Vlada Federacije Bosne i Hercegovine

148. SJEDNICA VLADE FEDERACIJE BiH:
 
UTVRĐEN PRIJEDLOG ZAKONA O PRAVIMA DEMOBILIZIRANIH
BRANILACA I ČLANOVA NJIHOVIH PORODICA
 

Vlada FBiH danas je, na današnjoj sjednici u Mostaru, utvrdila Prijedlog zakona o pravima demobiliziranih branilaca i članova njihovih porodica i uputila ga u parlamentarnu proceduru po hitnom postupku. Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH zaključkom od 28.5.2018. godine s tematske sjednice održane 23.5.2018. godine, je zadužio Federalno ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata i Vladu Federacije BiH da dostavi Prijedlog zakona o pravima demobiliziranih branilaca i članova njihovih porodica u hitnu parlamentarnu procedure.
 
Pri njegovom utvrđivanju, istaknuto je da postoji neodložna potreba za hitnim sistemskim rješavanjem prava demobiliziranih branilaca i članova njihovih porodica.
 
Ovim zakonom uređuju se prava, uslovi i postupak za ostvarivanje prava demobiliziranih branilaca i članova njihovih porodica. Demobiliziranim braniocem, prema ovom zakonu, smatra se pripadnik Armije Republike Bosne i Hercegovine, Hrvatskog vijeća obrane i policije nadležnog organa unutrašnjih poslova, koji je učestvovao u pripremama za odbranu i u odbrani Bosne i Hercegovine u periodu od 18.9.1991. do 23.12.1995. godine. Demobiliziranim braniocem dobrovoljcem smatra se i lice koje je, kao maloljetno, dobrovoljno  stupilo u Oružane snage u ovom periodu.
 
Pod uslovima utvrđenim ovim zakonom oni mogu ostvariti 15 određenih prava, a između ostalih i pravo na borački dodatak. Demobilizirani branioci i članovi njihovih porodica mogu ostvariti pravo na zdravstvenu zaštitu; liječenje u inostranstvu, banjsko i klimatsko liječenje, jednokratnu novčanu pomoć za liječenje, prednost u korištenju usluga zdravstvenih ustanova; liječenje u drugom kantonu; osiguranje povoljnijih uslova za zapošljavanje i prioritet pri zapošljavanju; pomoć u slučaju smrti; borački dodatak; prijevremeno povoljnije penzionisanje; duži godišnji odmor po osnovu učešća u Oružanim snagama; stambeno zbrinjavanje;  subvenciju plaćanja naknade za pogodnost; subvenciju obaveze plaćanja naknade za dodijeljeno gradsko građevinsko zemljište i naknade za uređenje građevinskog zemljišta; dodjelu sredstava za održivi povratak; besplatni priključak na infrastrukturalne mreže (voda, električna energija, gas); prednost pri smještaju u penzionerske domove i gerontološke centre, osiguranje povoljnijih uslova školovanja i pravo na izdavanje identifikacijske kartice demobiliziranog branioca.
 
Ovim zakonom propisana je i javna objava Jedinstvenog registra branilaca i korisnika prava iz oblasti branilačko-invalidske zaštite na web stranici Federalnog ministarstva za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata.
 
Za provođenje potrebna su finansijska sredstva u iznosu od 14.000.000 KM, s tim da se ona osiguravaju u skladu s potpisanim Sporazumom Vlade Federacije BiH, predstavnika boračkih saveza, organizacija, udruženja o dostignutom nivou sredstava u Budžetu Federacije BiH, na poziciji ovog ministarstva za svaku godinu.
 
Prava koja su predviđena za finansiranje na kantonalnom nivou bit će definisana kantonalnim propisima. U većem broju kantona su obuhvaćena Zakonima o dopunskim pravima i sredstva za njihovu realizaciju se redovno planiraju kantonalnim budžetima.
 
Na općinskom nivou su predviđena subvencioniranja prava demobiliziranih branilaca predviđena ovim Zakonom. I ova prava su uglavnom obuhvaćena kantonalnim zakonima o dopunskim pravima.
 
Ovim zakonom nastoji se obezbijediti finansiranje ovih prava na svim kantonima s ciljem ujednačavanja prava demobiliziranih branilaca i članova njihovih porodica.
 
Predloženo je da Zakon bude primjenjivan od 1.1.2019. godine.
 

