Vlada Federacije Bosne i Hercegovine

 
109. HITNA SJEDNICA VLADE FEDERACIJE BiH:
 
 
UTVRĐEN NACRT ZAKONA O IZMJENAMA I
DOPUNAMA ZAKONA O DEVIZNOM POSLOVANJU

 
Temeljni razlozi koji su opredijelili Vladu Federacije BiH da na današnjoj 109. hitnoj sjednici u Sarajevu, utvrdi i u parlamentarnu proceduru uputi Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o deviznom poslovanju leže u ispunjenju obveza iz Akcijskog plana Bosne i Hercegovine za otklanjanje nedostataka u borbi protiv pranja novca i harmoniziranju sustava sprečjavanja pranja novca i financiranja terorizma. Međunarodne obveze Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine proizlaze iz članstva u međunarodnim organizacijama i preporuka FATF-e kao sveobuhvatnog okvira mjera koje se primjenjuju u borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma.
 
Sukladno preporuci FATF-e 32 koja se odnosi na obvezu država da imaju utvrđene mjere za otkrivanje prekograničnog prijenosa gotovine i prenosivih instrumenata koji glase na donositelja, predložene izmjene i dopune odnose se na proširenje obuhvata fizičkog prekograničnog prijenosa na prenosive instrumente na donositelja, kao i sve druge gotovinske ekvivalente, koji se smatraju gotovinom sukladno propisu koji uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti.
 
Preporuka FATF-e 4, koja se odnosi na kontrolu s ciljem otkrivanja, zaustavljanja i sprječavanja aktivnosti pranja novca i primjenu odgovarajućih sankcija za neprijavljivanje kod prekograničnog prijenosa imovine, usuglašavanja u predloženim odredbama odnose se na privremene mjere kojima se ovlašćuju nadležna tijela da zaplijene i oduzmu imovinu ostvarenu pranjem novca.
 
Izvršene su i određene dopune vezane za financijske kredite u koje se sada uključuju i poslovi financijskog lizinga i jasnije je propisana rezidentnost, odnosno nerezidentnost u Zakonu i pojmovno usuglašena s poreznim zakonima.
 
Sredstva rezidenta koja se koriste za elektronsku kupoprodaju roba i usluga, a koja se vode kod strane institucije elektronskog novca, isključuju se iz depozitnih poslova.
 
Predloženim odredbama definira se obračunski način plaćanja, naplaćivanja i prijenosa po tekućim poslovima između rezidenata i nerezidenata koje se vrši slobodno ako računi rezidenta nisu blokirani, i uz obvezno zaključivanje ugovora u pisanoj formi sa svim propisanim bitnim elementima ugovora.
 
Produžen je sa šest mjeseci na godinu rok u kojem rezidenti moraju naplatiti i unijeti sredstva plaćanja u Federaciju BiH po osnovu izvoza robe ili usluge. Rokovi se računaju od dana izvoznog carinjenja, odnosno izvršenja usluge.
 
U kreditne poslove s inozemstvom sada ulaze i poslovi uvoza robe ili usluge, odnosno plaćene robe ili usluge koje nisu uvezene u roku dužem od jedne godine od datuma plaćanja, kao i poslovi iz osnova unaprijed plaćene robe po osnovu izvoza, koji nije izvršen istekom godinu dana od izvršenja naplate.
 
Izmijenjen je i rok sa šest mjeseci na jednu godinu u kojem je potrebno unijeti robu koja je avansno plaćena ili vratiti uplaćeni iznos u zemlju.
 
Novopredložene odredbe rezidentu propisuju obvezu da u roku od 30 dana nakon prestanka osnova za koji je devizni račun otvoren u inozemstvu sredstva unese u Federaciju BiH.
 
U dosadašnjoj primjeni Zakona uočeni su određeni propusti i nedostatci u svezi devizne kontrole, te je ovaj put jasnije propisan sam postupak. Tako se na radnje u vršenju devizne kontrole primjenjuju odredbe Zakona o upravnom postupku. U slučaju utvrđenih nepravilnosti ili nezakonitosti, inspektor rješenjem nalaže njihovo otklanjanje u određenom roku. Ako postoji osnovana sumnja da se određeni predmeti dovode u vezu sa izvršenim kaznenim djelom ili prekršajem, propisuje se i zaštitna mjera privremenog oduzimanja tih predmeta, te dalji postupak.
 
Osim toga, precizirano je da u roku tri godine od dana kada je prekršaj izvršen može biti pokrenut ili vođen prekršajni postupak, a opća zastara nastupa protekom dvostrukog roka za pokretanje prekršajnog postupka.
 
Također, predložene su izmjene o visini novčanih kazni, koje su usuglašene sa Zakonom o prekršajima FBiH.
 

 
Vlada FBiH je utvrdila Nacrt zakona o zaštiti prijavitelja korupcije u Federaciji BiH. Cilj ovog zakona je suzbijanje korupcije i osiguranje učinkovitog sustava zaštite prijavitelja od bilo kojeg oblika ugrožavanja ili povrede prava prijavitelja koja bi mogla biti u svezi sa prijavom korupcije.
 
Svaka osoba ima pravo da, u dobroj vjeri, prijavi bilo koji oblik korupcije u javnom ili privatnom sektoru, za koji sazna na bilo koji način. Zakon zabranjuje sprječavanje prijavljivanja korupcije, a svaka odredba općeg ili pojedinačnog akta koja to sprječava ne proizvodi pravno dejstvo.
 
Zabranjena je zlouporaba prijavljivanja korupcije dostavljanjem informacija za koje prijavitelj u momentu prijavljivanja zna da nisu istinite.
 
U slučaju prijave korupcije, odgovorna ili ovlaštena osoba dužna je poduzeti sve mjere s ciljem otkrivanja, sprječavanja, suzbijanja i kažnjavanja svih oblika korupcije, te zaštite prijavitelja.
 
Kako je definirano, prijava u dobroj vjeri je ona koja sadrži činjenice na osnovu kojih prijavitelj sumnja da je pokušana ili izvršena korupcija o kojima ima saznanja i koje smatra istinitim.
 
Zaštićeno prijavljivanje može biti interno i eksterno. Internim prijavitelj obavještava odgovornu ili ovlaštenu osobu o činjenicama na osnovu kojih sumnja da je kod subjekta kojim odgovorna osoba rukovodi, pokušana ili izvršena korupcija.
 
Eksterno prijavljivanje vrši se, između ostalog, u slučaju da prijavitelj ima razloga vjerovati da se odgovorna ili ovlaštena osoba kojoj se podnosi prijava može izravno ili neizravno dovesti u svezu s korupcijom.
 
Iznimno, zaštićenim prijavljivanjem smatra se i objavljivanje putem sredstava javnog informiranja ili na drugi način činjenje javno dostupnim informacija koje ukazuju na pokušaj korupcije, da je ona izvršena ili je u tijeku.
 
U postupku sudbene zaštite prava prijavitelja i prava drugih osoba koje trpe štetnu radnju mjesno je nadležan općinski sud prema mjestu nastanka štetne radnje ili prema mjestu prebivališta, odnosno boravišta tužitelja.
 
Teret dokazivanja je na tuženom koji dokazuje zakonitost, cjelishodnost i objektivnu opravdanost ili nepostojanje akta, činjenja ili nečinjenja koji su u tužbi označeni kao štetna radnja.
 
