Vlada Federacije Bosne i Hercegovine

123. SJEDNICA VLADE FEDERACIJE BiH:
 
UKUPAN DUG SMANJEN ZA 247.676.168 KM

 
Vlada Federacije BiH je, na današnjoj sjednici u Sarajevu, usvojila informaciju Federalnog ministarstva financija u kojoj je navedeno kako je ukupan dug Federacije BiH (unutarnji i vanjski) na dan 30.9.2017. godine iznosio 5.782.906.035 KM i bio je manji nego u prethodnom tromjesečju za 247.676.168 KM.
 
Vanjski dug je u trećem ovogodišnjem tromjesečju iznosio 4.885.652.167 KM ili 2.949.131.506 dolara. Nominalni iznos duga, preračunat u konvertibilne marke, manji je nego u proteklom tromjesečju za 51.295.106 KM odnosno za 1,03 posto.
 
Vanjski dug je najvećim dijelom ugovoren s bilateralnim i multilateralnim financijskim institucijama (Svjetska banka, Europska banka za obnovu i razvoj, Europska investicijska banka, Međunarodni monetarni fond...), a s ciljem osiguranja sredstava za financiranje većih infrastrukturnih projekata, te za proračunsku podršku. Stoga je 3.738.348.629 KM ili 76,52 posto ukupnog vanjskog duga FBiH realizirano preko multilateralnih financijskih institucija, dok se preostalih 1.147.303.538 KM ili 23,48 posto odnosi na zaduženje kod bilateralnih kreditora.
 
Federacija BiH najviše vanjskih kredita ima kod WB (IDA i IBRD) u iznosu 1.638.967.759 KM ili 33,55 posto, EIB-a 880.042.611 KM ili 18,01 posto, MMF-a 468.172.903 KM ili 9,58 posto, EBRD-a 437.174.143 KM ili 8,95 posto, Vlade Kraljevine Španjolske 138.599.897 KM ili 2,84 posto i Europske komisije 132.996.441 KM ili 2,72 posto. Preostalih 12,35 posto predstavlja ostatak duga spram ostalih kreditora (Vlada Japana, Vlada Kraljevine Belgije, Izvozno-uvozna banka Koreje i drugi).
 
Naslijeđeni “stari” dug (dug koji je sukcesijom pripao BiH, a čiji su korisnici bili s teritorija FBiH ili je kao nealocirani dug po ključu MMF-a dodijeljen Federaciji BiH) prema Pariškom i Londonskom klubu kreditora, kao i konsolidirani dug prema WB IBRD, iznosi ukupno 752.810.838 KM ili 15,41 posto (Pariški klub 9,57 posto, Londonski klub 2,41 posto i konsolidirani zajmovi IBRD-a 3,43 posto).
 

 
Federalna vlada je utvrdila Nacrt zakona o ugostiteljstvu FBiH. Njegov cilj je da doprinese suzbijanju sive ekonomije i obezbijedi bolju zaštitu korisnika ugostiteljskih usluga. S tim u vezi, predloženim rješenjima se nastoji uvesti više discipline u ovu oblast. Predviđa se osnivanje registra ugostiteljstva u Federaciji BiH kojim bi bili obuhvaćeni svi subjekti koji se bave ovom djelatnošću. Također, omogućava se uvođenje fizičkih osoba iznajmljivača u sistem u Federaciji BiH. S tim u vezi jača se odgovornost svih subjekata u pogledu organizacije i pružanja ugostiteljskih usluga. Prednacrtom su jasnije podijeljene nadležnosti federalnih i kantonalnih organa, kao i inspekcijski nadzor u pojedinim oblastima. Odredbe ovog prednacrta su u potpunosti usaglašene sa Zakonom o prekršajima.
 
Nacrt zakona ugostiteljskom djelatnošću smatra pripremanje i usluživanje hrane, pića i napitaka i pružanje usluga smještaja. Ova djelatnost može biti obavljana i u prijevoznom sredstvu, te kao osnovna i sporedna.
 
