Vlada Federacije Bosne i Hercegovine

56. SJEDNICA VLADE FEDERACIJE BiH:

 

 
Vlada Federacije BiH je, na današnjoj sjednici u Sarajevu, utvrdila dva prijedloga   dopuna Zakona o utvrđivanju naseljenih mjesta i o izmjenama u nazivima naseljenih mjesta u određenim općinama.
 
U prvom slučaju, utvrđen je novi naziv naseljenog mjesta Mostarsko Cerno u Općini Čitluk, koje je sada izdvojeno iz naseljenog mjesta Služanj.
 
Drugom dopunom utvrđen je novi naziv naseljenog mjesta Brig koje se izdvaja iz naseljenog mjesta Mokro, u Širokom Brijegu.
 
Općinsko vijeće Čitluka i Gradsko vijeće Širokog Brijega će, u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu dopuna Zakona, s njegovim odredbama usuglasiti svoje propise o nazivima i granicama naseljenih mjesta.
 

 
Federalna vlada danas je utvrdila i u parlamentarnu proceduru uputila Nacrt zakona o Gradu Goražde, kojim je određena njegova teritorija, propisani svojstvo, organi, način izbora gradskog vijeća i gradonačelnika, uređeno donošenje privremene statutarne odluke, statuta, raspisivanje izbora i druga pitanja od značaja za primjenu ovog zakona.
 
Teritoriju Grada Goražda čine sva naseljena mjesta koja se, prema evidenciji Federalnog zavoda za statistiku, nalaze u okviru Općine Goražde na dan stupanja na snagu ovog zakona.
 
Grad Goražde je jedinica lokalne samouprave i ima svojstvo pravne osobe, njegovi samoupravni organi su Gradsko vijeće i gradonačelnik.
 
Statut Grada Goražda propisuje i uređuje samoupravni djelokrug Grada, njegova obilježja, sjedište, javna priznanja, organizaciju, ovlaštenja i način rada njegovih organa, međusobne odnose Gradskog vijeća i gradonačelnika, oblike neposrednog odlučivanja građana, saradnju s drugim jedinicama lokalne samouprave i druga pitanja. Statut mora biti u skladu sa ustavima Federacije BiH i Bosansko-podrinjskog kantona, kao i federalnim i kantonalnim zakonodavstvom.
 
Grad Goražde je pravni sljednik Općine Goražde i ima zakonom određene nadležnosti Grada i preuzima nadležnosti, prava, obaveze i imovinu općine čiji je pravni sljednik.
 
Vijećnici Općinskog vijeća i načelnik Općine Goražde, izabrani na općinskim izborima 7. oktobra 2012. godine, stupanjem na snagu ovog zakona nastavljaju rad kao vijećnici Gradskog vijeća i gradonačelnik. Općinski organi uprave i upravne organizacije, stručne i druge službe i drugi općinski organi, rad nastavljaju kao organi i službe Grada Goražda, a to se odnosi i na javna preduzeća i javne ustanove čiji je osnivač ova općina.
 
Prvi korak u donošenju ovog zakona je, u skladu s procedurom, bila Odluka o proglašenju Općine Goražde gradom od 26. 12. 2013. godine i donesena je zbog činjenice da ova općina svakim danom teži da postane jedan od najrazvijenijih industrijskih gradova i regionalni centar sa sve većim brojem stanovnika. Također, trendovi u ovoj općini ukazuju na potrebu promjene statusa u grad kao jedinicu lokalne samouprave s jačim društvenim i političkim uticajem.
 
Status grada za Goražde označava direktnu mogućnost pristupa evropskim razvojnim fondovima, a dio ovih sredstava bio bi usmjeren u izgradnju infrastrukture neophodne za proširenje industrijskih zona i razvoj privrede Goražda.
 
Goraždu bi status grada dao prednosti prilikom kandidovanja projekata prema međunarodnim donatorima i stvaranja partnerstva s gradovima u okruženju i šire.
 

 
Vlada FBiH donijela je Odluku kojom Federalnom ministarstvu finansija odobrava prenos informatičke opreme isporučene u okviru ciklusa programiranja IPA 2011 - Projekat jedinstvene baza podataka javnih prihoda.
 
Uz software, kantonalnim ministarstvima finansija bit će dostavljeno 50 računara, a službama za finansije općina i gradova 80.
 