Prema obrazloženju, razlog za donošenje Zakona je činjenica kako u Federaciji BiH ne postoje učinkoviti pravni i institucijski mehanizmi za osiguranje zaštite osoba koje bi se odlučile prijaviti korupciju. Takvo stanje izravno pogoduje počiniteljima radnji koje imaju obilježja korupcije, jer se radi o pojavama koje su ionako karakteristične po tajnovitosti.
 
Nadležna tijela u praksi teško dolaze do saznanja da se zaista desila neka koruptivna radnja, uglavnom zbog bojazni osoba koje imaju takva saznanja od izloženosti nekom vidu štetne radnje. U rijetkom broju slučajeva, gdje su se pojedinci odlučili prijaviti korupciju, u svojim radnim sredinama su, u pravilu, bili izloženi različitim negativnim reakcijama koje se zajednički mogu nazvati odmazda (prestanak radnog odnosa, mobing, prijetnje, stavljanje u lošije radne uvjete, onemogućavanje napredovanja u službi i drugi vidovi diskriminacije). Osim toga, nadležni pravosudni organi u suštini ne uspijevaju osigurati učinkovitu zaštitu takvih osoba, prvenstveno zbog toga što u FBiH ne postoji zakonski ustanovljeno pravo na zaštićeno prijavljivanje.
 
Krajnja namjera predlagatelja Zakona je da javnosti, odnosno građanima bude poslana jasna poruka kako će država, putem zakonskih normi i uspostavljenih institucija, uložiti sve moguće napore da pruži adekvatnu i učinkovitu zaštitu osobama koje se odluče prijaviti korupciju, bez straha da će usljed toga biti izloženi bilo kojim radnjama odmazde.
 
Usvajanjem ovog zakona se istodobno izvršavaju međunarodne obveze Bosne i Hercegovine.
 

UTVRĐEN PRIJEDLOG ZAKONA O LIJEČENJU
NEPLODNOSTI BIOMEDICINSKI POMOGNUTOM OPLODNJOM

 
Federalna vlada je utvrdila Prijedlog zakona o liječenju neplodnosti biomedicinski potpomognutom oplodnjom.
 
Zakon uređuje uvjete i način liječenja neplodnosti postupcima biomedicinski potpomognute oplodnje, kao i duga pitanja od značaja za primjenu postupka biomedicinski potpomognute oplodnje na teritoriju Federacije BiH. Na ovaj zakon se primjenjuju propisi o zdravstvenoj zaštiti, zdravstvenom osiguranju, kao i pravima, obvezama i odgovornostima pacijenata, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.
 
Ovaj zakon stavio je u fokus homolognu oplodnju korištenjem vlastitih spolnih stanica bračnih ili izvanbraćnih partnera.
 
Pod liječenjem Zakon podrazumijeva otklanjanje neplodnosti ili umanjene plodnosti korištenjem biomedicinskih dostignuća, nakon utvrđivanja da trudnoća ne može biti postignuta drugim načinima liječenja. Također, liječenje je i uzimanje i čuvanje spolnih tkiva i spolnih stanica muškarca i žene u slučajevima kada, prema saznanjima i iskustvima medicinske znanosti, postoji opasnost da može doći do neplodnosti.
 
U primjeni postupaka biomedicinski pomognute oplodnje štiti se dostojanstvo i privatnost osoba, a zabranjen je svaki vid diskriminacije na temelju rase, boje kože, spola, jezika, invaliditeta, religije ili vjerovanja, političkih i drugih uvjerenja, nacionalnog i socijalnog podrijetla, prilikom obavljanja radnji temeljem ovog zakona.
 
Svi pokazatelji o postupku biomedicinski pomognute oplodnje, a posebno o ženi, njezinom bračnom, ili izvanbračnom drugu, te začetom djetetu su profesionalna tajna.
 
Sustav za primjenu postupaka biomedicinski pomognute oplodnje u FBiH obuhvata ovlaštene zdravstvene ustanove koje ispunjavaju propisane uvjete i Povjerenstvo za primjenu postupaka biomedicinski pomognute oplodnje, koje formira federalni ministar, kao stručno i savjetodavno tijelo pri Federalnom ministarstvu zdravstva. Federalno ministarstvo vodi jedinstveni registar svih ovlaštenih zdravstvenih ustanova u FBiH koje imaju propisanu dozvolu za rad.
 
Zdravstvene ustanove ovlaštene za obavljanje postupaka biomedicinski pomognute oplodnje moraju posjedovati odgovarajuću medicinsko-tehničku opremu i prostor, te zaposliti u radni odnos, s punim radnim vremenom, najmanje jedan stručni tim. Moraju imati i zaključene ugovore sa zdravstvenom ustanovom iste djelatnosti za obavljanje zamjenskog liječenja u slučaju nastupanja posebnih i nepredvidivih okolnosti, kao i bolnicom s registriranom djelatnošću iz opće kirurgije i ginekologije i porodiljstva, u slučaju nastupanja posebnih i nepredvidivih okolnosti tijekom liječenja.
 
Biomedicinski pomognuta oplodnja provodi se primjenom suvremenih znanstveno provjerenih biomedicinskih dostignuća, a u odabiru postupka odlučuju bračni, odnosno izvanbračni drugovi zajedno sa specijalistom ginekologije i porodiljstva.
 
Pravo na liječenje biomedicinski pomognutom oplodnjom na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja, u pravilu, ima žena do navršene 42. godine života, koja je u braku, odnosno izvanbračnoj zajednici, i to tri pokušaja intrauterine inseminacije i pet pokušaja izvantjelesne oplodnje, uz obvezu da dva pokušaja budu u prirodnome ciklusu.
 
Prije početka primjene postupka, diplomirani pravnik, odnosno bachelor prava informira bračne ili izvanbračne drugove o pravnim posljedicama postupka biomedicinski pomognute oplodnje.
 
Podrijetlo djeteta začetog u postupku biomedicinski pomognute oplodnje utvrđuje se sukladno Obiteljskom zakonu FBiH.
 

UTVRĐEN PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI I DOPUNI ZAKONA
O PLAĆAMA I DRUGIM NAKNADAMA SUDACA I TUŽITELJA U FBiH

 
Vlada Federacije BiH danas je, s ciljem provedbe presude Ustavnog suda FBiH od 26.4.2017. godine.
 
Naime, Ustavni sud FBiH je naložio Parlamentu FBiH donošenje Zakona o Ustavnom sudu FBiH kojim će biti razrađena samostalnost i upravno-materijalna neovisnost Ustavnog suda FBiH, uključujući plaće i druga primanja sudaca ovog suda.
 
Dakle, ovim zakonskim prijedlogom su suci Ustavnog suda FBiH izuzeti od primjene Zakona o plaćama i drugim naknadama sudaca i tužitelja u FBiH.
 

 
Federalna vlada je razmatrala Prijedlog amandmana CX. na Ustav FBiH, koji je predložila većina delegata Kluba delegata bošnjačkog naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH. Cilj amandmana je pokušaj rješavanja načina popune delegata u jednom od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH u situaciji kada ih nema dovoljno u skupštinama kantona, odakle su i birani.
 
Prema prijedlogu, nedostajući broj zastupnika bio bi biran s liste političkih subjekata koji su sudjelovali na izborima, a čiji kandidati nisu izabrani u kantonalne skupštine. Ovakav prijedlog, stav je Vlade FBiH, odstupa od suštine ustavnih odredbi koji se odnose na Dom naroda i njegovu ulogu u ustavno-pravnom poretku Federacije BiH.
 