 
Vlada Federacije BiH je utvrdila Prijedlog zakona o dopuni Zakona o advokaturi Federacije Bosne i Hercegovine, kojim je propisano da visinu nagrada za rad advokata za odbrane po službenoj dužnosti, utvrđuje federalni ministar pravde, i uputila ga u parlamentarnu proceduru po hitnom postupku.
 
Razlog za donošenje zakona je utvrđivanje pravnog osnova za donošenje posebnog podzakonskog akta kojim bi bilo uređeno pitanje nagrade za rad advokata po službenoj dužnosti. U FBiH je u primjeni Zakon o advokaturi FBiH koji predviđa donošenje Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad advokata, ali ne sadržava odredbu kojom bi bio uređen rad advokata po službenoj dužnosti.
 
Kako primjena aktuelne tarife proizvodi značajna finansijska opterećenja po budžete, bilo je neophodno dopuniti Zakon i definirati pravni osnov za uređenje ove oblasti podzakonskim aktom, koji bi donio federalni ministar pravde.
 
Predloženo rješenje na tragu je zakonskog rješenja u Hrvatskoj i Srbiji gdje je nagrada za rad advokata po službenoj dužnosti propisana podzakonskim propisom koji donosi ministar pravosuđa, dok aktuelno zakonodavstvo u Republici Srpskoj predviđa da visinu nagrade i naknade za odbrane po službenoj dužnosti utvrđuje Vlada RS-a, na prijedlog ministra pravde.
 
Hitni postupak predložen je s ciljem  smanjenja finansijskih opterećenja odgovarajućih budžeta zbog troškova za isplatu ovih nagrada.
 

UTVRĐEN PRIJEDLOG ZAKONA O FINANSIJSKOJ KONSOLIDACIJI
JAVNIH ZDRAVSTVENIH USTANOVA U FEDERACIJI BiH

 
Federalna vlada utvrdila je Prijedlog zakona o finansijskoj konsolidaciji javnih zdravstvenih ustanova u Federaciji BiH i uputila ga u parlamentarnu proceduru po hitnom postupku.
 
Zakon uređuje finansijsku konsolidaciju javnih zdravstvenih ustanova čiji su osnivači općina, kanton, Federacija BiH i jedan ili više kantona zajedno, te Federacija, i koje uzastopno u periodu od tri godine, a zaključno sa 31.12.2016. godine, bilježe negativno poslovanje. Također, uređuje izvore plaćanja nastalih dugovanja, postupak i način izmirenja dugovanja po osnovu kojih se vrši finansijska konsolidacija, iznos umanjenja duga i druga pitanja koja se odnose na finansijsku konsolidaciju zdravstvenih ustanova.
 
Konsolidacija utvrđena ovim zakonom bit će provedena s ciljem postizanja stanja likvidnosti i solventnosti javnih zdravstvenih ustanova, jačanja odgovornosti u upravljanju rizikom u poslovanju javnih zdravstvenih ustanova, u skladu sa ovim zakonom, kao i Zakonom o finansijskom poslovanju, propisima donesenim na osnovu tih zakona, kao i povećanja kvalitete i efikasnosti u pružanju zdravstvenih usluga.
 
Finansijskim analizama poslovanja ovih javnih zdravstvenih ustanova utvrđeno je da sa 31.12.2016. godine imaju gubitak u ukupnom iznosu od oko 167 miliona KM i da ukupna dugovanja u zdravstvenom sektoru iznose oko 269 miliona KM, s tendencijom daljnjeg rasta, što je važan razlog za donošenje ovog zakona po hitnom postupku.
 
Zakonom su obuhvaćena dugovanja javnih zdravstvenih ustanova po osnovu doprinosa za PIO/MIO iz i na plaće, doprinosa za zdravstveno osiguranje iz i na plaće, ukoliko nije nastupila zastara naplate doprinosa za zdravstveno osiguranje, doprinosa za slučaj nezaposlenosti iz i na plaće, poreza, isključujući PDV, pruženih komunalnih usluga (struja, voda, gas, grijanje) i ostale komunalne usluge, isporučenih roba nužnih za rad zdravstvene ustanove dobavljačima roba (lijekovi, potrošni materijal i slično), i neisplaćenih neto plaća zaposlenika.
 
Dugovanja po osnovu poreza i doprinosa iz i na plaće utvrđena ovim zakonom mogu se izmiriti preuzimanjem duga po osnovu neplaćenih doprinosa od strane osnivača javnih zdravstvenih ustanova, jednokratnom uplatom bez kamata i reprogramiranjem duga koji uključuje odgođeno plaćanje i plaćanje dugovanja na rate do 10 godina. 