Federalno ministarstvo će, u saradnji s nadležnim kantonalnim ministarstvima, općinskim i gradskim službama osigurati da oprema bude isporučena i instalirana na lokacijama krajnjih korisnika.
 
Cilj cijelog projekta je uspostavu jedinstvene baze podataka o svim ostvarenim javnim prihodima na nivou FBiH, svih kantona i svih općina i gradova.
 
U saradnji sa delegacijom Evropske unije u Bosni i Hercegovini, osigurana jw isporuka opreme u vrijedne 450.000 eura.
 

 
U Izvještaju o realizaciji Plana poslovanja Cesta Federacije BiH d.o.o. Sarajevo u 2015. godini kojeg je usvojila Vlada FBiH, ističe se da je ovo javno preduzeće stopostotno realizovalo planirani prihod od 63,66 miliona KM, a što je za 3,7 miliona KM više u odnosu na prethodnu godinu.
 
Rashodi su realizovani sa 50,63 milion KM, što je za tri posto ili 1,6 miliona KM više od planiranih 49,03 miliona KM. Najveću stavku rashoda činilo je redovno održavanje cesta u visini od 32,77 miliona KM.
 
Razlika prihoda i rashoda iznosi 16,9 miliona KM, a služi za dospjele otplate kredita i ulaganja u cestovnu infrastukturu.
 
Investicije su realizovane u iznosu od 22,8 miliona KM, što je 83 posto od planiranih 27,44 miliona KM, a za 37 posto više od realizacije u prethodnoj godini.
 

Vlada FBiH upoznata je s konsolidiranim izvješćem o izvršenju proračuna za prva tri mjeseca 2016. godine, rađen na osnovu financijskih izvješća o izvršenju proračuna Federacije BiH, kantona i općina, te financijskih planova vanproračunskih fondova (deset kantonalnih službi za zapošljavanje i zavoda zdravstvenog osiguranja, tri kantonalne Direkcije za ceste, MIO, Federalnog zavoda za zapošljavanje i Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH).
 
U izradi ukupne bilance prihoda i rashoda svih institucionalnih jedinica Federacije BiH, konsolidacijom su iz ukupnih zbirnih prihoda i rashoda isključeni svi prihodi i rashodi koji predstavljaju međusobna transferna primanja i davanja među različitim razinama vlasti.
 
Ukupni prihodi za razdoblje siječanj - ožujak 2016. godine iznose 1.694,7 milijuna KM, što je za 77,4 milijuna KM ili za 4,8 posto više u odnosu na isto razdoblje predhodne godine, a ostvarenje u odnosu na plan je 21 posto.
 
Ostvareni prihodi od poreza iznose 1.488,3 milijuna KM i u strukturi ukupnih sudjeluju s 87,8 posto. U odnosu na razdoblje siječanj - ožujak 2015. godine, njihovo ostvarenje je veće za 53,8 milijuna KM ili 3,8 posto, a u odnosu na plan ostvareni su s 22,9 posto.
 
Ukupni rashodi su od siječnja do ožujka iznosili 1.564,2 milijuna KM, što je za 68,8 milijuna KM ili za 4,6 posto više u odnosu na isto lanjsko razdoblje, a ostvarenje u odnosu na plan je 20,7 posto.
 
Posmatrajući ukupan financijski rezultat za razdoblje 1.1.-31.3.2016. godine, Proračun Federacije BiH ostvario je deficit od 13,6 milijuna KM, na kantonalnoj razini ukupan suficit  iznosi 33,2 milijuna KM, a na općinskoj je suficit 52,8 milijuna KM. Ukupan financijski rezultat sektora socijalne zaštite (vanproračunski fondovi FBiH) je ostvario deficit od 66,5 milijuna KM.
 

 
Federalna vlada je usvojila izvještaj Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva o realizaciji GEF projekta (upravljanje Neretvom i Trebišnjicom) i IPA 2010 projekta (kanalizacijski sistem Ljubuški), te konstatovala da su sve projektne aktivnosti završene s dobrim efektima i rezultatima.
 