Stoga, prema mišljenju Vlade, treba tražiti rješenje koje će zadovoljiti princip legitimiteta tj. popunu nedostajućih delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH iz onih tijela (zakonodavnih ili predstavničkih) u koje su voljom naroda i građana izabrani (naprimjer općinska vijeća), jer samo to osigurava legitimitet predstavljanja.
 
Povodom Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji institucija u FBiH, koji je po skraćenom postupku u parlamentarnu proceduru uputio poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Ramiz Meša, Federalna vlada je mišljenja da predložena dopuna mijenja suštinu Zakona, jer bi značila da zaposleni mogu javno manifestovati svoja politička ili religijska uvjerenja, ako to ne narušava nepristrasnost rada. Imajući u vidu specifičnost Ureda za reviziju i njegovog značaja za Federaciju BiH, posebno se pocrtava nepristrasnost u radu zaposlenih.
 
Isti poslanik je uputio i Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj službi u FBiH, a Vlada smatra da odreba člana 17. stav 3. tačka a) nije u suprotnosti sa ustavima Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine, kao i Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i njenih protokola, koji se direktno primjenjuju u BiH.
 
Nakon razmatranja zahtjeva za zaštitu prava na lokalnu samoupravu Općine Olovo, u vezi sa članom 72a. Zakona o matičnim knjigama, koji je podnio načelnik Općine Olovo, Vlada navodi, uz ostalo, da je Savez općina i gradova bio upoznat i neposredno predlagao izmjene i dopune ovog zakona. Također, općine i gradovi su neposredno učestvovali i bili pozvani da daju primjedbe i sugestije pri izradi Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o matičnim knjigama.
 
Vlada Federacije BiH smatra u potpunosti neosnovanim i činjenično neargumentovanim zahtjev Kluba poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske od 12.2.2018. godine za ocjenu ustavnosti Zakona o zemljišnim knjigama Federacije BiH.
 
U izjašnjenju Vlade FBiH o inicijativi Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH, kojom je predložena izmjena člana 7. Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice s djecom, navedeno je da je Federalno ministarstvo rada i socijalne politike pripremilo tekst Zakona o podršci porodicama s djecom u FBiH kao zaseban propis, koji će ombudsmenima biti dostavljena u formi prednacrta na razmatranje.
 

 
Vlada FBiH donijela je Uredbu koja utvrđuje svrhu državne pomoći, prihvatljive troškove i sektore, maksimalnu dozvoljenu visinu i ostale važeće kriterije za dodjelu državne pomoći koju dodjeljuje Federacija BiH izravno ili preko ovlaštenih pravnih osoba.
 
Maksimalni intenziteti pomoći iznose do 50 posto bruto ekvivalenta pomoći kada je BDP po stanovniku niži od 45 posto prosjeka Europske unije, 35 posto kada BDP najmanje 45 posto, a najviše 60 posto prosjeka, te 25 posto bruto ekvivalenta pomoći kada BDP po stanovniku iznosi više od 60 posto prosjeka EU.
 
Maksimalni intenzitet pomoći može biti povećan do deset posto u nedovoljno razvijenim općinama koje imaju indeks razvijenosti između 50 i 75 posto prosjeka FBiH, te do 20 posto za izrazito nerazvijene općine.
 
Kako je obrazloženo, Uredbom su, kao podzakonskim aktom, bliže uređeni namjena, kriteriji i uslovi za dodjelu državne pomoći. Uz to, omogućena je suradnja davatelja državne pomoći i Federalnog ministarstva financija, što doprinosi konkurentnosti gospodarstva i usmjeravanju javnih sredstava tamo gdje su najnužnija. Također, Uredba utvrđuje i svrhu državne pomoći, prihvatljive troškove i maksimalnu dozvoljenu visinu državne pomoći koju dodjeljuje Federacija BiH.
 

 
Federalna vlada donijela je Uredbu o uslovima i postupku za dodjelu pomoći male vrijednosti (de minimis pomoć).
 
Riječ je o pomoći koja se dodjeljuje jednom privrednom subjektu tokom određenog perioda i ne premašuje određeni iznos utvrđen Uredbom. Smatra se da ova pomoć nema bilo kakav utjecaj na trgovinu, niti narušava i prijeti da naruši konkurenciju na tržištu, iz čega proizlazi da ne ispunjava sve kriterije iz definicije državne pomoći u Zakonu o sistemu državne pomoći BiH i zbog toga nije predmet postupka za odobravanje sa strane Vijeća za državnu pomoć BiH.
 
Uredba se primjenjuje za pomoć privrednim subjektima u svim sektorima i djelatnostima, osim ribarstva i akvakulture, poljoprivrede i djelatnosti usmjerene izvozu, te na pomoć kojom se uslovljava upotreba domaćih proizvoda umjesto uvezenih.
 
Ukupan iznos de minimis pomoći jednom privrednom subjektu u FBiH ne smije prelaziti 200.000 eura, a u sektoru cestovnog prijevoza tereta za najamninu ili za naknadu ne smije prelaziti 100.000 eura u protivrijednosti KM po srednjem kursu Centralne banke BiH.
 

 
Federalna vlada je donijela Uredbu o uvjetima za dodjelu državne potpore u obliku naknade za obavljanje i izvršenje javnih usluga gospodarskim subjektima, kojima je povjereno obavljanje usluga od općeg ekonomskog interesa
 
Uredba uređuje uvjete za dodjelu državne potpore pravnim i fizičkim osobama kojima je, u skladu s posebnim pravilima, povjereno obavljanje usluga od općeg ekonomskog interesa ili isključivo pravo obavljanja određenih djelatnosti ako bi, u slučaju nepostojanja te potpore, bili onemogućeni u izvršenju povjerenih zadataka.
 
Također su propisani načini izračunavanja naknade i drugi uvjeti koji moraju biti ispunjeni kako potporom ne bi u većoj mjeri bili narušeni tržišna konkurencija i ispunjavanje preuzetih međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine.
 
Uredba se odnosi isključivo na pravne i fizičke osobe za koje se smatra da su gospodarski subjekti u smislu Zakona o sustavu državne potpore u Bosni i Hercegovini. No, ne primjenjuje se na dodjelu državnih potpora za obavljanje usluga od općeg ekonomskog interesa u sektorima željezničkog i cestovnog prijevoza putnika i javne radiodifuzije, na koje se odnose posebna pravila.
 
Državna potpora, u obliku naknade za obavljanje i izvršenje usluga od općeg ekonomskog interesa u iznosu višem od 15 milijuna eura godišnje gospodarskim subjektima u teškoćama, može biti dodijeljena u skladu s pravilima za dodjelu državnih potpora za sanaciju i restrukturiranje. Naknada ne smije premašiti iznos koji je neophodan za pokrivanje neto troškova nastalih izvršavanjem obveze pružanja javne usluge, uključujući razumnu dobit.
 
Ako gospodarski subjekt obavlja i druge ekonomske djelatnosti izvan utvrđenog opsega javne usluge, na knjigovodstvenim kontima moraju odvojeno biti prikazivani troškovi i prihodi ostvareni obavljanjem usluga od onih koje ostvaruje obavljanjem drugih poslova.
 
