Vlada Federacije Bosne i Hercegovine

NACRT ZAKONA O OBAVEZNOM ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU U FBiH

Federalna vlada danas je utvrdila Nacrt zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju kojim se uređuje obavezno zdravstveno osiguranje u Federaciji Bosne i Hercegovine, obim i vrsta prava na zdravstvenu zaštitu i druga prava i obaveze osoba obavezno osiguranih prema ovom zakonu, uvjeti i način njihova ostvarivanja i finansiranja, kao i prava i obaveze nositelja obaveznog zdravstvenog osiguranja, uključujući prava i obaveze ugovornih subjekata nositelja za provedbu zdravstvene zaštite iz obaveznog zdravstvenog osiguranja.

Obavezno zdravstveno osiguranje, kao dio socijalnog osiguranja građana, čini jedinstveni sistem u okviru koga građani ulaganjem sredstava, na načelima uzajamnosti i solidarnosti na teritoriji Federacije, ostvaruju prava na zdravstvenu zaštitu na način koji je utvrđen ovim zakonom, Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i propisima donesenim na osnovu tih zakona.

Na obavezno zdravstveno osiguranje, prema jednoj od osnova osiguranja utvrđenih ovim zakonom, obavezna su se osigurati sve osobe sa prebivalištem u Federaciji i stranci sa odobrenim stalnim boravkom u Federaciji, ako međunarodnim ugovorom, odnosno posebnim zakonom nije drukčije određeno.

Osiguranim osobama kojima se osiguravaju prava i obaveze iz obaveznog zdravstvenog osiguranja u smislu ovoga zakona, smatraju se osiguranici, djeca do navršene 18. godine života, članovi porodice osiguranika i druga osigurana lica koja se obavezno zdravstveno osiguravaju u određenim okolnostima.

Na obavezno zdravstveno osiguranje prema odredbama ovoga zakona obavezno se osiguravaju i državljani država članica Evropske unije, te državljani države koja nije država članica sa odobrenim privremenim boravkom u Federaciji, a na osnovu radnog odnosa kod poslodavca sa sjedištem u Federaciji, odnosno na osnovu obavljanja privredne, odnosno profesionalne djelatnosti u Federaciji, ako su ispunjeni uvjeti prema Zakonu o kretanju i boravku stranaca i azilu koji uređuje pitanje boravka i rada stranaca u Federaciji i ako propisima Evropske unije ili međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno.

Ovim zakonom predložena je alokacija sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja centralno, u jedinstvenom zavodu zdravstvenog osiguranja. Ovim modelom alokacije sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja se potpuno i stvarno izjednačavaju prava osiguranika na cijelom teritoriju Federacije, što osim totalnog finansijskog poravnanja novca per capita, podrazumijeva i izjednačavanja rizika prema dobnoj strukturi neke regije. Ova šema alokacije sredstava osigurava potpunu solidarnost cijele teritorije Federacije na maksimalno mogući način, ali i stvarnu ujednačenost prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja za sve osiguranike Federacije.

Predloženi model podrazumijeva brojne benefite, uključujući razvoj novih mehanizama plaćanja zdravstvenih usluga koji će promovirati princip da „novac prati pacijenta“, čime će se postići pravičnija raspodjela resursa prema zdravstvenim ustanovama.

Naravno, reorganizacija sama po sebi ne može dati nikakve značajnije rezultate ako nije praćena drugim aktivnostima koje moraju rezultirati takvim promjenama koje omogućavaju adekvatno funkcioniranje sektora zdravstvenog osiguranja, a to zahtijeva određeni period. Donošenje novog Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju je sistemska mjera koja treba donijeti značajne efekte u cilju racionalnijeg, a time efektivnijeg i efikasnijeg funkcioniranja sistema osiguranja, odnosno sistema zdravstvene zaštite, ali i stvarno ujednačavanje prava osiguranika na cijelom teritoriju Federacije.

PRIJEDLOG ZAKONA O IZDVAJANJU DIJELA PRIHODA
PREDUZEĆA OSTVARENIH RADOM TERMOELEKTRANA

Federalna vlada utvrdila je danas Prijedlog zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda preduzeća ostvarenih radom termoelektrana kojim se utvrđuju obveznici, visina i način izdvajanja i usmjeravanja dijela prihoda poduzeća ostvarenih radom termoelektrana i korištenjem prostora i infrastrukture na kojem se nalaze instalacije, objekti i postrojenja za proizvodnju električne energije odlagališta šljake, pepela i sličnog otpada nastalog radom termoelektrana, te deponije uglja.

