Vlada Federacije Bosne i Hercegovine

 

239. sjednica Vlade Federacije BiH:
 
UTVRĐEN NACRT ZAKONA O PODUZETNIČKOJ INFRASTRUKTURI U FBiH
 

Vlada Federacije BiH je, na današnjoj sjednici u Mostaru, utvrdila Nacrt zakona o poduzetničkoj infrastrukturi u Federaciji BiH, koji je izradilo Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta, uz podršku Projekta lokalnog integriranog razvoja koji finansira Evropska unija i provodi Razvojni program Ujedinjenih naroda (UNDP). Tokom izrade prednacrta ovog zakona su širom Federacije BiH izvršene potrebne konsultacije i javne rasprave sa svim relevantnim akterima s ciljem prikupljanja informacija i unapređenja teksta predmetnog zakona.
 
Poduzetničku infrastrukturu čine poduzetničke zone i poduzetničke potporne institucije. Poduzetničke zone su najzastupljeniji i najznačajniji oblik poduzetničke infrastrukutre u Federaciji BiH. Ključne koristi od uspostave poslovnih zona imaju lokalne vlasti kroz brži ekonomski razvoj, efikasniji instrument privlačenja investitora, punjenje općinskog/gradskog budžeta, te sprečavanje devastacije urbanog prostora. Poduzetnici ovim dobivaju infrastrukturno uređen prostor po povoljnim cijenama, mogućnost bržeg rasta i razvoja, dok regija i viši nivoi vlasti bolje upravljaju razvojem, brže i efikasnije planiraju budžet i sufinasniraju razvoj zona.
 
Isto tako, veoma bitnu ulogu u razvoju subjekata male privrede, posebno u onom početnom stadiju razvoja, imaju i poduzetničke podržavajuće institucije. Vrste poduzetničkih potpornih institucija su razvojne agencije, poduzetnički centri, poslovni inkubatori, poduzetnički akceleratori, poslovni parkovi, naučno-tehnološki parkovi, centri kompetencija i klasteri.
 
Ovim zakonom se prvi put uređuje institucionalni okvir poduzetničke infrastrukture tj. uspostava i razvoj svih vidova poduzetničke infrastrukture, uspostava Registra poduzetničke infrastrukture, kao i sistem podrške za unapređenje poduzetničke infrastrukture u Federaciji BiH.
 
Zakonom su precizirane faze uspostavljanja poduzetničkih zona, što će doprinijeti jedinstvenom pristupu uspostave poduzetničkih zona u praksi, te jasno utvrditi provedbu neophodnih koraka. Propisana je kategorizacija poduzetničkih zona prema veličini ukupne površine, prema tipu aktivnosti koje se obavljaju unutar zone i prema stepenu aktivacije raspoložive površine poduzetničke zone, ali je jasno regulirana i oblast upravljanja poduzetničkim zonama.
 
Zakon predviđa i uspostavu Registra poduzetničke infrastrukture kao integrirane elektronske baze podataka subjekata poduzetničke infrastrukture u Federaciji BiH, s ciljem izgradnje javno dostupnog i transparentnog sistema poduzetničke infrastrukture u Federaciji BiH, ali i korištenja podrški za poduzetničku infrastrukturu.
 
Sistem podrške za unapređenje poduzetničke infrastrukture koga je, također, regulisao ovaj zakon, biti će usmjeren na unapređenje poslovnih aktivnosti poduzetničkih zona i poduzetničkih potpornih institucija fokusirajući se na slijedeće prioritete: unapređenje uslova poduzetničke infrastrukture za privlačenje domaćih i stranih investicija, kreiranje povoljnog poslovnog okruženja za pametnu industriju, poticanje poduzetništva novih tehnologija i zelenog poduzetništva, jačanje konkurentnosti subjekata poduzetničke infrastrukture, povećanje broja zaposlenih i broja poslovnih subjekata te poticanje internacionalizacije poslovanja.
 
