Vlada Federacije Bosne i Hercegovine

SARAJEVO, 6. JUNI (ONASA)

Vlada Federacije BiH je, na današnjoj sjednici u Sarajevu, utvrdila i u parlamentarnu proceduru uputila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima branilaca i članova njihovih porodica. Izmjene i dopune su predložene nakon opsežne rasprave i sagledavanja stvarnih potreba i materijalnih mogućnosti, na osnovu zahtjeva udruga i udruženja boračke populacije, te potrebe usklađivanja pojedinih odredaba sa presudom Ustavnog suda BiH, saopšteno je iz Ureda za informiranje Vlade Federacije BiH.
Sukladno toj presudi precizirano je da se pripadnici tzv. “Narodne odbrane Autonomne pokrajine Zapadna Bosna” ne smatraju braniocima u smislu ovog zakona i da se njihova prava, kao i prava članova njihovih porodica uređuju Zakonom o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodica sa djecom.

Budući da je Zakon o odbrani FBiH prestao da važi 1.1.2006. godine, bilo je neophodno tom datumu prilagoditi i rok za stjecanje svojstva mirnodopskog vojnog invalida, tako da je predloženo da se ovo svojstvo ne može steći po osnovu rane, povrede ili oboljenja, odnosno pogoršanja oboljenja nastalog nakon ovog datuma.

Značajnije izmjene odnose se na utvrđivanje povoljnijih uvjeta za ostvarivanje prava na porodičnu invalidninu, kao i izmjenu roka za dokazivanje smrti nestalog branioca koji je sa 19.6.2006. pomjeren na 17.11.2007. godine, kako je propisao Zakon o nestalim licima,

Pored toga, za ratne vojne invalide propisani su povoljniji uvjeti penzioniranja, tako da oni stiču pravo na punu starosnu penziju sa navršenih 35 godina penzijskog staža, bez obzira na godine života, odnosno pravo na starosnu penziju sa navršenih 55 godina života i najmanje 20 godina penzijskog staža pod uvjetima i na način propisan Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju. 
Izmjenama je definirano i usklađivanje osnovice za obračun invalidnina sa rastom prosječne mjesečne neto plaće u FBiH isplaćene u prethodnoj godini, a prema podacima nadležnog Federalnog zavoda za statistiku.

* * *
SARAJEVO, 6. JUNI (ONASA)

Uvažavajući mišljenja i prijedloge date u okviru javne rasprave obavljene o Nacrtu, Vlada FBiH je danas utvrdila i u parlamentarnu proceduru uputila Prijedlog zakona o eksproprijaciji.

Ovim zakonskim aktom uređuju se uslovi, način i postupak eksproprijacije nekretnina za izgradnju objekata od javnog interesa, koja podrazumijeva oduzimanje ili ograničenje prava vlasništva nad nekretninama, uz naknadu prema tržišnoj vrijednosti nekretnina.

Riječ je, kako je saopštio Ured za informiranje Vlade FBiH, o značajnim novinama koje su rezultat promjena u vlasničkim odnosima, a odnose se, prije svega, na ograničavanje dosadašnje široke primjene ovog instituta pravdanog potrebama brze izgradnje. Precizirano je da se nekretnina može izvlastiti kada je to potrebno radi izgradnje prometne infrastrukture, privrednih, komunalnih, zdravstvenih, obrazovnih i objekata kulture, objekata odbrane, uprave i drugih objekata od javnog interesa, koji se utvrđuje na način propisan ovim zakonom. Odluku o utvrđivanju javnog interesa za izgradnju objekta ili izvođenje radova (prometnica, dalekovoda, plinovoda, telekomunikacija, vodovodnih i drugih) na osnovu podnesenog prijedloga korisnika izvlaštenja, donosi Federalna i kantonalne vlade. Nekretnina se ne može izvlastiti u svrhu poljoprivredne proizvodnje.

Prijedlog zakona predviđa dvije vrste eksproprijacije (izvlaštenja) - potpunu, kod koje dolazi do prijenosa vlasništva, te nepotpunu, koja se pojavljuje u dva oblika - ustanovljenje služnosti na zemljištu i zgradi i privremeno zauzimanje zemljišta. Iako je u javnoj raspravi bilo sugestija oko drugačijeg ili preciznijeg definiranja vrste i načina utvrđivanja naknada za eksproprisanu nekretninu, ostalo je nepromijenjeno prvobitno predloženo rješenje da za izvlaštenu nekretninu vlasniku pripada naknada u drugoj nekretnini, odnosno ako korisnik ne može osigurati takvu nekretninu, onda se ona isplaćuje u novcu u visini tržišne vrijednosti nekretnine koja se ekspropriše.

Značajnu novinu predstavlja i odredba po kojoj se, uz prijedlog za izvlaštenje, mora podnijeti i dokaz da je korisnik izvlaštenja prethodno sa vlasnikom nekretnine pokušao sporazumno riješiti pitanje vlasništva, čime se postupak izvlaštenja svodi samo na slučajeve kada nema sporazuma stranaka.

* * *
SARAJEVO, 6. JUNI (ONASA)

Polazeći od obrazloženja resornih federalnih ministarstava, Vlada je danas odgovorila na upite JU “Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu” iz Sarajeva i Ministarstva zdravstva i socijalne politike Unsko-sanskog kantona o značenju i primjeni određenih federalnih zakona.