Ugostiteljstvom se ne smatra, između ostalog, pružanje usluga ishrane i smještaja u objektima ustanova socijalne pomoći, zdravstva, odgoja i obrazovanja, ako te usluge pružaju uposlenici navedenih ustanova uposlenicima ili korisnicima svojih ustanova, ili uposlenicima ili korisnicima neke druge od ovih ustanova. To nije ni pružanje usluga ishrane (“toplog obroka”), napitaka i bezalkoholnih pića, bez namjere sticanja dobiti ili drugih privrednih koristi, koje za potrebe svojih uposlenika organizuju pravne i fizičke osobe, te federalni organi i organizacije i drugi organi uprave i organizacije u svojim poslovnim prostorijama i prostorima u toku radnog vremena.
 
Za početak rada ugostiteljskog objekta moraju biti obezbijeđeni poslovni prostor, uređaji, oprema i ispunjeni standardi i uslovi u pogledu zaposlenih osoba.
 
Ugostitelj može započeti pružati usluge kada nadležnom organu uprave podnese zahtjev za obavljanje ugostiteljske djelatnosti s potrebnom dokumentacijom i priloži ovjerenu pisanu izjavu kojom garantuje da su ispunjeni zakonski uslovi.
 
Ako ugostitelj obavlja ugostiteljsku djelatnost kao pravna osoba, a djelatnost u više objekata, dužan je da u svakom od njih obrazuje poslovnu jedinicu (podružnicu) i pribavi potrebno rješenje.
 
Prilikom oglašavanja i reklamiranja usluga i isticanja poruka u komercijalnom poslovanju, ugostitelj ne smije koristiti oznaku propisane vrste i kategorije ugostiteljskog objekta posebnog standarda, odnosno oznake kvaliteta koja nije utvrđena rješenjem.
 
U ugostiteljskim objektima je zabranjeno prodavati i posluživati alkoholna pića osobama mlađim od 18 godina, a u objektu u kojem se poslužuju alkoholna pića, mora na vidnom mjestu biti istaknuta oznaka o zabrani posluživanja, odnosno konzumiranja alkoholnih pića osobama mlađim od 18 godina.
 
Rješenje o osnivanju ugostiteljske radnje bit će izdato osobi koja je državljanin BiH, posjeduje najmanje III stepen stručne spreme, udovoljava propisanim zdravstvenim uslovima, da joj pravomoćnom sudskom presudom, rješenjem o prekršaju ili upravnim aktom nije izrečena zaštitna mjera zabrane obavljanja ugostiteljske djelatnosti, te ako ima poslovni prostor za koji ima dokaz o pravu vlasništva ili ugovor o zakupu i da taj prostor ispunjava propisane minimalne uslove.
 
Prema Nacrtu zakona, hotel je ugostiteljski objekаt zа smještаj u kojem se pružаju usluge smještаjа, ishrаne i pićа i druge uobičаjene u ugostiteljstvu, minimаlnog kаpаcitetа deset smještаjnih jedinicа.
 
Motel je ugostiteljski objekаt zа smještаj u kojem se pružаju usluge smještаjа, ishrаne i pićа, u pravilu smješten uz sаobrаćаjnicu izvаn nаseljenog mjestа, nаmijenjen krаćem zаdržаvаnju gostiju, minimаlnog kаpаcitetа pet smještаjnih jedinicа.
 
Hostel je takav objekat u kojem se, po prаvilu, obezbjeđuje ležаj u višekrevetnim sobаmа (zаjedničko korištenje sobe), u kojem mora biti obezbijeđeno čuvanje stvari gostiju i u kojem mogu biti pružane usluge ishrаne i pićа gostima.
 
Restoran je prostorno-funkcionalna cjelina u kojem se na osnovu tehničko-tehnoloških i organizaciono-kadrovskih karakteristika obezbjeđuje pružanje ugostiteljskih usluga hrane, pića i napitaka.
 
Pojedine ugostiteljske usluge mogu povremeno biti pružane izvan ugostiteljskog objekta - na sajmovima, festivalima, vašarima, prigodnim proslavama, na drugim javnim manifestacijama ili na prostorima namjenski uređenim za pružanje ugostiteljskih usluga.
 