Neizmirene obaveze po osnovu doprinosa za zdravstveno osiguranje, a nakon isteka zastare po Zakonu o zdravstvenom osiguranju, i to u okviru perioda zaključno sa 31.12.2016. godine, bit će otpisane u skladu s članom 10. ovog zakona, u slučaju kada zaposlenici dužnika nisu mogli koristiti zdravstvenu zaštitu zbog neuplaćenih doprinosa za zdravstveno osiguranje, na način kako je to regulisano ovim zakonom ili su je koristili na teret javne zdravstvene ustanove u kojoj su zaposleni.
 
Neizmirene obaveze po osnovu doprinosa za PIO/MIO moguće je izmiriti preuzimanjem duga od strane osnivača javnih zdravstvenih ustanova, jednokratnom uplatom bez kamata i reprogramiranjem duga u roku od 10 godina, uz mogućnost odgođenog plaćanja i plaćanje dugovanja na rate.
 
Reprogramiranje duga po osnovu poreza i doprinosa obaveza je Poreske uprave Federacije BiH u skladu sa Zakonom o Poreskoj upravi FBiH, kao i propisima donesenim na osnovu tog zakona.

Ovim zakonom je predviđeno da se sredstva za finansijsku konsolidaciju univerzitetsko-kliničkih bolnica obezbjeđuju u federalnom budžetu, na način i po postupku utvrđenim ovim zakonom, dok će sanacija gubitaka javnih zdravstvenih ustanova kojima su osnivači kantoni i općine, provesti nadležni organi kantona i općina, a kantonalne skupštine i opštinska vijeća će obezbijediti potrebne procedure odobravanja sredstava za sanaciju gubitaka javnih zdravstvenih ustanova, ukoliko se to pokaže nužnim za njihovo nesmetano poslovanje.
 

UTVRĐEN PRIJEDLOG PROGRAMA JAVNIH INVESTICIJA
FEDERACIJE BiH 2019.-2021. GODINA

 
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je utvrdila Prijedlog programa javnih investicija Federacije BiH 2019.-2021. godina, trogodišnji dokument koji sadrži pregled ulaganja u projekte s podacima o ukupno potrebnim i utrošenim sredstvima i sredstvima planiranim za finansiranje projekata iz budžeta, kredita, donacija ili drugih izvora.
 
Program obuhvata projekte u provedbi za čiju realizaciju su osigurani izvori finansiranja, ili je izvjesno da će biti osigurani i prioritetne projekte za koje nisu osigurani izvori finansiranja u momentu izrade programa javnih investicija (kandidovani projekti).
 
Svrha donošenja Programa javnih investicija je da Vlada Federacije BiH ima osnov za bolje planiranje i upravljanje sredstvima razvoja, s dugoročnim ciljem njegovog povezivanja s procesom strateškog planiranja i budžetiranja
 
Prijedlog programa javnih investicija PJI Federacije 2019.-2021. godina sadrži 96 projekata, od čega su 39 u provedbi i 57 kandidovanih projekata. Ukupna vrijednost svih projekata je 14.186,21 miliona KM, od čega je 10.535,72 miliona KM za kandidovane i 3.650,49 miliona za projekte čija je implementacija u toku.
 
Od 12 projekata kandidovanih za Program javnih investicija Federacije BiH 2019.-2021. godine Komisija za Program javnih investicija Federacije BiH je, u skladu s kriterijima i principima za ocjenjivanje, analizirala i ocijenila pet projekata. Sedam projekata za koje nije dostavljena relevantna prateća dokumentacija nije bilo ocjenjivano.
 
Novokandidovani ocijenjeni projekti su Projekt razvoja ruralnog poduzetništva i poljoprivrede, projekti revitalizacije Hidroelektrane Jajce II i zamjene sistema upravljanja i turbinske regulacije u Crpnoj hidroelektrani Čapljina, Projekt Uvođenje ekoloških vozila u JP BH Pošta d.o.o. Sarajevo i Projekt izgradnje kulturno-sportskog centra u Mostaru, naziva Štreka.
 
Neki od projekata, kao kandidovani, ranije ocijenjeni i uključeni u ovaj program Federacije BiH prethodnih godina, nisu promijenili status, pa su zajedno sa ocijenjenim novokandidovanim projektima, uključeni u ovaj nacrt.
 
Od ukupno 10.535,72 miliona KM, u periodu 2019.-2021. godina, planirano ulaganje u kandidovane projekte iznosi 5.387,56 miliona KM, od čega 1.502,47 miliona KM u 2019. godini, 2.027,85 u 2020. i 1.857,24 miliona KM u 2021. godini.
 