Kako je precizirano Uredbom, de minimis potpora u obliku naknade za obavljanje javne usluge može po jednom gospodarskom subjektu, koji ju obavlja, iznositi najviše 500.000 eura u tri fiskalne godine.
 
Ova gornja granica primjenjuje se bez obzira na oblik de minimis potpore i neovisno o tome da li se naknada za obavljanje javnih usluga financira iz proračuna BiH, proračuna FBiH, jedinica lokalne samouprave sredstvima ili iz fondova Europske unije.
 
Za potrebe pravilnog izračunavanja gornje granice, de minimis potpora se izražava kao bespovratna. Svi iznosi se primjenjuju kao bruto iznosi, odnosno iznosi prije odbitka poreza i drugih davanja. Ako se de minimis potpora dodjeljuje u drugom obliku, a ne kao izravna subvencija, iznos je jednak bruto novčanoj protuvrijednosti potpore.
 
Precizirani su i slučajevi kada de minimis potpora ne može biti dodjeljivana. Naprimjer, kada se radi o aktivnostima usmjerenim izvozu u treće zemlje ili države članice EU, ako je ta potpora izravno povezana s izvezenim količinama, sa uspostavom i funkcioniranjem distribucijske mreže ili pokrićem drugih operativnih troškova povezanih s izvoznom djelatnosti. Ne može biti dodijeljena ni za davanje prednosti domaćim proizvodima u odnosu na uvezene, zatim gospodarskim subjektima koji obavljaju djelatnost u industriji proizvodnje ugljena i onima koji koji, uz naknadu, obavljaju cestovni prijevoz robe, kao ni gospodarskim subjektima u teškoćama.
 

 
Federalna vlada danas je donijela dvije odluke o zaduženju Federacije BiH putem emisije trezorskih zapisa Federacije BiH radi prikupljanja sredstava za finansiranje izdataka utvrđenih Budžetom FBiH za 2018. godinu.
 
Prvom je odobreno zaduženje do 30.000.000 KM kroz emisiju 3.000 trezorskih zapisa, nominalne vrijednost 10.000 KM, s rokom dospijeća od 91 dan.
 
Druga odluka odnosi se na zaduženje do 110.000.000 KM, te je odobrena emisija 11.000 trezorskih zapisa nominalne vrijednosti 10.000 KM, s rokom dospijeća od 182 dana.
 
Danas su, s istim ciljem, donesene i dvije odluke o zaduženju Federacije BiH putem emisije obveznica Federacije BiH.
 
Obje se odnose na zaduženja do po 20.000.000 KM putem emisija 20.000 obveznica nominalne vrijednosti 1.000 KM i različitim rokom dospijeća, prva za tri, a druga pet godina.
 

 
Federalna vlada je dala saglasnost na Plan poslovanja JP Autoceste Federacije BiH d.o.o. Mostar za 2018. godinu, čiji su glavni ciljevi pokretanje novih pripremnih aktivnosti na izgradnji Koridora Vc i brzih cesta u Federaciji BiH, povećanje kreditne sposobnosti Autocesta za osiguranje dodatnih izvora finansiranja, te optimizacija trase i smanjenje troškova izgradnje autoceste.
 
Planom su obuhvaćeni nastavak radova, izrada projektne dokumentacije ili eksproprijacija za dionice (s pripadajućim poddionicama) Svilaj - Odžak (druga faza), Nemila - Vranduk - Ponirak, tunel Zenica - Vraca, Vraca - Donja Gračanica, Donja Gračanica - Drivuša, Ivan - Tarčin, tunel Prenj - Salakovac (prva faza), Mostar sjever - Mostar jug, Mostar jug – Buna, Buna - Počitelj, Počitelj - Zvirovići (Međugorje), Sarajevska zaobilazniva (LOT 3B), autocesta Tuzla - Žepče, brze ceste Lašva - Nević Polje i Prača - Goražde (tunel Hranjen) i sjeverna zaobilaznica Mostara.
 
Planirane su i aktivnosti na provođenju postupka izbora privatnog partnera/koncesionara.
 
Danas je data i saglasnost na Rebalans plana poslovanja JP Autoceste FBiH e d.o.o. Mostar za 2017. godinu.
 

ZA SUBVENCIJE, KONSOLIDACIJU ŽELJEZNICA FBiH
I ELEKTRIFIKACIJU UNSKE PRUGE 30,3 MILIONA MARAKA

 
Federalna vlada danas je usvojila Program utroška sredstava tekućeg transfera „Subvencije javnim preduzećima - Transfer željeznicama FBiH“ utvrđen Budžetom FBiH za 2018. godinu Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija. Svrha programa je provođenje Zakona o finansiranju željezničke infrastrukture i sufinansiranje putničkog i kombinovanog saobraćaja po kojem Federacija finansira održavanje željezničke infrastrukture, sufinansira željeznički putnički i kombinovani saobraćaj i sufinansira rad Bosanskohercegovačke željezničke javne korporacije Sarajevo po Sporazumu izmedu Federacije BiH i Republike Srpske o uspostavljanju zajedničke željezničke javne korporacije kao dijela transportne korporacije.
 
Bit će raspoređeno 22.000.000 KM i to JP Željeznice FBiH d.o.o. Sarajevo za finansiranje održavanja željezničke infrastrukture 19.300.000 KM, za sufinansiranje usluga željezničkog putničkog saobraćaja 2.000.000 KM, za sufinansiranje kombinovanog saobraćaja 100.000 i za učešće FBiH u finansiranju Bosanskohercegovačke željezničke javne korporacije 600.000 konvertibilnih maraka.
 
Danas je usvojen i Program utroška sredstava kapitalnog transfera, na osnovu kojeg je za elektrifikaciju Unske pruge na dionici Bihać - Blatina odobreno 2.300.000 KM. Svrha ovog programa je unapređenje željezničkog saobraćaja i provođenje zaključka Predstavničkog doma Parlamenta FBiH.
 
Usvojen je i Program utroška sredstava transfera za izmirenje obaveza po Zakonu o finansijskoj konsolidaciji JP Željeznice FBiH u visini od 6.000.000 KM. Od toga je 4.800.000 KM namijenjeno Željeznicama FBiH za izmirivanje obaveza prema Federalnom zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje, a 1.200.000 KM za izmirivanje obaveza prema Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH i kantonalnim zavodima za zdravstveno osiguranje.
 

 
Vlada FBiH donijela je danas Odluku o određivanju lokacije za smještaj informaciono komunikacione opreme (hardver i softver) namijenjene infrastrukturi potrebnoj za uspostavu jednošalterskog sistema poslovanja i elektronske registracije poslovnih subjekata u FBiH, infrastrukture za postupak digitalizacije zbirki isprava registra poslovnih subjekata u registracionim sudovima u FBiH, te za uspostavu internog elektronskog potpisa (PKI) za federalne institucije.
 
Infrastruktura na koju će biti postavljeni i podaci nastali u procesu digitalizacije, bit će smještena u Generalnom sekretarijatu Vlade FBiH.
 

 
Federalna vlada je usvojila izvještaj o radu Fondacije za pružanje pomoći u rješavanju stambenih pitanja pripadnika boračkih populacija za 2017. godinu i Program rada i Finansijski plan Fondacije za 2018. godinu. Federalno ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno­oslobodilačkog rata zaduženo je da i dalje redovno nadzire rad Fondacije.
 