S obzirom da do sada nije postojao ovakav zakon, izrađen je potpuno novi zakonski propis kojim se stvara pravni osnov koji će omogućiti svim nivoima vlasti u Federaciji BiH sistemski pristup u planiranju razvoja poduzetničke infrastrukture, ali i cjelokupnog poslovnog okruženja u Federaciji BiH.
 
Ulaganjem u razvoj poduzetničke infrastrukture direktno se potiče ravnomjerni regionalni razvoj svake države, brže se razvija privreda, privlače investicije i povaćava stopa zaposlenosti.
 

UTVRĐEN PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I 
DOPUNAMA ZAKONA O PRIVREDNIM DRUŠTVIMA

 
Vlada Federacije BiH utvrdila je danas Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o privrednim društvima, čiji je cilj stvaranje normativnih pretpostavki za privlačenje što većeg broja domaćih i stranih investicija.
 
Izmjene i dopune predviđaju pojednostavljenje registracije poslovnih subjekata u Federaciji BiH uspostavljanjem jednošalterskog sistema. U tom kontekstu, Federalna vlada izražava snažno opredjeljenje za pojednostavljenje postupaka registracije i jačanje transparentnosti u ovoj oblasti.
 
Jedna od novina je da se upis u registar društva, vođenje i održavanje registra u štampanom i elektronskom obliku i objavljivanje registracije vrši u skladu s propisima o registraciji poslovnih subjekata u FBiH. Osnivački akt u formi elektronskog dokumenta sadrži potpise osnivača u skladu s propisima kojim se u Federaciji BiH uređuju elektronski potpis i elektronski dokument.
 
Kako je obrazloženo, nakon što je Vlada FBiH usvojila Reformsku agendu, identificirane su dalje aktivnosti usmjerene ka nastavku usklađivanja poslovnog okruženja i jačanju jedinstvenog ekonomskog prostora u BiH. S ciljem pojednostavljenja registracije poslovnih subjekata, Vlada se opredijelila za uspostavljanje jednošalterskog sistema registracije poslovnih subjekata. S tim u vezi, uspostavljena je i interresorna radna grupa za analizu stanja, kreiranje i provedbu preporuka za uspostavljanje ovog sistema, a uz podršku Britanske ambasade i Grupacije Svjetske banke.
 
Vlada Federacije BiH je opredjeljena da nastavi ulagati napore s ciljem pojednostavljenja postupaka i jačanja transparentnosti u ovoj oblasti.
 

 
Federalna vlada je utvrdila Prijedlog zakona o policijskim službenicima Federacije BiH. Ovaj zakon je podijeljen i sistematizovan u 17 poglavlja, a zasnovan na principu da policijski službenici mogu biti raspoređeni samo u Federalnoj upravi policije, u okviru koje se organizuju poslovi u borbi protiv organizovanog kriminala, terorizma, međukantonalnog kriminala, droga i drugih opojnih sredstava i zaštite ličnosti i objekta, jer te poslove mogu obavljati samo policijski službenici, s obzirom na to da je u izvršenju tih poslova potrebna primjena policijskih ovlaštenja. U tom cilju je propisano da policijski službenici mogu biti zaposlenici Federalne uprave policije. Naime, još važećim Zakonom o policijskim službenicima postojala je mogućnost da policijski službenici budu raspoređeni i u okviru organizacionih jedinica Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova.
 
Nacrtom zakona propisana su policijska ovlaštenja koja policijski službenici preduzimaju radi sprječavanja krivičnih djela i održavanja javne sigurnosti. Određena ovlaštenja odnose se na rad policijskog službenika, a druga na rad Federalne uprave policije (obrada ličnih podataka i vođenje evidencija).
 
Prema ovom zakonu, Federalna uprava policije je ovlaštena da vodi evidencije na osnovu kojih se može pratiti rad Federalne uprave policije iz njene nadležnosti.
 