UTVRĐEN PRIJEDLOG ZAKONA O DOPUNAMA ZAKONA O OSNIVANJU
INSTITUTA ZA MEDICINSKO VJEŠTAČENJE ZDRAVSTVENOG STANJA

 
Vlada FBiH je utvrdila Prijedlog zakona o dopunama Zakona o osnivanju Instituta za medicinsko vještačenje zdravstvenog stanja. Jedna od novih odredaba je da, izuzetno, troškove medicinskog vještačenja može snositi i osiguranik na koga se medicinsko vještačenje odnosi, kao i poslodavac kod kojeg je osiguranik zaposlen.
 
U prijedlog zakona je dodan novi član kojim je predviđena revizija prava invalida I i II kategorije. Ovim je omogućeno da Federalni zavod PIO, za invalide I kategorije, a poslodavci za invalide II kategorije, uz uplatu troškova postupka, bude izvršena revizija korisnika ovih prava. To će direktno uticati na finansijsku situaciju Federalnog zavoda PIO i Zavoda zdravstvenog osiguranja.
 
Institut donosi nalaz, ocjenu i mišljenje isključivo na osnovu postojeće medicinske dokumentacije u spisu predmeta i na osnovu pregleda osiguranika.
 
U obrazloženju Prijedloga zakona je navedeno da, zbog izuzetno teške finansijske situacije, odnosno dugog perioda potrebnog da bi Federalni zavod PIO prikupio sredstva za ove namjene, podnosioci zahtjeva čekaju više mjeseci na termin za medicinski pregled. U tom periodu je velika većina njih na bolovanju, zbog čega štetne posljedice trpe i zavodi zdravstvenog osiguranja u FBiH.
 
Nadalje, veliki problem u praksi predstavlja i činjenica da je u proteklom periodu, bez značajnije kontrole u postupku ocjene radne sposobnosti, osiguranicima utvrđivana II kategorija invalidnosti, što je za poslodavce, posebno u proizvodnom sektoru (industrija, rudarstvo) predstavljalo značajan problem, jer nisu mogli osigurati adekvatna radna mjesta za te osiguranike. Također, problem se negativno odražavao i na same zaposlenike koji su zbog nedostatka adekvatnih radnih mjesta dobijali otkaze.
 
Konačno, Strategija reforme mirovinskog sustava u FBiH predviđa pooštravanje uslova za invalidsku penziju i efikasniji sistem ocjene preostale radne sposobnosti kojim se stimulira traženje drugog posla i destimulira korupcija.
 

UTVRĐEN PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA
ZAKONA O TRANSPLANTACIJI ORGANA I TKIVA U SVRHU LIJEČENJA
 

Vlada Federacije BiH danas je utvrdila i Parlamentu FBiH uputila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o transplantaciji organa i tkiva u svrhu liječenja.
 
Ovo je učinjeno nakon što je Federalno ministarstvo zdravstva dobilo inicijativu Udruge dijaliznih i transplantiranih bolesnika FBiH u kojoj je ukazano na određene nedostatke Zakona o transplantaciji organa i tkiva u svrhu liječenja koji bitno ograničavaju mogućnosti darivanja organa i njihova korištenja u svrhu transplantacije. Udruga, također, skreće pažnju na posebno nepovoljan položaj dijaliznih pacijenata, teške uvjete u kojima se dijaliza odvija, te na činjenicu da se broj ovih pacijenata stalno povećava. Udruga napominje da je potrebno intervenirati u postojećem Zakonu s ciljem osiguranja tzv. „pretpostavljenog pristanka”. Time se dozvoljava uzimanje organa i tkiva sa umrle osobe radi presađivanja u svrhu liječenja pod uvjetom da se darovatelj za života nije tome izričito protivio.
 
Udruga napominje i da Bosna i Hercegovina, odnosno Federacija BiH raspolažu stručnim timovima osposobljenim za transplantacije, ali da ih postojeći Zakon ograničava jer ne predviđa „pretpostavljeni pristanak”, čime bi bio proširen krug mogućih darivatelja, što u konačnici vodi većim šansama da se osigura odgovarajući organ za potrebe transplantacije.
 