Sama Fondacija dužna je da obezbjeđuje i prati blagovremeni povrat dodijeljenih kreditnih sredstava kako bi ih, u što većem iznosu, uključila u raspodjelu novim korisnicima.
 

 
Vlada FBiH dala je danas saglasnost na Prijedlog liste prioritetnih zadataka za deminiranje u 2018. godini u Federaciji BiH.
 
Od Centra za uklanjanje mina u BiH Federalna vlada zahtijeva da prihvati i one prioritete za deminiranje koji nisu navedeni u listi, a koje naknadno, u skladu sa odgovarajućim razvojnim i drugim planovima, predlože Vlada FBiH, vlade kantona, općinski, odnosno gradski načelnici, Federalna uprava civilne zaštite ili Centar za uklanjanje mina u BiH, a za čije su deminiranje stvoreni uslovi koji u vrijeme usvajanja liste nisu postojali.
 
Istovremeno, zadužena je Federalna uprava civilne zaštite da za jednu od narednih sjednica Vlade FBiH pripremi informaciju o procesu provođenja protivminskih aktivnosti u Federaciji BiH.
 

 
Federalna vlada je usvojila Plan zaduživanja FBiH za 2018. godinu, koji će, radi informiranja, biti dostavljen Parlamentu FBiH i objavljen na internetskoj stranici Federalnog ministarstva financija.
 
Na osnovu potreba identificiranih u ovogodišnjem Proračunu FBiH i Programu javnih investicija (PJI) 2018.-2020. godina, u 2018. godini planirano je angažiranje sredstava u ukupnom iznosu od 1.361,82 milijuna KM.
 
Ograničen pristup izvorima financiranja, te potreba realiziranja većih infrastrukturnih projekata determinira i izbor kreditora na vanjskom tržištu. Vanjsko zaduženje uglavnom će biti provođeno putem međunarodnih financijskih institucija i bilateralnim sporazumima posredstvom agencija za promociju razvitka.
 
U 2018. godini se bruto potrebe za vanjskim financiranjem u iznosu od 791,82 milijuna KM odnose na potporu Proračunu FBiH (43 milijuna KM ili 5,54 posto) i financiranje kapitalnih projekata u okviru PJI (748,82 milijuna KM ili 94,57 posto).
 
Bruto potrebe Vlade Federacije BiH za financiranjem na domaćem tržištu u 2018. godini iznose 510 milijuna KM. Od toga će kratkoročnim instrumentima duga (trezorski zapisi) biti realizirano 360 milijuna KM, dok se preostalih 150 milijuna KM odnosi na dugoročne instrumente (obveznice). Nakon što budu provedene tehničke konzultacije i usuglašavanje sa investitorima, Federalno ministarstvo financija će indikativni godišnji kalendar aukcija objaviti na svojoj internet stranici (www.fmf.gov.ba/).
 
Uz pretpostavku ispunjenja plana financiranja Proračuna FBiH za 2018. godinu u iznosu od 613 milijuna KM s planiranom strukturom i dinamikom, dug Vlade Federacije BiH na kraju ove godine, uključujući i vanjski dug koji je prenesen na krajnje korisnike kredita, procijenjen je na 5.844,55 milijuna KM.
 
Pod pretpostavkom stopostotne realizacije godišnjeg plana zaduživanja, iznos vanjskog duga na kraju 2018. godine bi bio povećan u odnosu na proteklu godinu za 248,82 milijuna KM, dok bi unutarnji bio manji za 0,80 milijuna KM. To znači da bi ukupan dug Vlade Federacije BiH na kraju 2018., u odnosu na proteklu godinu, porastao za 248,02 milijuna KM.
 
Imajući u vidu iskustva u provedbi kapitalnih projekata, pretpostavka je da bi stupanj realizacije mogao iznositi 70 posto od planiranog. U tom slučaju, vanjski dug bi u odnosu na proteklu godinu bio povećan za 24,1 milijun KM, a ukupni za oko 23,3 milijuna KM.
 

 
Nakon što je danas usvojila izvješće o provedbi Strategije upravljanja dugom u 2017. godini, Vlada FBiH je zadužila Federalno ministarstvo financija ovaj dokument objavi na svojoj internet stranici.
 
Financiranje nedostajućih sredstava za potrebe proračuna Federacije BiH i za realizaciju Programa javnih investicija (PJI) Federacije BiH 2017.-2019. godina je planirano vanjskim i unutarnjim zaduživanjem. Prema prošlogodišnjem Proračunu i usvojenom PJI, utvrđene potrebe za financiranjem u 2017. godini iznosile su 1.585,9 milijuna KM. Od toga se na vanjsko financiranje odnosilo 1.105,9 milijuna KM ili 69,73 posto, a na unutarnje 480 milijuna KM ili 31,27 posto.
 
Za realizaciju projekata uključenih u PJI Federacije BiH 2017.-2019. godine, prema pokazateljima jedinica za provedbu projekata, predviđeno je povlačenje kreditnih sredstava u iznosu od 823,3 milijuna KM iz više identificiranih izvora.
 
Tijekom 2017. godine Federacije BiH se na vanjskom tržištu zadužila u više valuta u iznosu od 277,95 milijuna KM, što je 25,13 posto u odnosu na planirano zaduženje.
 
Planirana sredstva Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) nisu angažirana u 2017. godini, obzirom da uvjeti, prethodno definirani Pismom namjere u sklopu proširenog aranžmana, nisu ispunjeni.
 
Neusvajanje trošarina na gorivo je prouzročilo smanjenu realizaciju PJI, osobito na projektima na Koridoru Vc, koji u planiranim sredstvima sudjeluju sa oko 30 posto.
 
Od sredstava angažiranih tijekom 2017. godine, 181,06 milijuna KM (65,14 posto) ugovoreno je s varijabilnom, a 96,89 milijuna KM (34,86 posto) s fiksnom kamatnom stopom.
 
Iako je veći dio angažiranih sredstava ugovoren s varijabilnom kamatnom stopom, udio novog zaduženja u ukupnom dugu na kraju 2017. godine je iznosio 3,2 posto.
 

 
U domaćoj privredi se, nakon realnog rasta ekonomskih aktivnosti u 2016. godini (2,9 posto), očekuje realni rast bruto društvenog proizvoda (BDP) u 2017. godini po stopi od 4,5 posto, u 2018. od 3,2 posto, u 2019. od 5,1 posto, a u 2020. godini od 5,3 posto, navedeno je u dokumentu Ekonomska politika Vlade FBiH 2018. - 2020. godina, usvojenom na današnjoj sjednici.
 
Za prvih devet mjeseci 2017. godine, zabilježen je rast broja zaposlenih za 2,2 posto u odnosu na isti period prethodne godine. Posmatrajući cijelu godinu, povećanje broja zaposlenih u 2017. godini je procijenjeno na 2,2 posto. Imajući u vidu planirane aktivnosti Vlade FBiH, očekuje se da bi ukupan broj zaposlenih u Federaciji BiH mogao dostići stopu rasta od 2,5 posto u 2018. godini i stopu rasta od 2,5 posto u 2019. godini, odnosno 2,3 posto u 2020. godini.
 