Projekat upravljanja Neretvom i Trebišnjicom implementiran je s Republikom Hrvatskom. Nepovratna sredstva osigurao je Globalni fond za zaštitu okoliša (GEF) putem Međunarodne banke za obnovu i razvoj. Ukupan iznos donacije je osam miliona dolara, od čega dva miliona za Republiku Hrvatsku i šest miliona za BiH, od toga je 2,5 miliona dolara alocirano za Federaciju BiH.
 
Komponente projekta u Federaciji BiH finansirane su GEF grant sredstvima i lokalnim učešćem Vlade FBiH i općina. Implementacija Projekta započela je u julu 2009. godine, a završena je 31.10.2015. godine.
 
Opći cilj projekta je osiguranje mehanizama za efikasnu i pravičnu raspodjelu vode među korisnicima u slivu Neretve i Trebišnjice na prekograničnom nivou, te poboljšanje stanja ekosistema i biološke raznolikosti unapređenjem upravljanja vodnim resursima.
 
Ciljevi projekta u potpunosti su u skladu sa Strategijom upravljanja vodama Federacije BiH (2010-2022) i Planom upravljanja vodnim područjem Jadranskog mora, kojima se postiže bolja zaštita od onečišćenja voda i dostiže dobro stanje kvaliteta voda u Federaciji BiH.
 
Posebno značajne aktivnosti odnose se na infrastrukturne projekte: izgradnju uređaja za tretman otpadnih voda Konjica za 5.000 stanovnika (I faza) i rekonstrukciju i proširenje uređaja za tretman otpadnih voda Ljubuškog sa kapaciteta 5.000 ES na 6.000 ES (ekvivalentnih stanovnika). To je u skladu sa strateškim ciljem zaštite voda kroz smanjenja tereta zagađenja od urbanih otpadnih voda.
 
Projekat je provela Agencija za vodno područje Jadranskog mora Mostar putem Federalnog tima za implementaciju projekta (FPIT) i zajedničku implementaciju i koordinaciju putem MVTEO BiH.
 
Implementirane su aktivnosti na području Federacije BiH, a krajnji korisnici su općine Konjic i Ljubuški, Park prirode Hutovo Blato; Općina Ravno, te nevladine udruge koje djeluju u oblasti zaštite okoliša i voda. Komponente projekta su realizirane kroz ukupno 34 potpisana ugovora, iz sredstava GEF granta putem Svjetske banke (4.524.603,12 KM), budžeta općina (4.350.851 KM), Budžet FBiH - sufinanciranje projekata (200.000 KM) i Budžeta FBiH - javne investicije (425.267 KM). Ukupna vrijednost projekta je 9.500.721,12 KM.
 
Evropska komisija je, putem pretpristupnog instrumenta IPA 2010, osigurala 1,9 miliona eura za izgradnju i proširenje postojeće kanalizacione mreže u Ljubuškom. Grant sredstva su postala operativna 24.7.2013. godine, a projekat je završen 30.4.2015. godine. Njegovom realizacijom je smanjeno zagađenje rijeke Trebižat i izvorišta Prud u Republici Hrvatskoj (koje osigurava vodoopskrbu Pelješca, Korčule i Mljeta), kroz povećanja broja priključaka stanovništva na javnu kanalizaciju, a što je komplementarno sa aktivnostima na rekonstrukciji i dogradnji postojećeg postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda ovog naselja.
 
Projekt je zatvoren 30.4.2015.godine i sve planirane aktivnosti su završene s dobrim rezultatima. Izgrađeno je ukupno 15,2 km fekalne i oborinske kanalizacije i 700 novih kućnih priključaka na četiri lokaciji u općini Ljubuški (istočni dio), tako da ukupan broj stanovnika čije su kuće i stanovi priključeni na javnu kanalizacijsku mrežu iznosi 6.255.
 
Kroz realizaciju Projekta ostvarena je dodatna implementacija zahtjeva EU Direktive o sakupljanju i odvodnji urbanih otpadnih voda, čime se direktno doprinosi poboljšanju životnih uslova i zdravlja stanovništva, zaštiti voda i okoliša, te stvaraju bolji uslovi za ekonomski razvoj.
 

 
Vlada FBiH donijela je danas Odluku o prihvatanju zaduženja Federacije BiH po Sporazumu o financiranju između Bosne i Hercegovine i Međunarodnog fonda za poljoprivredni razvoj (IFAD) u iznosu do 6.440.000 eura.
 