Ulaganje u projekte u provedbi u ovom periodu iznosi ukupno 1.947,37 miliona KM.
 

IZMJENA ODLUKE O NAMJENSKOM UTROŠKU SREDSTAVA PRIKUPLJENIH
PO OSNOVU TAKSE ZA USPOSTAVU REZERVI NAFTNIH DERIVATA
 

Federalna vlada izmijenila je Odluku o načinu namjenskog utroška sredstava ostvarenih po osnovu takse za uspostavu rezervi naftnih derivata za period 2014.-2018. godina.
 
Izmjenom je previđeno da prikupljena sredstva po osnovu takse za uspostavu rezervi naftnih derivata u 2018. godini budu utrošena u skladu s planom namjenskog utroška takse za ovu godinu. Time se ovaj iznos usklađuje s Budžetom Federacije BiH u kojem je planiran iznos od 10.500.000 KM, a prema tome i namjenski utrošak sredstava za ovu godinu.
 

USVOJENA INFORMACIJA O GOSPODARENJU ŠUMAMA U 2017.
I PLANOVIMA GOSPODARENJA U 2018. GODINI

 
Federalna vlada usvojila je informaciju Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva o gospodarenju šumama u Federaciji BiH u 2017. godini i planovima gospodarenja šumama za 2018. godinu.
 
S ciljem prevazilaženja teškog stanja u oblasti šumarstva zbog nepostojanja zakona o šumama FBiH, Vlada FBiH je uputila urgenciju Parlamentu Federacije BiH da hitno razmatra Prijedlog zakona o šumama, koji je utvrdila na 110. sjednici, 7.7.2017. godine i uputila u parlamentarnu proceduru.
 
Korisnici državnih šuma su obavezani da poduzmu sve neophodne aktivnosti s ciljem izvršenja radova planiranih godišnjim planom realizacije šumskoprivrednenih osnova.
 
Kantonalnim upravama za šumarstvo je naloženo intenzivno praćenje realizacije šumskoprivrednih osnova i poduzimanje aktivnosti u okviru svojih ovlasti i redovno izvještavanje Federalne uprave za šumarstvo.
 
Federalna uprava za inspekcijske poslove je zadužena da, u saradnji s kantonalnim inspekcijama i kantonalnim upravama za šumarstvo, intenzivira kontrolu realizacije šumskoprivrednih osnova i da preventivnim i represivnim mjerama, u skladu sa svojim nadležnostima, obezbijede sveobuhvatnu i potpunu realizaciju svih radova planiranih ovim osnovama uključujući i planirane sječe ravnomjerno u svim gazdinskim klasama šuma, kako je to definisano važećim propisima za oblast šumarstva.
 
Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva će ovu informaciju i zaključke Vlade Federacije BiH proslijediti vladama kantona, kantonalnim ministarstvima, kantonalnim upravama za šumarstvo i preduzećima koja gospodare šumama.
 
Zaključci će biti dostavljeni i Parlamentu FBiH.
 

 
Federalna vlada prihvatila je informaciju Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva o stanju u prehrambenoj industriji u Federaciji BiH u 2017. godini s pregledom uvoza i izvoza prehrambenih proizvoda u i iz FBiH. 
 
U informaciji je navedeno da su kapaciteti prehrambenih pogona u FBiH u 2017. godini približno slični kapacitetima prethodnih godina. Jedina vidljiva promjena je u mlinskoj industriji, gdje je nekoliko mlinova srednjeg kapaciteta prestalo s radom i u preradi voća i povrća, voćnih sokova i bezalkoholnog pića, jer je „Hepok“ d.d. Mostar svoju opremu za preradu voća i povrća, proizvodnju sokova i bezalkoholnih pića prebacio u novi pogon u Brčkom.
 
Za 2017. godinu u odnosu na 2016. godinu je karakteristično da je povećana proizvodnja piva, vode, bezalkoholnih pića, keksa i vafla, i mesa, a da je proizvodnja prerađevina od voća i povrća i cigareta smanjena. Bez obzira na povećanje i smanjenje proizvodnje u 2017. u odnosu na 2016. godinu, iskorištenost kapaciteta u pojedinim granama prehrambene industrije i dalje je niskog stepena, navedeno je u ovoj informaciji.
 

