Vlada Federacije Bosne i Hercegovine

269. SJEDNICA VLADE FEDERACIJE BiH:
 
POTPISAN UGOVOR ZA NABAVKU VAKCINA PROTIV KORONAVIRUSA

 
Vlada Federacije BiH se, na današnjoj sjednici u Mostaru, upoznala sa informacijom Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH o provođenju postupka ispitivanja tržišta, obavljenim pregovorima sa proizvodačima vakcina i/ili ovlaštenim zastupnicima u svrhu nabavke vakcina protiv koronavirusa (COVID-19) u periodu od 2.6 do 9.6.2021. godine.
 
V.d. direktora Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH informirao je da je, na osnovu ovlaštenja Vlade FBiH, potpisao Ugovor o direktnoj nabavci 500.000 doza kineskih vakcina Sinopharm od proizvođača iz Narodne Republike Kine.
 
U informaciji je, uz ostalo, navedeno da je u Federaciji BiH dosad primijenjeno 164.780 vakcina, od čega je prvu dozom  cijepljeno 134.299, a drugom 30.481 građana. Za sve koji su primili prvu, osigurana je i druga doza vakcina.
 
Inače, u periodu od 8.3.2021. do 6.6.2021. godine Zavodu za javno zdravstvo FBiH stiglo je ukupno 269.207 vakcina.

 
PROGRAM JAVNIH INVESTICIJA OD 2022. DO 2024. GODINE

 
Federalna vlada je usvojila Nacrt programa javnih investicija (PJI) Federacije BiH za razdoblje od 2022. do 2024. godine.
 
PJI u ove tri godine obuhvata ukupno 126 projekata. Od toga su 63 projekta u provedbi, 58 je kandidranih i pet projekata ima status odobrenih.
 
Ukupna vrijednost svih projekata je 15.993,79 milijuna KM, od čega se 7.885,56 milijuna KM odnosi na kandidirane, 7.143,27 milijuna KM na projekte čija je provedba u tijeku i 964,95 milijuna KM na odobrene.
 
Među projektima odobrenim u trogodišnjem razdoblju su izgradnja autoceste na Koridoru Vc na dionicama Ozimice - Poprikuša (440.407.500 KM) i Putnikovo brdo - Medakovo (167.892.880 KM9, te poddionica Mostar jug – Kvanj, dionica Jug - Zvirovići (178.134.963 KM), zatim Vjetroelektrana Vlašić snage 50 MW (160.000.000 KM), te projekat energetske efikasnostiu FBiH (18.580.385 KM).
 
Kada je riječ o projektima u provedbi, najznačajniji su oni u cestovnom prometu (3.319,3 milijuna KM), proizvodnji i snabdijevanju energijom (2.733,65 milijuna KM), vodosnabdijevanju i sanitaciji (319,75  milijuna KM) i željezničkom prometu (216,66 milijuna KM).
 
Posmatrajući po kantonima, ukupno su najvrjedniji projekti koji se provode u Tuzlanskom (1.984,99 milijuna KM) i Zeničko-dobojskom (1.863,91 milijuna KM), dok su projekti za koje je implementator Federacija BiH vrijedni 985,14 milijuna KM.
 
Inače, kandidirani projekti su oni za koje nisu osigurani izvori financiranja u momentu izrade PJI, odobreni projekti su oni za čije financiranje je, nakon zaključka Vlade FBiH, pokrenut proces osiguranja potrebnih sredstava, a za projekte u provedbi su, djelimično ili u potpunosti, osigurana domaća ili ino sredstva postala efektivna i njihova realizacija je u tijeku
 

 
Vlada FBiH je usvojila godišnje izvješće o dodijeljenoj državnoj potpori u FBiH za 2020. godinu.
 
Na osnovu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sistemu državne pomoći, davaoci državne pomodi su BiH, FBiH, RS, BD BiH, kantonalne, gradske i općinske uprave putem ovIašenih pravnih osobe koje dodjeljuju ili upravljaju državnom pomoći. Korisnici državne pomoći su gospodarski subjekti koji obavljaju gospodarsku djelatnost sudjelujući na tržištu putem proizvodnje ili trgovine robe i/ili usluga.
 