Ova sredstva, koja iznose 60 posto od ukupno odobrenih sa za BiH (11.120.000 eura), bit će korištena za financiranje Programa razvoja ruralne konkurentnosti.
 
Primarni cilj projekta je smanjenje siromaštva na selu kroz povećanje prihoda ciljne grupe i osnaživanje njihove sposobnosti brzog oporavljanja izgradnjom profitabilnih farmskih i nefarmskih preduzeća.
 
Program je, kroz desetogodišnji period, usmjeren na 16.000 korisnika, a njegovim provođenjem bi trebalo biti kreirano 3.150 radnih mjesta, od čega je minimum 20 posto za žene.
 
Sredstva su beskamatna, uz period otplate od 18 i grace period od tri godine.
 
Isti cilj ima i danas prihvaćeno zaduženje Federacije BiH po Sporazumu o zajmu između Bosne i Hercegovine i OPEC Fonda za međunarodni razvoj (OFID), u iznosu do 5.350.000 dolara, a sredstva su namijenjena za financiranje Projekta razvoja ruralnog poduzetništva. Riječ je o kreditu s rokom otplate od 20 godina, uz petogodišnji grace period.
 
Sredstva kredita odobravaju se Federaciji BiH s rokom otplate (uključen grace period) od 20 godina, uz petogodišnji grace period, kamatnu stopu od 2,75 posto, a datumi plaćanja glavnice i kamata su15. februar i 15. august svake godine.
 
Federalno minstarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, kao resorno zaduženo za ruralni razvoj i pomoć u razvitku poljoprivrede, putem Ureda za koordinaciju projakata (PCU),  Projektom razvoja ruralnog poduzetništva nastoji da pomogne malim poljoprivrednim proizvođačima (farmerima) u Bosni i Hercegovini u nastojanjima da pređu sa proizvodnje za preživljavanje na komercijalno bavljenje poljoprivredom, što je u suglasnosti sa strategijama razvoja poljoprivrede na državnom i entitetskom nivou.
 
Naime, oko 80 posto poljoprivrednika u zemlji su mali posjednici koji su ograničeni malim i nekomercijalnim posjedima za proizvodnju, slabim vezama i pristupom tržištu, nedovoljno pristupačnim kvalitetnim i prihvatljivim financijskim uslugama. Također je vrlo bitan nedostatak potrebne ruralne infrastrukture za bolje povezivanje sa tržištem ili za produženo čuvanje svježine proizvoda u ruralnim područjima.
 
Odabrano je 27 općina u svih deset kantona Federacije BiH.
 
Ciljna skupina za predloženi projekt su mali poljoprivredni proizvođači zainteresirani za komercijalnu poljoprivredu, udruženja proizvođača i zadruge, koje su orijentirane prema malim poljoprivrednim posjednicima i njihovo povezivanje radi zajedničkog i boljeg pristupa tržištu, te nezaposlene žene i mladi bez zaposlenja zainteresirani za farmsko ili nefarmsko zaposlenje u poduzećima u ruralnim područjima uz adekvatnu plaću.
 
Očekivani efekti su povećana produktivnost i poduzetništvo kroz osnažene poslovne i savjetodavne usluge, povećan pristup održivim financijskim uslugama, te poboljšani pristup tržištima i ruralna infrastruktura, uz bolju povezanost sa tržištem.
 
Očekuje se da će projekat dovesti do povećanja od oko 30 posto prosječnih prihoda domaćinstava iz poljoprivrednih izvora. Povećanje zaposlenosti žena i omladine je projicirano na oko pet do deset posto.
 
Projektno područje obuhvata približno 77.670 ruralnih domaćinstava od kojih je (procjenjenjuje se) 38 ili 29.512 domaćinstava svrstano u grupu siromašnih ili su pri riziku da postanu siromašni. Strategija razvoja poljoprivrede uključuje posebne procedure i kriterije odabira da bi bilo osigurano da prvenstveno budu rješavane potrebe i prioriteti ranjivijih skupina, kao što su siromašna domaćinstva, žene i neuposlena mladi ljudi. Od projekta će direktno korist imati oko jedne trećine ruralnih domaćinstava (približno oko 20.000 domaćinstava ili oko 80.000 građana).
 