Za prvih devet mjeseci 2017. godine, zabilježeno je smanjenje broja registrovanih nezaposlenih osoba za pet posto u odnosu na isti period prethodne godine. Posmatrajući cijelu godinu, u 2017. godini očekuje se smanjenje broja nezaposlenih za 2,8 posto. Očekivano smanjenje u 2018. godini je 2,9 posto, u 2019. tri i u 2020. godini 3,5 posto. Predviđeno smanjenje nezaposlenosti je rezultat usvojenog Zaključka kojim je Vlada FBiH podržala inicijativu da zaduženjem kod Svjetske banke - Međunarodne banke za obnovu i razvoj budu osigurana sredstva za Projekt podrške zapošljavanju, koji će biti proveden u periodu od 2017. do 2021. godine.
 
Očekivani oporavak ekonomskih aktivnosti u FBiH, u periodu 2018.-2020. godina, temeljen je na strukturnim reformama predviđenim Reformskom agendom i na ubrzanju investicijskog ciklusa, posebno investiranja u sektoru energetike.
 
Ukupni redovni prihodi (porezni i neporezni) u 2018. godini, koji su na raspolaganju za finansiranje funkcija budžeta Vlade FBiH, planirani su u iznosu od 20.446 miliona KM, što je za 5,9 posto više u odnosu na planirano u 2017. godini. Planirano ostvarenje redovnih prihoda u 2019. godini iznosi 2.036 miliona KM (pad za 0,5 posto), a u 2020. godini 2.045 miliona KM (rast za 0,4 posto).
 
Projekcija prihoda od indirektnih poreza (uključujući dio predviđen za otplatu vanjskog duga) za FBiH u periodu 2018.-2020. godina predviđa rast po stopi od 2,9 posto u 2018. godini, pad za 0,9 posto u 2019. godini i pad za 0,1 posto u 2020. godini (baza je prethodna godina).
 
Prihodi od indirektnih poreza koji sa Jedinstvenog računa pripadaju Federaciji BiH imaju najveći udio u ukupnim prihodima budžeta Vlade FBiH sa oko 76 posto. Za 2018. godinu planirano je povećanje ovih prihoda za 44 miliona KM, odnosno za 2,9 posto u odnosu na planirano u 2017. godini. U 2019. godini planirani prihodi od indirektnih poreza u FBiH iznose 1.542 miliona KM, a u 2020. godini 1.540 miliona KM.
 
Očekivan je trend rasta prihoda po osnovu poreza na dobit preduzeća koji se uplaćuje na račun budžeta Federacije BiH. Planirano ostvarenje u 2018. godini iznosi 65 miliona KM, što je na istom nivou kao u 2017. godini. Očekuje se rast ovih prihoda u 2019. i 2020. godini za po 1,5 posto.
 
Prema procjeni, vanbudžetski fondovi će u razdoblju 2017.-2020. smanjiti udio vlastitih prihoda u bruto domaćem proizvodu sa 15,1 posto u 2017. godini na 14,7 posto u 2018., te 14,3 posto u 2019. i 13,8 posto u 2020. godini. Takva kretanja posljedica su značajnijeg rasta planiranog BDP-a u odnosu na planirani rast prihoda vanbudžetskih fondova.
 
Planirano je da će ukupni prihodi na raspolaganju kantonima i općinama, u skladu sa Zakonom o pripadnosti javnih prihoda, u periodu 2018. - 2020. godine, imati stabilno učešće u BDP-u u procentu od 13,2 posto.
 
Najznačajniji dio sredstava federalnog budžeta odnosi se na opće javne usluge. Gornja granica rashoda za ovaj sektor za 2018. godinu iznosi 1.486,6 miliona KM, što je niže za 1,2 posto u odnosu na planirano prethodne godine. Projecirani pad za 2019. godinu iznosi 5,1 posto, dok se u 2020. godini očekuje pad za 4,5 posto.
 
Značajna sredstva su planirana i za sektor socijalne zaštite. Projicirana gornja granica rashoda za ovaj sektor u 2018. i 2019. godini je na približno istom nivou (831,5 miliona KM i 834,4 miliona KM), dok se u 2020. godini očekuje blagi rast (840,2 miliona KM).
 
Ukupni planirani rashodi u 2018. godini iznose 2.757,8 miliona KM (0,4 posto više u odnosu na plan u prethodnoj godini), u 2019. godini 2.648,2 miliona KM (4,0 posto manje u odnosu na prethodnu godinu) i u 2020. godini 2.580,2 miliona KM (2,6 posto manje u odnosu na prethodnu godinu).
 
PRIHVAĆENA ZADUŽENJA KOD SAUDIJSKOG FONDA
 
Federalna vlada prihvatila je zaduženje Federacije BiH po Sporazumu o zajmu između Saudijskog fonda za razvoj i Bosne i Hercegovine u iznosu od 73.130.000 saudijskih rijala (SR), što je oko 19,5 miliona dolara, za realizaciju projekta izgradnje i obnove određenog broja bolnica u Bosni i Hercegovini.
 
Projekt čine podprojekati izgradnje, obnove i opremanje pojedinih odjela u RMC Mostar, izgradnje i obnove pojedinih odjela i nabavke kompjuterske i medicinske opreme za Bolnicu u Konjicu i izgradnje Dječije klinike u Kliničkoj bolnici Mostar.
 
Sredstva će, na kreditnom osnovu, biti prenesena na Hercegovačko-neretvanski kanton, koji je krajnji korisnik i dužnik pa ovom zajmu.
 
Prihvaćeno je i zaduženje Federacije BiH po Sporazumu o zajmu izmedu Saudijskog fonda za razvoj i BiH u iznosu od 30.000.000 saudijskih rijala, ili oko osam miliona dolara, za razvoj infrastrukture u Općini Stari Grad Sarajevo.
 
Sredstva zajma bit će korištena za izgradnju i obnovu parkirališta i prostora opće namjene, obnovu i izgradnja sportske dvorane škole „Edhem Mulabdić“, obnovu zgrade Općine Stari Grad i završetak izgradnje i opremanje općinske ambulante.
 
Sredstva zajma FBiH će, na kreditnom osnovu, biti prenesena na Općinu Stari Grad Sarajevo, kao krajnjeg korisnika i dužnika.
 
Rok otplate ovih kredita je 25 godina, s grejs periodom od pet godina i kamatnom stopom od dva posto.
 

 
Vlada Federacije BiH podržala je inicijativu da kreditnim zaduženjem kod Svjetske banke - Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD) budu osigurana sredstva za realizaciju druge faze Projekta registracije nekretnina, u iznosu od 8.500.000 dolara.
 
Konačna odluka o zaduženju bit će donesena po okončanju pregovora sa IBRD-om i definiranja kreditnih uslova. Federalno ministarstvo finansija će Vladi Federacije BiH dostaviti informaciju o pregovorima i tekst usaglašenog ugovora izmedu BiH i Svjetske banke.
 

 
Vlada FBiH danas se upoznala sa informacijom o vanjskom i unutarnjem dugu u Federaciji BiH na dan 31.12.2017. godine, koja će biti upućena Parlamentu FBiH radi informiranja, a Federalno ministarstvo financija će je objaviti na svojoj web stranici.
 
Ukupan vanjski i unutarnji dug u Federaciji BiH, uključujući dug kantona, gradova, općina, javnih poduzeća i drugih korisnika kredita, sa stanjem na dan 31.12.2017. godine iznosi 5.871,61 milijuna KM ili 30,05 posto BDP-a, od čega se 80,72 posto odnosi na vanjski (4.739,37 milijuna KM) i 19,28 posto na unutarnji dug (1.132,240 milijuna KM).
 