USVOJEN IZVJEŠTAJ O REALIZACIJI STRATEGIJE RAZVOJA
INDUSTRIJE TEKSTILA, ODJEĆE, KOŽE I OBUĆE U 2017. GODINI

 
Federalna vlada usvojila je Izvještaj Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije i Privredne komore Federacije BiH o provođenju Akcionog plana za realizaciju Strategije razvoja industrije tekstila, odjeće, kože i obuće u FBiH za period 2013.-2023. godina, u 2017. godini.
 
Ministarstvo i Privredna komora su zaduženi da pokrenu aktivnosti na izradi Akcionog plana 2019.-2023. godina za realizaciju ove strategije i dostave ga Vladi FBiH u roku od 90 dana.
 
Također su obavezani da prate, analiziraju i izvještavaju Vladu FBiH o provođenju aktivnosti iz Izmjena i dopuna Akcionog plana 2013.-2018.
 

USVOJENA INFORMACIJA FEDERALNOG MINISTARSTVA
RAZVOJA, PODUZETNIŠTVA I OBRTA

 
Federalna vlada usvojila je informaciju Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta o namjenskom utrošku sredstava iz dijela prihoda ostvarenih po osnovu naknada za priređivanje igara na sreću u 2016. godini.
 
Vlada FBiH je saglasna sa stavom ovog federalnog ministarstva, da se protiv korisnika sredstava za projekte iz oblasti promoviranje tehničke kulture pokrenu procedure povrata sredstava koja nisu opravdana, a ukoliko korisnik sredstava dobrovoljno izvrši povrat, protiv njega neće biti izrečena mjera zabrane pristupa dodjeli sredstava u naredne tri godine.
 
Prihvaćen je izvještaj o utrošku sredstava Asocijacije inovatora BiH iz Sarajeva koja su bila namijenjena fondu za nagrađivanje inovatora iz FBiH za inovacije koje imaju međunarodni značaj.
 

           
Federalna vlada prihvatila je izjašnjenje Federalnog ministarstva pravde o inicijativi za dopunu Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine koju je podnio predsjednik Kluba SDA u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH Ismet Osmanović.
 
Ukazavši na to da svaka izmjena krivičnog zakonodavstva, zbog osjetljivosti materije, zahtijeva ozbiljnu analizu, ovo federalno ministarstvo je uočilo određene propuste u predloženom definiranju kvalificiranog oblika krivičnog djela iz člana 163. Krivičnog zakona Federacije BiH, pa je mišljenja da je predloženi tekst stava 6. u Nacrtu zakona potrebno preformulisati da glasi:
 
„Ko krivično djelo iz stava (1) ovog člana učini dodjeljivanjem javnog ili službenog priznanja ili nagrade osobi osuđenoj za genocid, zločin protiv čovječnosti ili počinjeni ratni zločin, utvrđen pravosnažnom odlukom Međunarodnog suda pravde, Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju ili domaćeg suda, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do tri godine“.
 
Na prijedlog istog ministarstva, Vlada FBiH  nije podržala Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Federacije BiH koji je u parlamentarnu proceduru uputila poslanica u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Zana Marjanović s ciljem utvrđivanja strožijih mjera zaštite i sankcija u slučaju internet-nasilja, tzv. cyberbullinga, odnosno kršenja prava na privatnost ili ugrožavanja sigurnosti osobe, posebno djece, žena i osoba sa invaliditetom.
 
Pozdravljena je dobra intencija predlagača, ali i istaknuto da svaka izmjena krivičnog zakonodavstva, zbog osjetljivosti materije, zahtijeva ozbiljnu analizu.
 
Federalno ministarstvo pravde uočilo je propuste u definiranju obilježja pojedinih krivičnih djela, kao i u rasponima propisanih kazni. Prilikom izrade izmjena i dopuna krivičnog zakonodavstva neophodno je voditi računa o već zauzetom stavu opće kaznene politike u propisivanju krivičnih sankcija u aktuelnom zakonu i voditi računa o stepenu društvene opasnosti određene protivpravne radnje, navedeno je u mišljenju Vlade FBiH.
 
Vlada Federacije BiH smatra i da nije potrebno autentično tumačenje odredbi člana 177. stav (1) tačka 3. i člana 178. stav (3) Zakona o vodama, kojim je propisana  raspodjela vodnih naknada, a povodom inicijative koju je Predstavničkom domu Parlamenta FBiH uputio direktor Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH Fuad Čibukčić.
 