 
Vlada FBiH je prihvatila informaciju Federalnog ministarstva pravde o obvezama Federacije BiH proisteklih iz članstva u Vijeću Europe i izvješću Moneyvala o stanju u BiH u pogledu sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma.
 
Federalno ministarstvo pravde je zaduženo da nastavi aktivnosti u ovoj oblasti, kako je i planirano Programom rada Vlade FBiH za 2016. godinu.
 
Zadužen je Federalni zavod za zapošljavanje da u svojim sredstvima za posljednji kvartal 2016. godine planira financiranje prijema po jednog pripravnika sa završenim pravnim fakultetom u svih deset kantonalnih ministarstava nadležnih za poslove uprave, kao i dva pripravnika istih kvalifikacija u Federalno ministarstvo pravde.
 
Pred našom zemljom je nekoliko bitnih obveza koje moraju biti ispunjene u relativno kratkim rokovima, kako bi postala država sa sigurnim i učinkovitim pravnim okvirom u oblasti finansijskog poslovanja.
 
U tom smislu, bitan korak je, prije svega, priprema i usvajanje izmjena i dopuna Zakona o udrugama i fondacijama u FBiH. Ovaj posao je u potpunosti završen i Federalno ministarstvo pravde će uskoro ovaj zakon dostaviti Vladi FBiH, kako bi bio upućen u parlamentarnu proceduru.
 
Druga bitna obveza, čije je ispunjenje pri kraju, jeste uvođenje najmodernijeg elektronskog vođenja registara udruga i fondacija na cijelom teritoriju FBiH. Ovo podrazumijeva da će Federalno i deset kantonalnih ministarstava nadležnih za poslove uprave u budućnosti voditi i elektronski registar udruga i fondacija, koji će biti međusobno uvezan i usuglašen i tako omogućiti puni nadzor nad radom i funkcioniranjem nevladinih organizacija na području cijele FBiH. Na ovaj način će svim drugim nadležnim tijelima (upravna, porezna, policijska i pravosudna) biti omogućen pristup bazama podataka. Ovaj programski cilj Federalno ministarstvo ostvaruje uz punu suradnju s kantonalnim vlastima i njihovu punu podršku.
 
Usvajanjem izmjena i dopuna Zakona o udrugama i fondacijama u FBiH i puštanjem u rad elektronskih registara stvarene su nove kadrovske potrebe svih registracijskih razina u FBiH. Analizom praktičnog stanja u primjeni Zakona i stanja registara u svih deset kantona, uključujući i razinu FBiH, uočeno je da su dosadašnje manuelno vođene baze podataka uglavnom neažurne, nesređene, da često sadržavaju niz netačnih pokazatelja, te ih je nužno ažurirati i usuglasiti sa zakonima o upravnom postupku, o organizaciji organa uprave i o udrugama i fondacijama. To, nadalje, znači da treba osigurati stručnu i tehnički sposobnu radnu snagu koja će biti u mogućnosti da sve dosadašnje manuelno unesene podatke iz knjiga registra i postojeće registraturne građe unese u elektronske baze podataka i da novoprimljene zahtjeve za upis u registre unosi na pravilan način.
 

 
Federalna vlada danas je Agenciji za reviziju privatizacije u Federaciji BiH dala saglasnost za prijem šest uposlenika - revizora za reviziju privatizacije privrednih društava i banaka u FBiH. Na ovaj način su provedeni zaključci Predstavničkog i Doma naroda Parlamenta FBiH i iz moratorija na zapošljavanje izuzeta Agencija za reviziju privatizacije u FBiH i dopusti joj prođenje konkursne procedure za upošljavanje šest revizora.
 
Na ovaj način je Federalna vlada stvorila kadrovske mogućnosti za jačanje funkcionisanja ove agencije.
 
 

 Vlada FBiH danas je prihvatila inicijativu na prijedlog Federalnog ministarstva okoliša i turizma i podržala zahtjev Vlade Hercegovačko­neretvanskog kantona od 30.3.2016. godine i informaciju Agencije za privatizaciju u FBiH (APF) od 7.4.2016. godine, koje se odnose na brisanje HUTP Salus Hotel Stela d.o.o. Neum s Liste gospodarskih društava u kojima Vlada FBiH vrši ovlasti temeljem državnog kapitala iz nadležnosti FBiH.
 