Novina je i obaveza policijskih službenika da se podvrgnu periodičnom zdravstvenom pregledu koji organizuje Federalna uprava policije. Na ovaj način osigurava se raspored policijskog službenika na radno mjesto koje odgovara njegovom zdravstvenom stanju. Također, dato je ovlaštenje direktoru Federalne uprave policije da policijskog službenika može uputiti na ocjenu radne sposobnosti radi rješavanja njegovog radnopravnog statusa.
 
Nacrtom zakona je utvrđena i mogućnost da Federalna uprava policije može, i to kao izuzetak kada to potreba službe zahtijeva, zapošljavati policijske službenike koji su trenutno zaposleni u drugom organu u Bosni i Hercegovini.
 
U toku izrade teksta novog zakona učestvovali su predstavnici OHR-a, te smatraju da je on od velikog značaja za kontinuiranu profesionalizaciju policijskih snaga.
 

 
Vlada FBiH je usvojila Dokument okvirnog proračuna Federacije BiH za razdoblje 2021.- 2023. godina. Ujedno, zadužila je Federalno ministarstvo financija da nastavi aktivnosti na pripremi Nacrta proračuna FBiH za 2021. godinu na temelju limita utvrđenih zaključkom sa sjednice Vlade od 17.7.2020. godine, uvažavajući izuzetne slučajeve za revidiranje limita kod pojedinih korisnika, a o čemu će Federalno ministarstvo financija izvjestiti Vladu Federacije BiH prilikom razmatranja Nacrta, odnosno Prijedloga proračuna za 2021. godinu.
 
Nakon realnog rasta FBiH od 3,8 posto u 2018. godini, u 2019. je dostignut manji rast od 2,6 posto, a Federalni zavod za programiranje razvoja u 2020. godini projicira pad ekonomije FBiH od 2,6 posto kao posljedicu pandemije. FBiH, kao i čitav svijet, ulazi u recesiju u 2020. godini, usljed koje dolazi do pada domaće i inozemne potražnje, pada industrijske proizvodnje, naročito izvozno orijentirane prerađivačke industrije, pada realizacije investicija, zaposlenosti i osobnih primanja stanovništva. Za razdoblje od 2021. do 2023. projiciran je, po godinama, opravak ekonomije od 2,8 posto, 3,5 posto i 2,6 posto, pod pretpostavkom rasta privatne potrošnje, nastavka započetih i početka novih investicija, oporavka uslužnih i pratećih djelatnosti, te veće zaposlenosti i poboljšanja standarda stanovništva.
 
Projekcije su da će ukupni konsolidirani javni prihodi Federacije FBiH iznositi 8.003 milijuna KM u 2020. godini, uz napomenu da ove projekcije prvi put sadrže i prihode po osnovu doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje, jer je Federalni zavod MIO ušao u sustav JRT FBiH od 1.1.2020. godine.
 
U narednim godinama se projiciraju ukupni javni prihodi u iznosu od 8.212 milijuna KM (u 2021.), 8.485 milijuna KM (u 2022.) i 8.814 milijuna KM (u 2023. godini), uz pretpostavku postepenog oporavka ekonomije i pozitivnih kretanja ključnih makroekonomskih parametara.
 
Ukupna javna potrošnja u 2021. godini bi, prema projekcijama, iznosila 5.056 milijuna KM ili 22,3 posto BDP-a FBiH, što je manje za 8,2 posto u odnosu na 2020. godinu. U 2022. godini bi iznosila 22,3 posto BDP-a i u 2023. godini 21,7 posto BDP-a.
 
Rizik za projekcije, pored uobičajanih, predstavlja i neizvjesnost situacije s pandemijom.
 
S ciljem suzbijanja negativnih posljedica pandemije, Vijeće ministara BiH, Vlada FBiH i niže razine vlasti su preduzeli i preduzimaju razne stabilizacijske mjere, putem novih propisa i novih zaduženja, kao i pripremu za nabavku cjepiva proitv virusa COVID-19.
 