Nakon konstantnog rasta duga u razdoblju od 2011. do 2015., u 2016. dolazi do blagog pada vanjskog, a u 2017. godini i unutarnjeg duga u FBiH.
 
Vanjski dug u FBiH (uključujući dugove krajnjih korisnika) je 31.12.2017. godine iznosio 4.739,37 milijuna KM. Od toga se na dio duga bivše Jugoslavije (restrukturirani dug u okviru Pariškog i Londonskog kluba, te konsolidirani dug IBRD-u) odnosi 705,8 milijuna KM (17,89 posto ukupnog neotplaćenog duga), na zajmove ugovorene putem Bosne i Hercegovine u ime Federacije BiH i supsidijarno prenesenih na FBiH (relevantni dug) 3.951,10 milijuna KM (83,37 posto ukupnog neotplaćenog duga), te na dug koji je FBiH izravno ugovorila s vanjskim kreditorima 82,2 milijuna KM (1,73 posto ukupnog neotplaćenog duga).
 
Novi vanjski dug u Federaciji BiH (nastao nakon 14.12.1995. godine) iznosi 4.033,57 milijuna KM i manji je za 381,56 milijuna KM u odnosu na 31.12.2016. godine. U tom okviru, dug prema Međunarodnom monetarnom fondu iznosi 368,35 milijuna KM.
 
Vanjski dug u FBiH je, najvećim dijelom, ugovoren s bilateralnim kreditorima i multilateralnim financijskim institucijama (Svjetska banka, Europska banka za obnovu i razvoj, Europska investiciona banka, Međunarodni monetarni fond i druge). Dug multilateralnim financijskim institucijama iznosi 3.584,74 milijuna KM ili 75,64 posto ukupnog vanjskog duga u Federaciji BiH, dok je zaduženje kod bilateralnih kreditora 1.154,63 milijuna KM ili 24,36 posto.
 
Bez duga krajnjih korisnika koji imaju obvezu plaćanja na temelju kreditnog zaduženja, stanje duga Vlade FBiH na dan 31.12.2017. godine iznosi 3.288,2 milijuna KM.
 
Vanjski dug Vlade iznosi 2.393,51 milijuna KM i u njezinom ukupnom dugu sudjeluje sa 72,79 posto. Sudjelovanje vanjskog duga Vlade u ukupnom vanjskom u Federaciji BiH se konstantno smanjuje i sa 72,92 posto, koliko je iznosilo 2010. godine, u 2017. godini sveden je na 50,5 posto.
 
Unutarnji dug Vlade FBiH je nastao sukladno zakonu i emisijom tržišnih vrijednosnih papira 31.12.2017. godine i iznosi 894,69 milijuna KM.
 

 
Vlada FBiH je, na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, donijela zaključak kojim od Vijeća ministara BiH traži da u Odluci o obaveznoj primjeni preferencijalnog porijekla domaćeg u sistemu javnih nabavki predvidi da pri obračunu cijena ponuda u svrhu njihovog poređenja, umanje cijene domaćih ponuda za preferencijalni faktor, i to 15 posto za ugovore koji se dodjeljuju u 2018. - 2019. godini, 10 posto za ugovore u 2020. - 2021. godini i pet posto za ugovore u 2022. - 2023. godini. Ovaj zaključak donesen je uzimajući u obzir činjenicu da razvijenost privrede BiH, odnosno Federacije BiH nije na zavidnoj razini, da privredna društva na domaćem tržištu posluju u nepovoljnom ambijentu, da je mali procenat stranih ulaganja i neadekvatna promocija domaće privrede i da je potrebno podići razinu njihove konkurentnosti.
 
Federalno ministarstvo energije rudarstva i industrije primilo je 14.2.2018. godine akt Ministarstva industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske u kojem je navedeno da je Privredna komora RS-a uputila inicijativu ovom ministarstvu za izmjenu Odluke o obaveznoj primjeni preferencijalnog porijekla domaćeg, a Ministarstvo ju je podržalo i uputilo Agenciji za javne nabavke BiH.
 
Privredna komora FBiH je 16.2.2018. uputila Uredu premjera Federacije BiH inicijativu za donošenje nove, odnosno izmjene i dopune važeće Odluke o obaveznoj primjeni preferencijalnog tretmana domaćeg, kojim je predloženo umanjenje domaćih cijena za ovaj preferancijalni faktor.
 

 
Vlada FBiH je usvojila informaciju Federalnog ministarstva okoliša i turizma o realizaciji Drugog projekta upravljanja čvrstim otpadom, s prijedlogom utroška 447.790 KM od povrata PDV-a.
 
Ovo ministarstvo, kao implementator projekta, predložilo je da iznos od 300.000 KM bude iskorišten za podršku regionalnim i drugim sanitarnim deponijama za upravljanje otpadom u Federaciji BiH, a 100.000 za sufinansiranje projekta za unapređenje upravljanja komunalnim otpadom i prečišćavanje otpadnih voda.
 
Inače, Drugi projekat upravljanja čvrstim otpadom u Bosni i Hercegovini je 25. novembra 2008. godine odobrila Svjetska banka u iznosu od 40 miliona dolara.
 
Ovaj projekat pripremljen je kao druga faza uspješno realiziranog projekta upravljanje čvrstim otpadom, a na osnovu naglašene potrebe vlada oba entiteta za nastavkom rješavanja pitanja upravljanja otpadom i u skladu s važećom legislativom i strategijama upravljanja otpadom na državnom i entitetskim nivoima.
 
Projekat se realizira za svaki entitet, s raspodjelom sredstava u iznosu od 55 posto za Federaciju BiH (14,89 miliona eura) i 45 posto za RS (12,19 miliona eura).
 
Za operativne troškove realizacije projekata planirano je 47.790 KM.
 

 
Vlada Federacije BiH je usvojila informaciju o odlukama Ustavnog Suda Bosne i Hercegovine o izvršenju odluka organa uprave kojime je priznato određeno novčano potraživanje u skladu sa Zakonom o pravima boraca i članova njihovih porodica.
 
Danas su federalna ministrastva za pitanje boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata i finansija zadužena da, u roku od 30 dana, sačine i Vladi dostave na usvajanje Plan izvršenja odluka organa uprave koji će sadržavati evidenciju osoba iz iste situacije kao apelanti, ukupan iznos potraživanja po tom osnovu, plan isplate prema raspoloživim sredstvima na tekućem kodu i vremenski okvir u kojem će biti realizovana utvrđena potraživanja.
 

 
Federalna vlada je za još tri mjeseca, do 30.6.2018. godine, produžila moratorij na zapošljavanje. Riječ je o zaduženju federalnim upravama, federalnim upravnim organizacijama, federalnim ustanovama i drugim federalnim institucijama i službama, naročito Agenciji za državnu službu FBiH, institucijama FBiH koje je osnovala Federacija BiH, a koje vrše javna ovlaštenja i imaju svojstvo pravne osobe, izuzev federalnim ministarstvima, da obustave konkursne procedure za prijem državnih službenika, namještenika i ostalih zaposlenika.
 
Također, ove institucije su zadužene da do 30.6.2018. godine obustave zaključivanje svih ugovora o djelu. U slučaju neodgodive potrebe, ugovor o djelu mogu zaključiti isključivo uz prethodnu saglasnost Vlade FBiH.
 