Naime, APF je 11.7.2013. godine Vrhovnom sudu uputila Prijedlog za rješavanje sukoba nadležnosti protiv Agencije za privatizaciju Hercegovačko-neretvanskog kantona na Odluku o dopuni Odluke o utvrđivanju liste gospodarskih društava prema kojima ovlasti i obaveze po osnovu državnog kapitala vrši Vlada Kantona i na koju su uvršteni HTD Zenit-Bro d.o.o. Neum, UTP Sunčana obala d.o.o. Neum i HUTP Salus Hotel Stela d.o.o. Neum. Po prijedlogu Agencije za privatizaciju u FBiH, Vrhovni sud Federacije BiH oglasio se nenadležnim, nakon čega su premijer FBiH i Federalno ministarstvo okoliša i turizma pokrenuli spor pred Ustavnim sudom FBiH.
 
No, Ustavni sud je odbacio ovaj zahtjev za rješavanje spora s Hercegovačko-neretvanskim kantonom i Agencijom za privatizaciju Hercegovačko-neretvanskog kantona, što je i bio razlog da Vlada pokrene proceduru za brisanje ovih društava s Liste gospodarskih društava.
 

 
Vlada Federacije BiH danas je donijela Smjernice ekonomske i fiskalne politike za period 2017. - 2019. godina. Ovim dokumentom su obuhvaćeni strateški ciljevi ekonomske i fiskalne politike FBiH, osnovni makroekonomski i pokazatelji ekonomske i fiskalne politike FBiH, pretpostavke društvenog i privrednog razvoja za budžetsku i za sljedeće dvije godine, procjena prihoda budžeta i predviđene promjene javnog duga i strategiju upravljanja javnim dugom.
 
Svrha Smjernica je prevođenje srednjoročne fiskalne strategije u budžetsku metodologiju, te definisanje okvira za budžetske planove budžetskih i vanbudžetskih korisnika. Dokument je zasnovan na strateškim planovima budžetskih korisnika za trogodišnji period, te na Programu ekonomskih reformi, kao i Akcionom planu za realizaciju Reformske agende.
 
U skladu sa predjeljenjem za provedbu reformskih aktivnosti, Vlada FBiH će u narednom srednjoročnom periodu poduzeti strukturne napore fisklane konsolidacije, pa Smjernice stavljaju fokus na politiku smanjenja i ograničavanja javne potrošnje na svim nivoima vlasti u Federaciji BiH.
 
Oblasti u kojima Vlada FBiH provodi strukturne reforme i koje će biti u fokusu u narednom periodu su javne finansije, oporezivanje i fiskalna održivost, poslovna klima i konkurentnost, tržište rada, reforma socijalne zaštite i penzija, vladavina prava i dobro upravljanje, te reforma javne uprave.
 
Što se tiče vanjskotrgovinske razmjene, u FBiH je u 2015. godini izvoz povećan za 6,2 posto Očekivanja su da raste u i narednom periodu, i to u 2016. godini za 7,6 posto, u 2017. za 7,9 posto, te u 2018. i 2019. godini za 8,0 posto odnosno 8,5 posto.
 
Broj radnika u Federaciji BiH u 2014. godini je povećan za 1,9 posto, dok se u isto vrijeme broj nezaposlenih povećao za 0,1 posto. U 2015. godini zabilježeno je povećanje broja zaposlenih za 1,5 posto. Imajući u vidu planirane aktivnosti Vlade, očekuje se da bi ukupan broj zaposlenih u Federaciji BiH mogao dostići stopu rasta od 1,1 posto u 2016. godini, stopu rasta od 2,2 posto u 2017. godini i stopu rasta od 2,5 do 2,8 posto u 2018., odnosno 2019. godini. U 2015. godini smanjen je broj nezaposlenih za 0,3 posto, a očekuje se smanjenje ovog broja u 2016. godini za 0,5 posto, u 2017. godini za 0,7 posto i u 2018., odnosno 2019. godini za 1,0 do 1,2 posto.
 
Očekivani oporavak ekonomskih aktivnosti u FBiH, u narednom periodu, temeljit će se i na ubrzanju investicijskog ciklusa, posebno u sektoru energetike. Povećanje investicijske aktivnosti očekuje se uz konstantno povećanje udjela investicijskih aktivnosti u BDP-u, koje se kreće od 19,1 posto u 2015. do 22 posto u 2019. godini. Procjene investicija su vezane za blagi ekonomski oporavak u EU i okruženju, što će pozitivno uticati i na ekonomski oporavak BiH i FBiH.
 