Prema jednom od novopredloženih zakonskih rješenja, uzimanje organa, odnosno tkiva od živog darivatelja može se provoditi u korist primatelja organa, odnosno tkiva samo u slučaju rodbinske veze, bračnog i izvanbračnog partnerstva i srodstva po tazbini. Pod rodbinskom vezom smatraju se roditelji, djeca, brat odnosno sestra, kao i ostali krvni srodnici u pravoj liniji bez obzira na stupanj srodstva, a u pobočnoj liniji zaključno s četvrtim stupnjem srodstva.
 
Darivatelj organa, odnosno tkiva može biti bračni, odnosno izvanbračni partner, kao i srodnik po tazbini zaključno s četvrtim stupnjem. Uz ovo, darivatelj organa, odnosno tkiva mora biti osoba koja je punoljetna, duševno zdrava i poslovno sposobna za davanje pristanka.
 
Dodana je i odredba po kojoj jedinice intenzivne njege bolničkih zdravstvenih ustanova utvrđuju moždanu smrt kod osobe u dubokoj komi, koja nema spontano disanje, a postoji jasno dokazan uzrok koji može da objasni ovo stanje. Ove zdravstvene ustanove moraju odmah prijaviti sumnju na moždanu smrt.
 
Dozvoljeno je uzimati organe i tkiva sa umrle osobe radi presađivanja u svrhu liječenja pod uvjetom da se darovatelj za života nije tome protivio u pisanom obliku. Pisanu izjavu o nedarivanju organa i tkiva poslije smrti punoljetna osoba sposobna za rasuđivanje daje izabranom liječniku primarne zdravstvene zaštite ili mjerodavnom ministarstvu zdravstva.
 
Slijepa osoba, gluha koja ne zna čitati, nijema osoba koja ne zna pisati i gluhoslijepa osoba daje izjavu o nedarivanju organa i tkiva pred dva svjedoka uz pomoć zakonskog zastupnika, odnosno staratelja.
 
Pisana izjava o nedarivanju može biti opozvana u svakom trenutku.
 
Do uspostave registra osoba koje nisu suglasne s darovanjem organa i tkiva poslije smrti, dozvoljeno je uzimati organe i tkiva sa umrle osobe radi presađivanja u svrhu liječenja, samo uz pisani pristanak bračnog ili izvanbračnog druga, punoljetnog djeteta, roditelja, punoljetnog brata ili sestre umrle osobe.
 
Nakon uspostave registra, dozvoljeno je uzimati organe i tkiva sa umrle osobe uz pisani pristanak bračnog ili izvanbračnog druga, punoljetnog djeteta, roditelja, punoljetnog brata ili sestre umrle osobe, i to u slučaju kada izjava darivatelja o nedarivanju organa i tkiva nije uvedena u registar.
 
Pisani pristanak bračnog ili izvanbračnog druga, punoljetnog djeteta, roditelja, punoljetnog brata ili sestre umrle osobe obvezan je i u slučaju kada je izjava darivatelja o nedarivanju organa i tkiva uvedena u registar, a nakon njegove smrti postoji potreba za darivanjem njegovih organa i tkiva članovima uže obitelji.
 

UREDBA O POSTUPKU VANREDNOG NADZORA U
PRIVREDNIM DRUŠTVIMA OD SISTEMSKOG ZNAČAJA ZA FBiH

 
Federalna vlada donijela je Uredbu o postupku vanrednog nadzora u privrednim društvima od sistemske vrijednosti za FBiH. Privredna društva od sistemskog značaja za Federaciju BiH su ona koja, samostalno ili zajedno sa svojim zavisnim ili povezanim društvima, značajno utiču na privrednu, socijalnu i finansijsku stabilnost u Federaciji BiH, a koja kumulativno ispunjavaju uslove da zapošljavaju više od 1.000 radnika i ostvaruju godišnje prihode veće od 500 miliona KM.
 
Ova uredba ne primjenjuje se na finansijske institucije, banke, društva za upravljanje investicijskim fondovima, društva za upravljanje penzijskim fondovima, društva za osiguranje i reosiguranje, lizing društva i mikrokreditne organizacije, koje reguliraju posebni zakoni.
 