U slučaju neodgodive potrebe, saglasnost za provođenje konkursne procedure za prijem državnih službenika, namještenika i ostalih zaposlenika, uz prethodno pribavljeno mišljenje Federalnog ministarstva finansija, kao i za zaključenje ugovora o djelu, daje isključivo Vlada FBiH.
 
Saglasnosti za provođenje konkursne procedure za prijem državnih službenika, namještenika i ostalih zaposlenika, koje je Vlada Federacije BiH dala prije stupanja na snagu ovog zaključka, ostaju na snazi.
 
Ranije date saglasnosti za zaključivanje ugovora o djelu ostaju na snazi, neovisno o izmjenama predmeta ugovora.
 
U slučaju promjene broja izvršilaca, novi ugovori o djelu mogu biti se zaključeni isključivo uz prethodnu saglasnost Vlade Federacije BiH.
 

UMJESTO ZA STUDIJU IZVODLJIVOSTI, 500.000 KM ZA
SUFINANSIRANJE IDEJNOG PROJEKTA TOPLOVODA KAKANJ - SARAJEVO

 
Vlada Federacije BiH odobrila je Fondu za zaštitu okoliša Federacije BiH uključivanje u projekat „Snabdijevanje toplinskom energijom iz TE Kakanj područja do/i Sarajeva” i zadužila Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH za sufinansiranje izrade Idejnog projekta za snabdijevanje toplinskom energijom iz TE Kakanj područja do/i Sarajeva u iznosu 500.000 KM.
 
Vlada FBiH je na 133. sjednici, održanoj 27.12.2017. godine, donijela Zaključak kojim se ovom fondu odobrava uključivanje u Projekt toplovod Kakanj - Sarajevo i daje zaduženje za učešće u finansiranju studije izvodljivosti u Kantonu Sarajevo, u iznosu do 500.000 KM.
 
Imajući u vidu da je preduvjet za distribuciju toplinske energije, izgradnja toplovoda, odnosno dovođenje toplinske energije iz TE Kakanj do područja Sarajeva, jasno je da Studija distribucije toplotne energije u Kantonu Sarajevo, a koja je također još jedna od aktivnosti i elaborata na osnovu kojih bi se realizirali svi koraci provedbe ovog kapitalnog projekta, ne predstavlja direktan naredni korak realizacije projekta „Snabdijevanje toplinskom energijom iz TE Kakanj područja do/i Sarajevo”, već analize odabira načina distribucije toplinske energije u Kantonu sa stanovišta širenja konzumnog obuhvata.
 
U molbi Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH za izmjenu prvobitnog zaključka od 27.12.2017. je navedeno da je UNDP u januaru ove godine objavio poziv za dostavu ponuda za izradu „Studije izvodljivosti proširenja i unaprijeđenja sistema grijanja u Kantonu Sarajevo”, pa je predloženo da se Fondu odobri uključivanje u ovaj projekt i to za sufinansiranje izrade Idejnog projekta za ovaj toplovod.
 

 
Vlada FBiH će Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH dostaviti mišljenja koja su, uz određene sugestije, federalna ministarstva rada i socijalne politike, pravde, finansija, kao i raseljenih osoba i izbjeglica dala na Nacrt zakona o pravima žrtava torture u Bosni i Hercegovini.
 
Federalna vlada je dala saglasnost na Granski kolektivni ugovor o pravima i obavezama poslodavaca i radnika u oblasti elektroprivredne djelatnosti u FBiH. Ovo je drugi kolektivni ugovor koji je potpisala ova Vlada FBiH i važit će dvije godine od stupanja na snagu 1.7.2018. godine.
 
Vlada FBiH danas je dala saglasnosti na izvještaj o radu Upravnog odbora Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH za 2017. godinu, te Općini Novi grad Sarajevo za uklanjanje i rekonstrukciju objekata u kasarni „Safet Zajko.“
 
Donesena je odluku ustupanju na privremeno korištenje poslovnog prostora u Sarajevu Savezu udruženja oboljelih od multiple skleroze Federacije BiH, te usvojen izvještaj o radu Komisije za davanje stručnog mišljenja radi utvrđivanja statusa posebne kategorije civilnih žrtava rata za 2017. godinu.
 
Federalna vlada se upoznala s izvještajem o funkcionisanju nadograđenog informacionog sistema (SOTAC V2) u FBiH u 2017. godini, koji je sačinilo Federalno ministarstvo rada i socijalne politike u konsultacijama s kantonalnim ministarstvima nadležnim za oblast socijalne i dječije zaštite.
 
Vlada FBiH je usvojila izvještaj o izvršenju Plana poslova premjera i uspostavljanja katastra nekretnina za 2017. godinu i Plan za 2018. godinu Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove.
 
Federalna vlada je usvojila ovogodišnje planove rada kazneno-popravnih zavoda poluotvorenog tipa Sarajevo, Bihać, Tuzla, Orašje, Mostar i Busovača, te Kazneno-popravnog zavoda zatvorenog tipa Zenica. Ove godine će za adaptaciju ovih zavoda biti uloženo gotovo 9.000.000 KM.
 
Vlada FBiH je utvrdila mišljenja o Nacrtu akcionog plana za implementaciju UNSCR 1325 „Žene, mir i sigurnost“ u Bosni i Hercegovini za period 2018.-2022. godina i Nacrtu Gender akcionog plana Bosne i Hercegovine za period 2018.-2022., koja je Vladi FBiH uputilo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH.
 
Danas je usvojena informacija Federalnog ministarstva rada i socijalne politike o namjenskom utrošku sredstava dodijeljenih korisnicima iz dijela prihoda ostvarenih po osnovu naknada za priređivanje igara na sreću u 2016. godini.
 
Usvojena je i informacija o potpisivanju Ugovora o institucionalnoj saradnji na provedbi donatorskog projekta koji finansira Vlada Kraljevine Norveške. S tim u vezi, Vlada je Federalnoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove dala saglasnost za potpisivanje Ugovora o institucionalnoj saradnji sa Norveškom upravom za mapiranje - Statens kartverk i Republičkom upravom za geodetske i imovinsko­pravne poslove Republike Srpske.
 

 
Za učešće u radu i odlučivanju na skupštinama privrednih društava Vlada FBiH danas je opunomoćila Gorana Buhača (JP Ceste Federacije BiH d.o.o. Sarajevo), Jasminu Pašić (JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar) i Enesa Memića (Pretis d.d. Vogošća).
 
Nadzornom odboru PS Vitezit d.o.o. Vitez Vlada FBiH je dala prethodnu saglasnost za imenovanje Dejana Đepine za izvršnog direktora za pravne poslove, na period od četiri godine.
 
Federalna vlada donijela je odluke o utvrđivanju kriterije, te o raspisivanju i tekstu javnog konkursa za izbor i nominovanje dva člana Nadzornog odbora Zraka d.d. Sarajevo, uime državnog kapitala. Također, dala je prethodnu saglasnost da za vršioce dužnosti članova Nadzornog odbora ovog privrednog društva, do okončanja konkursne procedure, a najduže do tri mjeseca, budu imenovani Hermedin Zornić i Muris Hrnić, i da za članove Uprave, na mandatni period od četiri godine, budu imenovani Ismo Hebibović (direktor), Esad Fejzić (izvršni direktor Sektora za tehničke poslove i proizvodnju) i Vedrana Knežević (izvršna direktorica Sektora za ekonomsko-pravne i finansijske poslove).
 

* * *

 
Sjednica Vlade FBiH je završena u 14.15 sati.