Nakon pozitivnih makroekonomskih dešavanja, očekuje se da bi ekonomski rast u 2016. godini trebao biti nešto brži u odnosu na 2015. godinu i s realnom stopom od 3,2 posto. U 2017. godini očekuje se dodatno ubrzanje i stopa od 3,5 posto. Projekcije za 2018.-2019. podrazumijevaju nastavak postepenog poboljšanja u okruženju koje bi trebalo dodatno ojačati rast investicija. Postepeno jačanje investicija bi trgovine trebalo dovesti do daljnjeg povećanja ekonomskog rasta na stopu od 3,7 posto u 2018., te 3,8 posto u 2019. godini.
 
Dosljedna i pravovremena provedba Reformske agende trebala bi omogućiti poboljšanje poslovanja bh. kompanija i rezultirati povećanjem investicija i obima proizvodnje u okviru prerađivačke industrije.
 
Prema projekcijama za 2017. godinu, ukupni javni prihodi iznosili bi 7.851 miliona KM, za 2018. godinu 8.110 miliona KM i za 2019. godinu 8.307 miliona KM i imaju učešće u GDP-u približno 25 posto.
 
Prema trenutnim projekcijama za period 2017. - 2019. godina, stanje duga se smanjuje iako će, nakon mogućeg potpisivanja aranžmana sa MMF-om, pri izradi novih projekcija doći do povećanja vanjskog, a time i ukupnog duga u Fedraciji BiH. Stoga se do kraja 2019. godine očekuje povećanje ukupnog duga u Federaciji BiH. Istovremeno, očekuje se smanjenje ukupnog unutarnjeg duga.
 

 
Vlada FBiH donijela je danas Odluku o usvajanju Programa utroška s kriterijima raspodjele sredstava Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke u iznosu od 1.100.000 KM.
 
Sredstva su namijenjena za podršku programima i projektima institucija nauke i kulture od značaja za BiH kojima se osigurava kontinuitet njihovog rada i održavanje djelatnosti navedenih institucija.
 
Sredstva će biti dodjeljivana odlukom federalne ministrice obrazovanja i nauke na osnovu prispjelih zahtjeva na javni poziv, a s korisnicima će biti potpisani ugovori kojima će biti regulirani način, rokovi i izvještavanje o njihovom utrošku.
 

 
Vlada FBiH usvojila je danas izvještaj o prikupljenim i utrošenim sredstvima posebne naknade za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća na nivou Federacije BiH za 2015. godinu.
 
Lani je ukupno prikupljeno 3.242.374,35 KM, što je za 79.080 KM ili za 2,5 posto više u odnosu na 2014. godinu.
 
Ukupno utrošena sredstava ostvarena po osnovu posebne naknade u 2015. godini, kao i akumulirana sredstva iz ranijih godina, iznose 8.369.922 KM.
 
Većina sredstava su transferi kantonima i općinama za naknadu šteta nastalih kao posljedica prirodnih nesreća poplava i klizišta u 2014. godini.
 
Sve isplate iz namjenskih sredstava posebne naknade za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća urađene su na osnovu odluka Federalnog štaba civilne zaštite.
 

 
Federalna vlada usvojila je Izvještaj o radu i Finansijski izvještaj i finansijsku analizu Agencije za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji BiH za 2015. godinu. Također, usvojila je Program utroška s kriterijima raspodjele sredstava „Tekući transfer drugim nivoima vlasti“ i Agenciji za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u FBiH odobrila raspoređivanje 300.000 KM. Program se odnosi na obavljanje stručnih i s njima povezanih upravnih poslova s ciljem poboljšanja kvalitete i sigurnosti zdravstvenih usluga, te provođenje akreditacije u zdravstvu.
 
Na prijedlog federalnog ministra zdravstva, Vlada je prihvatila izvještaje o izvršenju finansijskih planova Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH (konsolidovani), Federalnog fonda solidarnosti (Anex I) i Stručne službe Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH za 2015. godinu (Anex II).
 