U prvom slučaju riječ je o tumačenju odredbi Zakona o porezu na plaću i Zakona o doprinosima u FBiH. U obrazloženju Federalnog ministarstva finansija koje je usvojila Vlada, navodi se da plaćanju poreza, prema Zakonu o porezu na plaću Federacije BiH (član 9. stav 1. alineja 2.) ne podliježu plaće invalidnih osoba zaposlenih u preduzeću, ustanovi i radionici za radno i profesionalno osposobljavanje i rehabilitaciju invalida FBiH. Sukladno tome, prema Zakonu o doprinosima, doprinosi se ne plaćaju na primanja na koja se ne plaća porez.

U slučaju drugog upita koji se odnosi na tumačenje odredbi Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama socijalne zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice s djecom, Vlada je podržala mišljenje Federalnog ministarstva rada i socijalne politike da je intencija odredbe člana 33. ovog zakona (odnosi se na osobe koje su pravo ostvarile po propisima o civilnim žrtvama rata prema privremenom mjestu boravka u Federaciji BiH) da se omogući ostvarivanje zakonom utvrđenih prava po povratku u Republiku Srpsku i Distrikt Brčko BiH, odnosno da se i na takav način podrži povratak izbjeglica u ranija mjesta prebivališta.
Mogućnost ostvarivanja ovih prava i za osobe koje to pravo nisu ostvarile po propisima o civilnim žrtvama rata za vrijeme boravka na teritoriji FBiH ili nisu pokrenule postupak za ostvarivanje tog prava, podrazumijevalo bi potrebu izmjene Zakona.

* * *
SARAJEVO, 6. JUNI (ONASA)

Program javnih investicija za razdoblje 2007.-2009. godina, što ga je danas usvojila Vlada FBiH, bit će dostavljen Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH s ciljem izrade ovakvog dokumenta na razni Bosne i Hercegovine, kao osnove za Razvojnu strategiju BiH (PRSP).

Danas usvojeni dokument predstavlja pregled programa i projekata koji doprinose ili trebaju doprinijeti realiziranju sektorskih politika Federalne vlade za naredno srednjoročno razdoblje.
Nakon rasprave, doneseni su zaključci prema kojima su Vlada FBiH, Federalno ministarstvo financija i druga nadležna federalna i kantonalna ministarstva dužna koristiti Program javnih investicija kao osnov za mobiliziranje vanjske pomoći (donacije i krediti) u pregovorima s inozemnim donatorima, odnosno kreditorima. Na temelju izvješća nadležnih ministarstava i kantona, Federalno ministarstvo financija će jednom u pola godine izvješćivati Vladu FBiH o realiziranju Programa.

Vlada FBiH je, također, nadležna ministarstva u FBiH zadužila da revolving linije i druga raspoloživa sredstva prvenstveno usmjere u visokoprioritetne projekte uključene u Program javnih investicija. Ona su dužna ostvariti veći nadzor nad provedbom projekata, osobito onih koji su sufinancirani iz proračuna, kako bi bili izbjegnuti nepotrebni troškovi. Ministarstva su, pri apliciranju sredstava za nove projekate, dužna osigurati prethodnu suglasnost Vlade FBiH i Federalnog ministarstva financija.

Inače, ukupno predviđena sredstva Programom javnih investicija u periodu od 2007. do 2009. godine iznose 1.484.200.000 konvertibilnih maraka, od čega se na domaće izvore odnosi 30 posto. Od ukupnog iznosa, na projekte u implementaciji (tekući projekti) se odnosi 639,1 milijuna KM (43 posto), na već odobrene 254 milijuna KM (17 posto), na projekte u pripremi 113,1 milijuna KM (sedam posto), visokoprioritetne 475,7 milijuna KM (32 posto) i srednjeprioritetne projekte 2,1 milijuna KM (jedan posto).
Projekti visokog i srednjeg prioriteta su, ujedno, i programi najvećeg prioriteta za federalna ministarstva, kantone i općine. Sredstva planirana Programom javnih investicija za ove projekte uklapaju se u makrofinancijski okvir izvora inozemnih sredstava utvrđen Srednjoročnim okvirom rashoda u FBiH za razdoblje 2007.-2009. godina (330 milijuna KM).

U pripremi Programa javnih investicija predložen je raspored novog ino-zaduživanja za visokoprioritetne projekte (330 milijuna KM) između kantona i Federacije (u srazmjeri 70 naspram 30 posto). Raspored između deset kantona sačinjen je na temelju jedinstvenog kriterija o 101 KM razvojnih stedstava po stanovniku. Pri rasporedu novog inozemnog financiranja korišten je i kriterij solidarnosti s manje razvijenim kantonima (Bosansko-podrinjski, Posavski i Kanton 10), po kojem će FBiH preuzeti vraćanje kreditnih zaduženja za odabrane visokoprioritetne kantonalne projekte.

Najveće sudjelovanje u Programu javnih investicija ima sektor prometa i komunikacija (36,6 posto), zatim energetike i rudarstva (16,1 posto) i vodoprivrede (14,8 posto), dok je najviše kandidiranih projekata iz oblasti vodosnabdijevanja i otpadnih voda (36 posto) i transportne infrastrukture{32 posto).
Sektorski raspored novih kandidiranih projekata rezultat je zahtjeva kantonalnih i federalnih ministarstava, s tim da su poštivane preporuke PRSP i Srednjoročnog okvira rashoda FBiH kao temeljnih dokumenata kojima su utvrđene politike Vlade u narednom periodu.

Utvrđivanje popisa kandidiranih projekata i cjelokupna priprema Programa javnih investicija vršeno je uz potporu Povjerenstva za Program javnih investicija, a temeljem propisa (Uredba o uspostavi koordinacijskog mehanizma za upravljanje i koordinaciju sredstava razvitka i Pravilnika o metodologiji za identifikaciju i utvrđivanje programa javnih investicija i prioriteta razvojnih programa i projekata).