Većinski vlasnik je pravna ili fizička osoba koja, samostalno ili zajedno s povezanim društvima, posjeduje više od 50 posto udjela u osnovnom kapitalu ili većinu glasačkih prava u društvu od sistemskog značaja.
 
Vlada FBiH odlukom o pokretanju postupka vanrednog nadzora definira konkretne mjere za svako privredno društvo od sistemskog značaja. Te mjere mogu, između ostalog, uključivati pojačan nadzor Porezne uprave FBiH nad primjenom Zakona o finansijskom poslovanju i nad uslovima vezanim za transakcije između povezanih osoba, od strane Porezne uprave Federacije BiH, pojačan nadzor nad poštivanjem Zakona o radu, formiranje odbora povjerilaca s jasno definiranim ovlaštenjima, i tako dalje.
 
Mjere vanrednog nadzora bit će primjenjivane na privredno društvo i sva njegova zavisna i povezana društava, koja samostalno, ili zajedno sa svojim zavisnim ili povezanim društvima imaju sistemski značaj za FBiH, a koja su nelikvidna ili se nad njima provode postupci koji sadržajno odgovaraju takvim postupcima u cilju stabilizacije poslovanja.
 
Vlada FBiH, na prijedlog resornog federalnog ministarstva, imenuje i razrješava povjerenika za provođenje mjera vanrednog nadzora.
 
Danas donesena Uredba je privremenog karaktera i bit će primjenjivana šest mjeseci.
 
Neposredan povod za donošenje Uredbe je intenzivan monitoring aktivnosti u vezi s poslovanjem Agrokor grupacije u Bosni i Hercegovini, koji praktično traje od početka drugog kvartala 2017. godine. Članovi Skupštine dobavljača koji posluju s kompanijama Konzum i Velpro su na sastanku s predstavnicima Vlade FBiH istakli da je neophodno da u sve buduće aktivnosti aktivno budu uključeni predstavnici vlasti na svim nivoima, odnosno nadležne institucije i pružiti konkretnu pomoć u rješavanju krize sa Agrokor grupacijom.
 
Obzirom na to da se 80 posto aktivnosti grupacije Agrokor u Bosni i Hercegovini odvija u Federaciji BiH, te da su nastupile dodatne okolnosti dospijeća kredita, kao i organiziranja dobavljača, bilo je potrebno preduzeti odgovarajuće mjere zaštite kako dobavljača, tako i zaposlenih, u skladu s nadležnošću Vlade Federacije BiH.
 
Trenutno, ugroženo je direktno 1.300 dobavljača kojima Konzum duguje oko 130 miliona KM, od čega je 60 miliona KM dospjelih obaveza, dok je broj indirektno ugroženih dobavljača daleko veći (samo u mljekarskoj industriji više od 2.000).
 

 
Federalna vlada je prihvatila inicijativu za izdvajanje sredstava iz tekuće rezerve Vlade Federacije“ Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine za 2017. godinu, u iznosu od 49.360,78 KM, na ime podrške Udruženju „Srce za djecu koja boluju od raka u FBiH“ (Roditeljska kuća) u Sarajevu.
 
Zadužen je Generalni sekretarijat Vlade FBiH da zahtjev za izdvajanje ovih sredstava dostavi Federalnom ministarstvu finansija, koje će za narednu sjednicu Vlade pripremi prijedlog odluke o odobravanju izdvajanja sredstava.
 
Federalna vlada prihvatila je informaciju o provođenju presuda Kantonalnog suda u Sarajevu od 24.8.2017. godine (pravosnažne sa 18.9.2017.) i od 3.4.2017. godine (pravosnažne od 3.7.2017.).
 
Vlada je saglasna da, u skladu s današnjom raspravom, budu pokrenute aktivnosti za izmjene Zakona o oduzimanju nezakonito stečene imovine krivičnim djelom u FBiH. Na ovaj način bi, definiranjem kriterija i načina dodjele, bilo omogućeno da imovina i novčana sredstva oduzeta na osnovu pravosnažnih presuda proisteklih u obavljanju poslova iz nadležnosti Federalne agencije za upravljanje oduzetom imovinom budu uplaćivana, odnosno dodjeljivana u humanitarne svrhe i za rad Agencije.
 