Vlada FBiH je donijela Odluku o davanju saglasnosti na Memorandum o razumijevanju o saradnji u meteorologiji, hidrologiji, seizmologiji i drugim srodnim pitanjima između Slovenačke agencije za okoliš - ARSO i hidrometeorološke službe u BiH, koju ravnopravno predstavljaju Federalni hidrometeorološki zavod FBiH i Republički hidrometeorološki zavod RS. Za potpisivanje ovog memoranduma Vlada je ovlastila direktora Federalnog hidrometeorološkog zavoda Almira Bijedića. Podaci i proizvodi koji će biti razmijenjivani ili razvijani u okviru ovog memoranduma bitni su za izradu što pouzdanijih dnevnih, kratkoročnih i dugoročnih prognoza vremena, za upozorenja o nailasku nepogoda, izradu zajedničkih studija, elaborata i izvještaja, posebno imajući u vidu kompleksnost terena Federacije BiH.
 
Vlada FBiH nije, nakon današnjeg razmatranja, imala primjedbi i smatra da nema prepreka za potpisivanje i ratifikaciju Protokola 16 uz Evropsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda.
 

 
Vlada FBiH danas je donijela odluke o raspisivanju Javnog oglasa i o utvrđivanju kriterija za izbor i imenovanje članova Nadzornog odbora JP Filmski Centar Sarajevo d.o.o. Usvojila je i tekst javnog oglasa, te imenovala Komisiju za provođenje postupka izbora kandidata. Sadašnjim vršiocima dužnosti članova NO Vlada je produžila mandat do okončanja konkursne procedure.
 
U Komisiju za izradu normativnih akata u oblasti tehničko­tehnološkog i softverskog standarda za radnu stanicu u federalnim organima uprave, federalnim upravnim organizacijama, stručnim i drugim službama Vlade FBiH danas su imenovani Snježana Bodnaruk (predsjednica), Danijel Pelidija, Hasmir Selimović, Damir Hahžić i Miodrag Zotović (članovi).
 
Za članove Zajedničke radne grupe za izradu Strateškog okvira za reformu javne uprave 2016. - 2020. imenovane su Mirsada Jahić i Ajša Softić. Za članove tematskih radnih grupa, prema tematskim oblastima, imenovani su Enver lšerić, Mirsada Jahić, Nijaz Avdukić, Denijel Pelidija (Razvoj politika i koordinacija), Jagoda Krdžović, Zinka Salihagić, Damir Šapina (Državna služba i upravljanje ljudskim resursima), Željko Škarica, Fatima Obhodžaš, Tatjana Veljović (Odgovornost), Alen Taletović, Mira Bradara, Kenan Osmanagić, Jasmina Pašić (Pružanje javnih usluga), Alija Aljović i Ekrem Durmo (Upravljanje javnim finansijama).
 
Članovi danas imenovane interresorna Radna grupa za izradu Programa razvoja zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća za period od sedam godina su: Enes Memić (predsjednik), Ramo Dautbašić, Maida Mekić - Skrobanović, Stanko Slišković, Mira Lazić, Samir Čolak, Ismet Demirović, Mario Glibić, Senad Zekić, Izudin Livadić, Marina Bera, Eldin Alikadić, Nervin Dacić, Kasema Ćatović, Aida Resić Salkunić, Almir Prljača, Željko Ostojić, Hamid Begić, Damir Behlulović, Sabina Hodžić, Omer Kurtović, Marko Ivanković, Jasminka Suša i Davor Pehar.
 
Nakon što je danas odredila da Federalni zavod za programiranje razvoja bude nosilac aktivnosti za pripremu i izradu programa ekonomskih reformi Federacije BiH, Vlada je za koordinatora ovih aktivnosti imenovala Rijada Kovača.
 
Vlada je Skupštini Union banke d.d. Sarajevo dala prethodnu saglasnost za imenovanje Maje Letice za člana Nadzornog odbora, uime državnog kapitala, do isteka mandata Nadzornog odbora, odnosno do 15.12.2018. godine.
 
Skupštini Energoinvesta d.d. Sarajevo Vlada je dala prethodne saglasnosti za razrješenje Emira Agića dužnosti člana Nadzornog odbora privrednog društva uime državnog kapitala, na lični zahtjev, te za imenovanje Elnura Salihovića za vršioca ove dužnosti, na period do najviše tri mjeseca.
 

* * *