Nacrt ovog zakona prethodno je usvojen u oba doma Parlamenta FBiH uz ocjenu da predstavlja vrlo dobru osnovu za izradu prijedloga zakonskog rješenja. Prijedlogom zakona propisana je obaveza javnih poduzeća i drugih pravnih osoba, koja ostvaruju prihod radom termoelektrana, da za prostore na kojima su izgrađene termoelektrane ili na kojima se nalaze instalacije za proizvodnju električne energije, odlagališta šljake, pepela i sličnog otpada nastalog radom termoelektrana, te deponije uglja, plaćaju novčani iznos naknade jedinicama lokalne samouprave (općinama i gradovima) u Federaciji Bosne i Hercegovine u skladu sa odredbama ovog zakona.

Ova naknada uplaćuje se u budžet općine odnosno grada, na čijem području se nalaze termoelektrane, instalacije ili zemljište na kojem se vrši odlaganje šljake, pepela i sličnog otpada, kao i deponije uglja, a iznosi 0,0015 KM po kilovatsatu proizvedene električne energije,

Visina naknade procentualno se usklađuje sa svakim povećanjem, odnosno smanjenjem cijene električne energije koju utvrđuje nadležno regulatorno tijelo za električnu energiju Federacije Bosne i Hercegovine i primjenjuje se od dana povećanja odnosno smanjenja cijene električne energije.

Sredstva ostvarena po osnovu ovog zakona vode se na posebnom računu budžeta općina, odnosno grada i koriste namjenski za poboljšanje životnih uvjeta građana, a naročito za finansiranje ili učešće u finansiranju projekata iz oblasti zaštite okoliša, energetske efikasnosti i slično. Također previđeno je njihovo korištenje za izgradnju komunalnih infrastrukturnih objekata, kao i gradnju objekata za poboljšanje zdravlja i kvaliteta života (vodovod, kanalizacija, centralno grijanje, lokalni putevi, mostovi, zdrastveni objekti i oprema), finansiranje projekata za lokalni ekonomski razvoj i slično.

Ova oblast koja je u nadležnosti entiteta, a odnosi se na pitanje naknade za degradaciju prostora je na različit način uređena u RS i FBiH, s tim da jedino građani dijela Federacije BiH na čijem se području nalaze termoelektrane nisu obuhvaćeni zakonskom regulativom plaćanja naknade iz dijela prihoda koji se ostvare radom termoelektrana, pa su time neravnopravni u odnosu na druge građane u FBiH i RS.

Donošenje ovog zakona je neophodno s ciljem ostvarivanja ustavom zagarantiranog prava građana na jednakost pred zakonom.

Inače, pravo na benefite po sličnom osnovu u Federaciji BiH već ostvaruju građani općina na čijem se području nalaze hidroakumulacije i to temeljem Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda poduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacionih objekata. Na taj način, prema podacima iz 2010. godine, sedam općina u Federaciji naplatilo je ukupno 41,4 miliona konvertibilnih maraka.

Termoelektrane su locirane u dvije općine, Tuzli i Kaknju, a primjena ovog zakona previđena je od 1.1.2015. godine.

PRIJEDLOG ZAKONA O DOPUNAMA ZAKONA O EKSPROPRIJACIJI

Federalna vlada utvrdila je danas Prijedlog zakona o dopunama Zakona o eksproprijaciji i uputila ga u parlamentarnu proceduru po hitnom postupku.
U obrazloženju je navedeno da su se Zavisno društvo Rudnici Kreka obratili JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo 26. maja 2014. godine sa prijedlogom za preduzimanje hitnih aktivnosti na pokretanju inicijative za izmjenu Zakona o eksproprijaciji.

Predložena je izmjena kojom bi se omogućilo da se u svojstvu korisnika eksproprijacije pojavi i zavisno društvo koje je u stopostotnom vlasništvu javnog preduzeća.

S obzirom na to da se zakonodavac opredijelio da javna preduzeća budu korisnici eksproprijacije, smatramo opravdanim da i zavisna društva (rudnici) koji su u njihovom stopostotnom vlasništvu zadrže status korisnika eksproprijacije, tim prije što su prema ranijim rješenjima imali svojstvo korisnika eksproprijacije.

Predloženo je, izuzetno, za bespravno izgrađene stambene objekte i pripadajuće pomoćne objekte koji su izgradeni do 31.12.2013. godine u granicama odobrenog rudarskog eksploatacionog polja, da graditelju, odnosno njegovom pravnom sljedniku ili nasljedniku pripada pravo na naknadu u visini građevinske vrijednosti tog objekta. Pravo na ovu naknadu pripada samo graditelju koji je u bespravno izgrađenom stambenom objektu na dan 31.12.2013. godine imao prijavljeno prebivašte, odnosno boravište, što se dokazuje potvrdom nadležnog organa.