Federalna vlada utvrdila je mišljenje povodom inicijative poslanika u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH Mirsada Topčagića da pripremi izmjene i dopune Zakona o zdravstvenom osiguranju i da u članu 56. ovog zakona obaveže mjesno nadležni kantonalni zavod osiguranja, da prilikom refundacije naknade plaće poslodavcima za osiguranike koji se nalaze na bolovanju više od 42 dana, refundiraju naknadu plaće, koja obuhvata iznos neto naknade s pripadajućim obaveznim doprinosima.
 
U mišljenju je navedeno da pojedini kantonalni zavodi zdravstvenog osiguranja za bolovanja duža od 42 dana refundiraju poslodavcima i naknadu plaće i doprinose, a pojedini samo naknadu plaće.
 
Vlada FBiH ističe i da je, saglasno Ustavu Federacije BiH, nadležnost u oblasti zdravstva podijeljena izmedu FBiH i kantona i stoga realizaciju ove inicijative treba promatrati, u okviru učinjenog na federalnom nivou, kao i obaveza kantona. U skladu sa Zakonom o organizaciji organa uprave u Federaciji BiH, mogućnost nalaganja ispunjenja odgovarajućih obaveza od strane federalnih organa kantonalnim organima je ograničena i svodi se samo na pisano upozorenje nadležnih federalnih ministarstava prema nadležnim kantonalnim ministarstvima ili pisano upozorenje Vlade Federacije BiH vladama kantona.
 

 
Vlada FBiH prihvatila je izmjene i dopune konsolidovanog Finansijskog plana Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH i izmjene i dopune Finansijskog plana Federalnog fonda solidarnosti za 2018. godinu koji će biti dostavljeni Parlamentu FBiH radi davanja saglasnosti.
 
Danas je odobren prijenos okončanih projekata tokom 2017. i 2018. godine iz Programa investiranja sredstava naplaćenih izdvajanjem GSM licence za Federaciju BiH na upravljanje i održavanje implementatorima i upraviteljima projekata.
 
Vlada FBiH dala je na privremeno korištenje poslovni prostor u Sarajevu u ulici Dženetića čikma broj 8, površine 43,12 m², Bokserskom klubu „Zlatni ljiljani“ na period od pet godina, bez naknade.
 
Na privremeno korištenje, na period od pet godina, bez naknade, data je i kasarna „Ciljuge“ Općini Živinice, s pripadajućim objektima i infrastrukturom.
 
Odobrena je nabavka dvadeset službenih putničkih automobila više srednje, srednje i niže srednje klase Službi za zajedničke poslove organa i tijela Federacije BiH za potrebe Ureda predsjednika Federacije BiH, federalnih ministarstava, Centra za edukaciju sudija i tužilaca i Porezne uprave Federacije BiH.   Sredstva za nabavku ovih vozila u iznosu od 1.000.000 KM obezbijeđena su u Budžetu FBiH za 2018. godinu.
 
Službi za zajedničke poslove organa i tijela FBiH odobrena je i nabavka  dva službena putnička automobila srednje klase, a sredstva u iznosu od 80.000 KM su, također, obezbijeđena u Budžetu FBiH za 2018. godinu.
 
Nabavka je odobrena u skladu sa Uredbom o uslovima, načinu korištenja i nabavci službenih putničkih automobila u organima uprave Federacije BiH, koja je donesena 2013. godine („Službene novine Federacije BiH“, broj 9/13).
 
Prihvaćena je informacija o realizaciji zaključaka Vlade Federacije Bosne i Hercegovine za period januar-maj 2018. godine.
 

 
Za punomoćnike koji će je zastupati na skupštinama privrednih društava Federalna vlada danas je ovlastila Edinu Sijerčić (Agrokomerc d.d. Velika Kladuša) i Kenana Osmanagića (JP Hrvatska pošta d.o.o. Mostar).
 
Nakon što je dala saglasnost na Kolektivni ugovor za područje telekomunikacija, Vlada FBiH je za njegovo potpisivanje ovlastila federalnog ministra prometa i komunikacija Denisa Lasića.
 
Danas je Ljiljana Vujičić-Cupać razriješena dužnosti člana Upravnog odbora Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, a Fila Raguž imenovana za člana ovog odbora, na mandat do isteka perioda na koji su imenovani predsjednik i članovi ovog upravnog odbora.
 
Vlada FBiH usvojila je zahtjev Federalnog pravobraniteljstva o produženju mandata, za godinu dana, zamjenici federalnog pravobranitelja Zijadi Kučuković, nakon sticanja uslova za odlazak u penziju i to počev od 15.8.2018. godine.
 
 
Sjednica Vlade FBiH je završena u 14.25 sati.