 
Federalna vlada nije prihvatila amandmane na Prijedlog zakona o konverziji kredita s valutnom klauzulom u švicarskim francima (CHF) u konvertibilne marke (KM), koje su podnijeli članovi Komisije za ispitivanje zakonitosti plasmana kredita u švicarskim francima u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH. U obrazloženju Vlade je navedeno da bi njihovim prihvatanjem u neravnopravan položaj bili dovedeni dužnici (obveznici vraćanja kredita) koji su zaključili ugovor s bankom o reprogramu u odnosu na dužnike na koje bi se odnosili ovi amandmani i koji bi mogli ostvariti određenu finansijsku korist, iako su obaveze, i kod jednih i kod drugih, nastale po istom pravnom osnovu. Ovim povodom, Vlada ujedno ponavlja svoje ranije opredjeljenje o predloženom Zakonu o konverziji kredita podignutim u švicarskom francima.
 
Danas Vlada FBiH nije prihvatila amandmane koje su na Prijedlog zakona o računovodstvu i reviziji u Federaciji BiH podnijeli delegata u Domu naroda Parlamenta FBiH Admir Hadžipašić i Almedin Aliefendić.
 
Vlada FBiH smatra da je odredba člana 187a. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršnom postupku jasna i da nije potrebno davanje autentičnog tumačenja, kako je to traženo inicijativom koju je uputio advokat iz Travnika Adis Ribić. Donošenje odluke o potrebi davanja autentičnog tumačenja i o njegovom sadržaju Vlada prepušta nadležnim tijelima Parlamenta FBiH.
 
Nakon razmatranja, Federalna vlada nije prihvatila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona FBiH koji je, radi razmatranja po skraćenom postupku, podnijela poslanica u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Emina Kahriman. Vlada je mišljenja da je Prijedlog zakona većeg obima i da je riječ o složenim izmjenama i dopunama. Stoga Vlada ne smatra neophodnim upućivanje ovog zakonskog prijedloga u zakonodavnu proceduru po skraćenom postupku. Istovremeno, ukazuje da ovaj prijedlog sadrži kvalitetne inovacije u zakonskim rješenjima, koje je međutim, prije upućivanja u zakonodavnu proceduru, potrebno dodatno analizirati. Kao najsvrsishodnije rješenje Vlada smatra razmatranje ovog zakonskog prijedloga u redovnoj proceduri, odnosno u formi nacrta.
 
Federalna vlada smatra da je u Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o plaćama i naknadama u organima vlasti FBiH, koji je po skraćenom postupku predložio poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Dennis Gratz, predložena dopuna člana 8. u potpunosti kontradiktorna sa stavom (1) i (3) istog člana važećeg zakona. Također je i predložena izmjena koja se odnosi na kaznene odredbe u suprotnosti sa odredbom člana 22. stav (5) Zakona o prekršajima.
 
U odgovoru na zahtjev Ustavnog suda BiH, Vlada FBiH danas je konstatovala da je zakonodavni organ prilikom donošenja Zakona o pravima branilaca i članova njihovih porodica propisao da osobama osuđenim pravosnažnom presudom zbog izvršenih teških krivičnih djela protiv ustavnog poretka BiH, ustavnog poretka FBiH, krivičnih dijela protiv čovječnosti i međunarodnog prava i krivičnih djela protiv Oružanih snaga, prestaju prava po ovom zakonu po pravosnažnosti Presude kojom su osuđeni. Razlog i svrha donošenja odredbe člana 36. stav 1. tačka 3. i člana 37. stav 2. je da pripadnicima Oružanih snaga osuđenim za ova krivična djela bude onemogućeno korištenje prava po ovom zakonu. Cilj ovih odredaba je, između ostalog, da pripadnike Oružanih snaga koji koriste pravo po ovom Zakonu i nisu izvršili ni jedno od krivičnih dijela distanciraju od počinilaca teških krivičnih djela. Prema stavu zakonodavnog organa u vrijeme donošenja ovog propisa, tako su nalagali zahtjevi pravednosti.
 