Rudnici Kreka obrazložili su ovu inicijativu problemima na području Rudnika Šikulje u Lukavcu, odnosno konstantnim pritiscima od strane mještana i lokalnih zajednica ovog područja, te provedenim i najavljenim blokadama radova u ovom rudniku sa zahtjevom za isplatu naknade za bespravno izgrađene stambene objekte u postupku eksproprijacije. Također, u Rudniku Dubrave u okvirima odobrenog eksploatacionog polja postoje izgrađeni stambeni objekti koje je potrebno rješavati u narednom periodu, a koji su građeni bez urbanističko-građevinske dokumentacije.

INFORMACIJA O TRENUTNOM STATUSU ZAJMA SVJETSKE BANKE

Vlada FBiH primila je na znanje Informaciju o trenutnom statusu zajma Svjetske banke za finansiranje Projekta hitnog oporavka od poplava u Bosni i Hercegovini, u ukupnom iznosu od 100.000.000 američkih dolara čija je raspodjela utvrđena na način da se za Federaciju BiH i Republiku Srpsku odnosi po 47,5 posto što iznosi 47,5 miliona dolara, a za Brčko Distrikt pet posto što iznosi 5 miliona dolara.

Federacija BiH je potvrdila svoju osnovnu namjeru da kredit koristi za nabavku hitnih roba i roba za rekonstrukciju, podršku poljoprivrednom sektoru, kao i rehabilitaciju regionalne infrastrukture.

RADNI TEKST PROPISA O DODJELI SREDSTAVA
ZA OTKLANJANJE POSLJEDICA PRIRODNE NESREĆE

Federalna vlada upoznata je danas s radnim tekstom propisa kojim će biti utvrđeni kriteriji za dodjelu sredstava za otklanjanje posljedica prirodne nesreće i obnovu područja zahvaćenih prirodnom nesrećom. Riječ je o jednom od podzakonskih akata iz člana 10 Zakona o finansiranju pomoći za otklanjanje posljedica prirodne nesreće i obnovu područja zahvaćenih prirodnom nesrećom.

Zbog velikih šteta prouzrokovanijh poplavama u FBiH bilo je nužno normativno definirati finansiranje pomoći za otklanjanje posljedica prirodne nesreće i obnovu područja zahvaćenih prirodnom nesrećom.

Vlada će se o konačnom tekstu izjašnjavati na jednoj od sljedećih sjednica.

IZJAŠNJENJE NA INICIJATIVU

Vlada Federacije BiH je utvrdila Izjašnjenje u vezi sa inicijativom Kemala Mujkanovića za izvorno tumačenje člana 7. stav 1. tačka 2. Zakona o pravima branitelja i članova njihovih obitelji u kojem se kaže da izvorno tumačenje nije potrebno.
Prema navedenim zakonskim odredbama kantoni svojim propisima uređuju prava na prednost pri upošljavanju pripadnika branilačkih populacija, jer se radi o dopunskim pravima iz nadležnosti kantona. Iz navedenih razloga, ocijenjeno je, da izvorno tumačenje ovog člana Zakona o pravima branitelja i članova njihovih obitelji nije potrebno, jer se radi o načelnoj zakonskoj odredbi koja je pobliže uređena kantonalnim propisima.

NEPRIHVATLJIV PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA
I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA

Vlada FBiH nije prihvatila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima koji je podnio Klub poslanika Narodne stranke Radom za boljitak u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH. Vlada FBiH je ocijenila da bi realizacijom prijedloga navedenog zakona došlo do ugrožavanja fiskalne stabilnosti vanbudžetskih fondova.

Naime, ukidanje obaveze plaćanja doprinosa u proizvodnom sektoru (poljoprivreda, lov, šumarstvo, ribarstvo, rudarstvo i vađenje rude, prerađivačka industrija, građevinarstvo i djelatnosti domaćinstva), uz obavezu uplate jedan posto doprinosa za osnovno zdravstveno osiguranje na neto iznos plaće do 1.000 KM, uz istovremeno uvođenje plaćanja doprinosa na naknade koje nemaju karakter plaće za ostale djelatnosti, prouzrokovalo bi značajno smanjenje prihoda u fondovima, jer se, na predloženi način, oni ne bi mogli nadoknaditi. Procjene su da bi manjak prihoda bio oko 150.000.000 KM na godišnjem nivou u odnosu na sadašnji nivo prihoda.

Predložene izmjene zakona dovele bi do nejednakih uslova privređivanja. Primjerice, poslodavcima koji zaposlenicima isplaćuju minimalnu plaću po Općem kolektivnom ugovoru i naknadu za topli obrok u iznosu od dva posto dnevno od prosječne plaće u Federaciji BiH, trošak po zaposleniku, ukoliko bi plaćali doprinose na naknadu za topli obrok i naknadu za prevoz na posao i s posla, bi se povećao za oko 25 posto. Poslodavci koji bi bili u obavezi plaćati dodatne doprinose, a sada isplaćuju zaposleniku plaću od 990 KM, bi u tom slučaju imali veći trošak za plaće i naknade za 65 posto u odnosu na poslodavce koji bi bili oslobođeni plaćanja doprinosa. To bi bio razlog za nove evazije prihoda i preregistracije djelatnosti.