Lani je državna pomoć dodijeljena u ukupnom iznosu od 289.203.200 KM, uključujući i onu dodijeljenu poljoprivredi. Sudjelovanje državne pomoći u bruto domaćem proizvodu FBiH iznosi oko 1,29 posto. To je 10,5 posto manje nego u 2019. godini, ali čak 94 posto više u odnosu na 2018. godinu.
 
Dodijeljena državna pomoć (bez poljoprivrede) za 2020. godinu lani je iznosila 177.233.815 KM.
 
U 2020. godini dodijeljeno je 330.000 KM za promoviranje regionalnog razvoja.
 
Horizontalna državna pomoć, odnosno za gospodarstvo u 2020. godini je dodijeljena u visini od 23.388.502 KM, a vertikalna pomoć sektoru proizvodnje čelika iznosila je 61.760.004 KM.
 
Državna pomoć male vrijednosti se dodijeljuje u iznosu do 200.000 eura po jednom korisniku, u toku tri fiskalne godine, a polazi od pretpostavke da taj iznos ne utječe na trgovinu, odnosno ne narušava ili ne prijeti da naruši tržišnu konkurenciju. Ova kategorija državne pomoći dodijeljena je u 2020. godini u iznosu od 48.255.313 KM.

Oblik državne pomoći je i naknada za pružanje usluga od općeg ekonomskog interesa, odnosno od posebne važnosti za građane kojima se svim korisnicima /građanima osigurava usluga pod jednakim, stabilnim uvjetima, odnosno pristupačnim cijenama, stalnim kvalitetom i dostupnosti, a koje se najčešće dodjeljuju u sektoru prometa, poštanskih i usluga električne energije i slično. Državna pomoć za ove usluge je u 2020. godini iznosila 43.500.000 KM.
 
Državna pomoć u sektoru poljoprivrede, za 2020. god. dodijeljena je u visini od 111.969.382 KM.
 
Ukupno dodijeljena državna pomoć kantonima (bez iznosa za poljoprivredu) za 2020. godinu iznosi 33.698.356 KM, a po federalnim ministarstvima 143.535.459 KM.
 
Vlada je danas zadužila Federalno ministarstvo financija da izvješće dostavi Vijeću za državnu potporu BiH radi sačinjavanja godišnjeg izvješća o dodijeljenoj državnoj potpori u BiH koje će biti dostavljeno Vijeću ministara BiH.
 

 
Prijedlog zakona o obrtu i srodnim djelatnostima u FBiH, koji je danas utvrdila i u hitnu parlamentarnu proceduru uputila Federalna vlada, uređuje sadržaj, način i uslove za obavljanje obrtničke djelatnosti (obrta), srodnih djelatnosti i domaće radinosti, zatim osnivanje, poslovanje, zajedničko obavljanje i prestanak obavljanja obrta, srodnih djelatnosti i domaće radinosti, Obrtni registar, obrazovanje i osposobljavanje za obavljanje obrta i srodnih djelatnosti,  organiziranje obrtnika i osoba koja obavljaju srodne djelatnosti.
 
Izrada Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima po hitnoj proceduri, stoji u obrazloženju,  bila je nužna kako ne bi došlo do velike materijalne štete, kao i zbog zaštite javnoga interesa. Analiza stanja na tržištu i sagledavanje problema s kojima se suočavaju obrtnici, nemogućnost izvoza, komplikovana i skupa registracija obrta, neusklađenost odredbi još važećeg Zakona s pozitivnim zakonodavstvom i  nemogućnost primjene njegovih pojedinih odredbi, kao i potreba smanjenja sive ekonomije, razlozi su donošenja novog zakona iz ove oblasti.
 