 
Na današnjoj sjednici je usvojen izvještaj o odobravanju izdvajanja sredstava iz tekuće rezerve Budžeta FBiH za 2017. godinu, po odlukama Vlade FBiH, te rješenjima premijera i zamjenika premijera, za period 1.1.- 30.9.2017. godine.
 
U ovogodišnjem budžetu planirana sredstava tekuće rezerve Vlade iznose 5.000.000 KM, tekuća rezerva premijera 75.000 KM, te zamjenika premijera po 40.000 KM.
 
Ukupno izdvojena sredstva tekuće rezerve po odlukama Vlade Federacije BiH za period od 1.1. do 30.9.2017. godine iznose 2.386.355 KM.
 
U istom periodu, iz tekuće rezerve premijera je izdvojeno 57.400 KM, iz tekuće rezerve jednog zamjenika premijera 1.000 KM, a drugog zamjenika premijera 12.000 KM.
 

 
Danas je usvojena informacija o jačanju pravne odbrane Vlade FBiH u slučaju radnopravnih sporova.
 
Federalno ministarstvo finansija Vlada je zadužila da iz tekućih rezervi budžeta za naredne tri godine osigura adekvatno finansiranje angažmana advokatskih kancelarija za jačanje pravne odbrane Vlade FBiH u slučaju radnopravnih sporova.
 
Naime, Vlada FBiH se već duži niz godina suočava s rastućim brojem sudskih sporova iz oblasti radnih odnosa. U najčešćem broju slučajeva Vlada i sve institucije u njenom sastavu, pojavljuju se kao optužena strana za kršenje prava zbog nepoštivanja zaključenih kolektivnih ugovora, dok se kao tužioci pojavljuju zaposlenici, uglavnom zastupani od strane advokata. Prema posljednim dostupnim informacijama, Vlada FBiH po osnovu pravosnažnih presuda iz ove oblasti duguje više od 60 miliona KM, a u prethodnih nekoliko godina po ovom osnovu već je isplaćeno više od 35 miliona KM.
 
Prema postojećem sistemu, pravna odbrana u slučaju radnopravnih sporova organizirana je na nivou institucija i to nakon što je izmjenama zakonskih propisa izmještena iz Federalnog pravobranilaštva. Ovaj način pravne odbrane pokazao se krajnje neefikasnim i štetnim. U najvećem broju slučajeva tužbe su podnošene i od strane zaposlenika koji su ujedno, kao pravni zastupnici institucija, bili zaduženi da osiguraju pravnu odbranu.
 
Zbog sukoba interesa, u najvećem broju slučajeva nije pružana adekvatna pravna odbrana što je, u konačnici, vodilo gubitku velikog broja tužbi, čak i u situacijama kada za to nije postojao pravni osnov, čime je Budžet FBiH oštećen za značajna novčana sredstva.
 
Između ostalog, primjetno je da u jednom broju slučajeva nisu upućivani odgovori na tužbe, a u još značajnijem broju nisu podnošeni redovni niti vanredni pravni lijekovi na presude.
 
Inače, u 2016. i 2017. godine je, zbog neujednačene sudske prakse, Vrhovni sud FBiH razmatrao osnovanost tri vrste tužbi koje su u značajnom broju podnosili zaposlenici javne uprave na svim nivoima, i to za usklađivanje plaća sa troškovima života, za pravilan obračun osnovice za plaću i za kršenje isplata po osnovu toplog obroka i regresa. U prva dva slučaja Vrhovni sud FBiH donio je odluke kojima je utvrdio da ne postoji osnov za tužbe. U slučaju treće tužbe obavljena je rasprava, a ubrzo se očekuje obljavljivanje odluke.
 

 
Vlada FBiH je usvojila informaciju o visini duga Federacije BiH Federalnom zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje s danom 31.8.2017. godine, nastalog na osnovu isplate penzija ostvarenih pod povoljnijim uslovima i na osnovu čl. 94. i čl. 139. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju. Taj dug Federacije BiH iznosi 74.979.544,16 KM.
 
Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje i Federalno ministarstvo rada i socijalne politike zaduženi su da, u okviru svojih nadležnosti, u odgovarajućim evidencijama izvrše korekcije u skladu sa utvrđenom visinom duga.
 