Pored ovoga, predloženim izmjenama zakona prouzrokovalo bi se dodatno opterećenje budžeta na svim nivoima vlasti u Federaciji BiH za oko 176.000.000 KM. Sistem doprinosa zasnovan je na principu bruto oporezivanja i bruto plaća što znači da se doprinosi obračunavaju i plaćaju iz i na plaću. I sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa ne podržava jednostrane prijedloge kao što je ovaj, te bi on bio neprihvatljiv i vezano za kontrolu i naplatu doprinosa, kaže se u Mišljenju Federalnog ministarstva finansija koje je danas utvrdila Vlada FBiH.

O PRIJEDLOGU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA
ZAKONA O ZAŠTITI I SPAŠAVANJU LJUDI

Vlada FBiH nije prihvatila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća, čiji je predlagač Klub poslanika Narodne stranke Radom za boljitak u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH.

Kako se ističe, predloženi tekst Zakona nije prihvatljiv, prije svega, što se posebna naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća ne može izdvajati po istom osnovu dva puta. Naime, predloženim tekstom Zakona se iza člana 180. dodaje novi član koji predviđa izdavajanje po istom osnovu kao i član 180. Zakona, s razlikom u procentu i obveznicima izdvajanja.

Predloženi tekst Zakona predviđa izdvajanje od tri posto, što bi značilo dodatno opterećenje za sva pravna lica i građane koji obavljaju samostalnu djelatnost i državne organe svih nivoa vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine, jer je već odredbom člana 180. utvrđena obaveza u visini od 0,5 posto. Pored toga, posebna naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća zakonski ne može biti uplaćivana na različite račune.

Za posebnu naknadu za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća iz člana 180. Zakona, Pravilnikom o načinu uplate javnih prihoda utvrđene su vrste prihoda, kao i način njihove uplate i raspodjele, te nije moguće istu vrstu prihoda prikupljati u drugom procentu i usmjeravati na neki drugi račun. Ukoliko je namjera obezbjeđivanje dodatnih sredstava za saniranje posljedica konkretne prirodne nesreće kroz selektivno dodatno opterećenje pravnih osoba, građana i državnih tijela u Federaciji BiH, onda to treba biti predmet drugog zakona, koji bi imao vremensko ograničenje.

SAGLASNOST NA POTPISIVANJE MEMORANDUMA
O JUŽNOM GASNOM KORIDORU

Vlada FBiH je prihvatila Informacija Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije vezanu za Memorandum o razumijevanju između Republike Albanije, Republike Azerbejdžan, Bosne i Hercegovine, Republike Hrvatske i Crne Gore u vezi sa saradnjom u implementaciji Južnog gasnog koridora u Jugoistočnoj Evropi.

Federalna vlada dala je saglasnost Vijeću Ministara BiH na potpisivanje Memoranduma o razumijevanju između Republike Albanije, Republike Azerbejdžan, Bosne i Hercegovine, Republike Hrvatske i Crne Gore u vezi sa saradnjom u implementaciji Južnog gasnog koridora u Jugoistočnoj Evropi, koji su već potpisale Republika Albanija, Republika Azerbejdžan, Republika Hrvatska i Crna Gora.

Vlada Federacije BiH zadužila je premijera Federacije da ovaj zaključak, s ciljem njegove realizacije, odmah uputi Vijeću ministara BiH i Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

SAGLASNOST ZA PRIVREMENO ODLAGANJE OTPADA U MOSTARU

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine dala je saglasnost Gradu Mostaru da vrši privremeno odlaganje komunalnog otpada na lokaciji Uborak-Buđevci u naselju Vrapčići kod Mostara od 1.8.2014. godine, jer 31.7.2014. godine prestaje odlaganje komunalnog otpada na Deponiju „Uborak" d.d. Mostar, zbog njenog zatvaranja.

Odlaganje komunalnog otpada na lokaciji Uborak-Buđevci vršit će se do okončanja pribavljanja potrebnih odobrenja za puštanje u rad JP „Deponija" d.o.o. Uborak-Buđevci Vrapčići Mostar.

KADROVSKA RJEŠENJA

Federalna vlada dala je prethodnu saglasnost na prijedlog za privremeno imenovanje Dževada Drine i Sadika Begića na upražnjene pozicije dva člana Nadzornog odbora privrednog društva „Šipad Export-Import d.d. Sarajevo na period do najviše tri mjeseca.

***

Sjednica Vlade FBiH je završena u 11.45 sati.