Inače, raniji Prijedlog zakona o obrtu i srodnim djelatnostima je prolazio parlamentarnu proceduru više od četiri godine i u njegovoj izradi su učestvovali svi kantoni, u kojima je organizovana javna rasprava. U postupku javnih konsultacija razmatrani su prijedlozi i sugestije zainteresovane javnosti kao i Saveza općina i gradova FBiH. Tadašnji Prijedlog je usvojio Predstavnički dom Parlamenta FBiH, ali nije donesen zbog nedostatka jednog glasa u Domu naroda.
 

 
Vlada FBiH je utvrdila i po skraćenoj proceduri usvajanja Parlamentu FBiH uputila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Poreznoj upravi FBiH. Primarni cilj izmjena i dopuna ovog zakona je usuglašavanje njegovih normi sa Zakonom o unutarnjem platnom prometu, Zakona o prekršajima i Zakonom o plaćama i naknadama u organima Vlasti FBiH.
 
Jedna od novina je brisanje prekršajnih odredaba u važećem zakonu koje se odnose na sudionike u platnom prometu - banke, jer je to propisano odredbama Zakona o unutarnjem platnom prometu. S obzirom da su ovim zakonom uređeni isti prekršaji, a da je propis o unutarnjem platnom prometu lex specialis, novopredloženo je rješenje da Porezna uprava više nema nadležnost u kontroli platnog prometa, jer postoji kolizija propisa.
 
Federalna vlada je utvrdila i Nacrt zakona o o izmjenama i dopunama Zakona o izvršnom postupku, kako bi njegove odredbe bile usuglašene sa odlukama Ustavnog suda BiH iz 2010., 2017. i 2020. godine, zatim zaključkom Dama naroda Parlamenta FBiH iz 2016. godine, kao i zaključkom Vlade FBiH  iz 2019. godine.
 
Ovaj nacrt sadrži odredbe Prijedloga zakona u izmjenama i dopunama zakona o izvrsnom postupku koji je Vlada FBiH utvrdila na 152. sjednici održanoj 24.7.2018. godine, a koji je povukla zaključkom od 9.5.2019. godine, kao i odredbe sadržane u Prijedlogu izmjena i dopuna zakona o izvršnom postupku koje je dostavilo Visokog sudbeno i tužilteljsko vijeće BiH, odnosno Ministarstvo pravde BiH.
 

 
Na prijedlog Federalnog ministarstva okoliša i turizma, Federalna vlada je Fondu za zaštitu okoliša FBiH dala saglasnost za potpisivanje Ugovora o podršci zajmu za projekat ”lzgradnja regionalnog vodovoda Plava voda” s Razvojnom bankom Vijeća Evrope (CEB).
 
Ovaj Fond je zadužen da od ukupnog zajma CEB-a od 11.000.000 eura, učestvuje u otplati sa iznosom od 25  posto ili 2.750.000 eura, plus pripadajući troškovi kamata i ostalih naknada, obračunatih na 25 posto učešća Fonda u intervalu od 20 godina, uz petogodišnji grace period 
 
Kako je obrazloženo, Vlada je 2013. godine utvrdila javni interes za izgradnju regionalnog vodovoda „Plava voda”, a 2020. se obratila Federalnom ministarstvu okoliša i turizma i Fondu za zaštitu okoliša urgencijom za donošenje odluke o učešću Fonda u otplati zajma CEB-a.
 

 
Federalna vlada je podržava inicijativu da kreditnim zaduženjem kod Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD) - Svjetske banke budu osigurana sredstva za realizaciju Projekta podrške zapošljavanju u BiH-II  - dodatno finansiranje u iznosu do 50 miliona eura, od čega se polovina sredstava odnosi na Federaciju BiH. Prihvaćena je i informacija o ovom kreditu kao osnovi za vođenje pregovora, te zadužena federalna ministarstva finansija te rada i socijalne politike da u tim za pregovore imenuju ovlaštene predstavnike. Konačna odluka o zaduženju bit će donesena po okončanju pregovora sa IBRD-om i utvrđivanju konačnih uslova zaduženja.
 