 
Prihvativši informaciju o novom ciklusu procjene provedbe Akta o malim i srednjim preduzećima 2016.-2019. (SBA procjena), Vlada FBiH je zadužila sve koordinirajuće i ostale relevantne mapirane federalne institucije uključene u implementaciju SBA da sarađuju s Federalnim ministarstvom razvoja, poduzetništva i obrta i s federalnim SBA koordinatorom u fazi prikupljanja podataka i izvještavanja.
 
Akt o malom biznisu (Small Business Act for Europe - SBA) definira okvir politika podrške malim i srednjim preduzećima (MSP) koje države trebaju donositi i razvijati s ciljem poboljšanja poduzetničkog okruženja i povećanja konkurentnosti. Ovaj set politika, sastavljen od deset načela ili principa ugrađen je i u strategiju Evropa 2020 i njene sektorske strategije.
 
Indeks politika za MSP procjenjuje nivo poduzetničke klime, stanje politika i instrumenata usmjerenih u ovu oblast koje određena država kreira i provodi, identificira prednosti i slabosti u dizajnu politike, provedbi, monitoringu i evaluaciji, te omogućuje usporedbe tokom vremena i među različitim ekonomijama. Ovaj indeks identificira pozitivne pomake i ograničenja na putu provedbe SBA i dostizanja standarda Evropske unije.
 

 
Federalna vlada je danas podržala projekt izgradnje Centra za upravljanje otpadom u okviru programa sanacije deponije komunalnog otpada i izgradnje sadržaja prilagođenih regionalnom konceptu odlaganja u općini Donji Vakuf.
 
Sredstva za sufinansiranje ovog projekta bit će obezbijeđena iz Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH i iz redovnih budžetskih sredstava.
 

 
Vlada FBiH upoznala se sa informacijom o početku implementacije „Projekta podrške zapošljavanju“ finansiranog putem zaduženja kod Svjetske banke - Međunarodne banke za obnovu i razvoj.
 
Federalno ministarstvo finansija Vlada je zadužila da gornju granicu rashoda utvrđenu Budžetom FBiH za 2018. godinu izmijeni kako bi Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike bilo omogućeno da uputi dodatni zahtjev u iznosu od 12.712.895 KM za implementaciju „Projekta podrške zapošljavanju“.
 
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike će u prijedlogu budžeta za 2018. godinu, u okviru svog budžetskog zahtjeva, planirati transfer Federalnom zavodu za zapošljavanje u iznosu 12.712.895 KM za ove namjene.
 
Ovo ministarstvo će tek po usvajanju Programa utroška za 2018. godinu, verifikacije rezultata nastalih implementacijom projekta i doznake primitaka od strane Svjetske banke - Međunarodne banke za obnovu i razvoj na Jedinstveni račun trezora, transferisati sredstva Federalnom zavodu za zapošljavanje.
 

 
Za punomoćnike koji će je zastupati na skupštinama privrednih društava Federalna vlada danas je ovlastila Zinetu Mujaković (JP Nacionalni park Una d.o.o. Bihać), Irmu Memić (BH Telecom d.d. Sarajevo), Halku Balavca (Energopetrol d.d. Sarajevo) i Jasminu Pašić (JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo).
 
Za imenovanje jednog člana Upravnog odbora Memorijalnog centra Srebrenica - Potočari spomen obilježje i mezarje za žrtve genocida iz 1995. godine, uime Vlade FBiH je predložen Nisvet Mujanović. Generalni sekretarijat Vlade FBiH je zadužen da Rješenje o prijedlogu za imenovanje člana ovog Upravnog odbora uputi Vijeću ministara BiH, radi provođenja dalje procedure.
 
U Radnu grupu za izradu prijedloga izmjene i dopune relevantnih zakona s ciljem usklađivanja domaćeg zakonodavstva i prakse s međunarodnim standardima poštivanja ljudskih prava osoba s mentalnim poremećajima imenovani su Miroslav Jurešić, Anja Andrić Alibegović, Emina Zuko, Marina Bera, Adisa Mehić, Mersiha Udovčić, Ervin Mujkić, Halima Hadžikapetanović, Muhamed Ahmić, Esma Jusić i Fatima Čalkić.
 

* * *