Parlament FBiH je, uz Rebalans proračuna za 2020. godinu, donio Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica, kojim je predviđen niz mjera za ublažavanje krize i oporavak ekonomije.
 
Vlada će Dokument okvirnog proračuna dostaviti Parlamentu FBiH radi informiranja.
 

 
Federalna vlada je podržala inicijativu da kreditnim zaduženjem kod Evropske investicijske banke (EIB) i Kreditanstalt for Wiederaufbau, Frankfurt na Majni (KfW) budu osigurana 72.000.000 eura izgradnje Vjetroelektrane Vlašić.
 
Prihvaćena je informacija o kreditu EIB-a i KfW-a za realizaciju ovog projekta, kao osnove za vođenje pregovora, te zadužena federalna ministarstva finansija i energije rudarstva i industrije, te JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo da u tim za pregovore o kreditu imenuju ovlaštene predstavnike.
 
Konačna Odluka o zaduženju bit će donesena po okončanju pregovora s kreditorima s kojima će biti utvrđeni konačni uvjeti zaduženja po kojem će krajnji dužnik biti Elektroprivreda BiH.
 
Federalno ministarstvo finansija će Vladi FBiH dostaviti informaciju o pregovorima kao i tekst usaglašenih Ugovora između Bosne i Hercegovine i EIB-a i KfW-a, a današnji zaključak proslijediti Ministarstvu finansija i trezora BiH radi provođenja dalje procedure u vezi s kreditnim zaduženjem.
 

SREDNJOROČNI PROGRAM ODRŽAVANJA, ZAŠTITE, 
REKONSTRUKCIJE I OBNOVE CESTOVNE INFRASTRUKTURE

 
Federalna vlada je usvojila i Parlamentu FBiH na razmatranje i davanje suglasnosti uputila Srednjoročni program održavanja, zaštite, rekonstrukcije, izgradnje i obnove autocesta, brzih cesta i magistralnih cesta za razdoblje 2020.-2023. godina.
 
Donošenjem Transportne strategije Federacije BiH za razdoblje 2016.-2030. stvoreni su preduvjeti za izradu Srednjoročnog programa održavanja, zaštite, rekonstrukcije, izgradnje i obnove za autoceste, brze ceste i magistralne ceste za razdoblje 2020.-2023. godinu. Ovim dokumentom ubuhvaćeni su četverogodišnji programi zaštite, rekonstrukcije, izgradnje i obnove koje su, o okvirima svojih nadležnosti, pripremili JP Autoceste Federacije BiH d.o.o. Mostar i JP Ceste Federacije BiH d.o.o. Sarajevo svatko iz svoje nadležnosti.
 
Procedura je takva da Vlada Federacije BiH zaključkom usvaja Srednjoročni program, a Parlamentu FBiH dostavlja tekst Prijedloga odluke o davanju suglasnosti.
 

 
Federalna vlada je donijela novu Uredbu o Uredu Vlade Federcije BiH za odnose s javnošću, koja uređuje pravni status, osnove organizacije, nadležnost, način rada i postupanje ovog ureda kao samostalne stručne službe Vlade. Ranijom Uredbom nisu bili precizirani poslovi odnosa s javnošću, kao dvosmjernog procesa komunikacija.
 
Pored toga, razvoj tehnologija i uvođenje novih kanala komunikacije u svakodnevni rad vlada i organa već je duži period uobičajena praksa.
 
Shodno tome, a rukovodeći se analizom korištenja online komunikacije i novih komunikacijskih kanala vlada u BiH, regionu i šire, predloženo je donošenje nove Uredbe, kojom se uvode online komunikacija i novi komunikacijski kanali.
 
Na ovaj način se u nadležnost Ureda uvode službeni računi/nalozi na društvenim mrežama, online komunikacija i njeno upravljanje, analitički pristup povratnih informacija od medija i korisnika, kao i uspostavljanje dvosmjerne komunikacije s općom javnošću u punom kapacitetu, a u skladu sa opredjeljenjem Vlade FBiH.
 

 
Usvojivši informaciju o pojedinim odredbama Uredbe o planiranju, organizaciji i provedbi stručnog obrazovanja i usavršavanja državnih službenika i projektu "Program EU za mlade državne službenike u Bosni i Hercegovini", Federalna vlada je zadužila Agenciju za državnu službu FBiH da u roku od sedam dana pripremi prijedlog Memoranduma o razumijevanju između Vlade Federacije BiH i Britanskog savjeta za početak provedbe ovog projekta.
 
Agencija će, u roku od 60 dana, pripremiti Prijedlog izmjena i dopuna Uredbe o planiranju, organizaciji i provedbi stručnog obrazovanja i usavršavanja državnih službenika u organima državne službe u FBiH.
 

 
Federalna vlada je usvojila Akcioni plan za reformu javne uprave u Bosni i Hercegovini.
 
Vlada je zadužila Federalno ministarstvo pravde - Zavod za javnu upravu da nastavi aktivnosti s kantonima na harmoniziranju zakonodavstva u oblasti državne službe, kako bi u dogovoru s predstavnicima kantonalnih vlada došli do najboljih zakonskih rješenja.
 
Zadužena je Agencija za državnu službu FBiH da pripremi i Vladi Federacije BiH dostavi na saglasnost Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji kojim će biti uspostavljene organizacione jedinice Agencije u svim kantonima u Federaciji BiH.
 

 
Za učešće u radu i odlučivanju na skupštinama privrednih društava, Vlada FBiH danas je opunomoćila Darku Pranjića (BH - Gas d.o.o. Sarajevo), Stipu Buljana (UNIS-GROUP d.o.o. Ilidža), Renata Škrobu (JP Hrvatske telekomunikacije d.d. Mostar) i Irmu Memić (BH Telecom d.d. Sarajevo).
 
Nakon završene konkursne procedure, Vlada FBiH dala je prethodnu saglasnost Nadzornom odboru JP Ceste Federacije BiH d.o.o. Sarajevo za razrješenje vršioca dužnosti izvršnog direktora za tehničke poslove - člana Uprave ovog društva. Također je data prethodna saglasnost ovom nadzornom odboru za imenovanju Nijaz Hadžikadunić za izvršnog direktora za tehničke poslove - člana Uprave Društva JP Ceste Federacije BiH d.o.o. Sarajevo, na vremenski period do isteka mandata ostalim članovima Uprave.
 
Danas su donesene odluke o raspisivanju javnog konkursa i o utvrđivanju kriterija za izbor i nominovanje za imenovanje članova Nadzornog odbora BH Telecoma d.d. Sarajevo. Utvrđen je i tekst ovog javnog konkursa.
 
Vlada FBiH donijela je i odluke o utvrđivanju kriterija i o raspisivanju javnog konkursa za izbor predsjednika i članova Nadzornog odbora Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH, te utvrdila tekst javnog konkursa.
 
Vlada FBiH je zadužila Federalno ministarstvo rada i socijalne politike da joj, u što kraćem roku, pripremi prijedloge akata potrebnih za provođenje procedure izbora direktora i članova Upravnog odbora Federalnog zavoda za zapošljavanje.
 
Danas je data saglasnost da mjeriteljske potrebe Federacije BiH Savjetu za mjeriteljstvo Bosne i Hercegovine zastupaju Mustafa Musić, Džemail Ćibo, Mile Međugorac i Miroslav Nikolić.
 
Prethodne saglasnosti date su i za razrješenje dužnosti članova Nadzornog odbora Ceste d.d. Mostar, zbog isteka mandata, kao i za imenovanje Krešimira Šaravanje, Ivana Šimunovića, Josipa Vrdoljaka i Žarka Šantića za vršioce ovih dužnosti do okončanja konkursne procedure, a najduže do tri mjeseca.