Federalno ministarstvo finansija će Vladi podnijeti informaciju o pregovorima i tekst usaglašenog Sporazuma o zajmu između Bosne i Hercegovine i IBRD-a, a današnje zaključke dostaviti Ministarstvu finansija i trezora BiH radi provođenja dalje procedure u vezi s kreditnim zaduženjem.
 
Riječ je o projektu koji se sastoji od dvije komponente, a namijenjen je provođenju mjera za ublažavanje pandemije COVID-19. Prva komponenta će omogućiti povećanje upošljavanja puterm javnih poziva Federalnog zavoda za zapošljavanje kao što je upošljavanje mladih, zatim teško upošljivih kategorija,  i žena, samozapošljavanje, upošljavanje novoneuposlenih, a u skladu s Planom i programom rada Federalnog zavoda za zapošljavanje. Druga se odnosi se na povećanje formalnog zapošljavanja u privatnom sektoru ciljnih grupa radi očuvanja integriteta finansijskih fondova javnih službi za zapošljavanje i Federalnog zavoda za zapošljavanje, kako bi djelimično bili pokriveni izdaci izazvani naglim porastom novoprijavljenih nezaposlenih osoba u vrijeme pandemije.
 

 
Vlada FBiH je usvojila izvještaj interresorne Radne grupe za analizu stepena primjene Uredbe o uslovima koje su preduzeće ili druga pravna osoba dužni da ispunjavaju u pogledu broja zaposlenih radnika radi obavljanja registrovane djelatnosti
 
Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije danas je zaduženo da izvrši provjeru i Vladu informiše o tome da li su federalna ministarstva, u okviru svojih nadležnosti, zakonom ili drugim propisom utvrdili uslove koje je potrebno da ispunjava pravna osoba da bi mogla obavljati određenu djelatnost, te da li sadrže odredbu o minimalnom broju zaposlenih.
 
Ovo ministarstvo će za Vladu pripremiti Prijedlog uredbe o prestanku važenja Uredbe o uslovima koja su preduzeće ili druga pravna osoba dužni da ispunjavaju u pogledu broja zaposlenih radnika radi obavljanja registrovane djelatnosti.
 
Kako je obrazloženo, stupanjem na snagu Zakona o privrednim društvima, donesenom 1999. godine, prestao je da važi Zakon o preduzećima, s tim da prelaznim odredbama nije regulisano pitanje da li podzakonski akti doneseni na osnovu tog zakona, uključujući i Uredbu iz 1998. godine, ostaju na snazi ili ne. Međutim, Zakon o privrednim društvima propisuje da društvo počinje obavljati svoju djelatnost nakon upisa u registar društava i kada je aktom nadležnog organa utvrđeno da ispunjava uslove za obavljanje djelatnosti, koje donosi nadležno federalno ministarstvo.
 
Stoga će sva ministarstva u pravilnicima kojim se utvrđuju uslovi precizirati i broj zaposlenih radnika po pojedinim djelatnostima.
 

 
Federalna vlada je usvojila konsolidirano izvješće o funkcioniranju sustava financijskog upravljanja i kontrole (FUK) u javnom sektoru u FBiH za 2020. godinu.
 
Zadužila je obveznike primjene Zakona o financijskom upravljanju i kontroli u javnom sektoru u FBiH da nastave aktivnosti na razvoju ovog sustava sukladno propisima i metodološkim aktima iz oblasti financijskog upravljanja i kontrole.
 
Obveznici koji nisu imenovali koordinatora za financijsko upravljanje i kontrolu iz reda najvišeg rukovodstva, dužni su to učiniti sukladno Pravilniku o provođenju financijskog upravljanja i kontrole u javnom sektoru u FBiH, te akt o imenovanju dostaviti Federalnom ministarstvu financija najkasnije do 31.12.2021. godine radi unosa u Registar koordinatora za financijsko upravljanje i kontrolu u javnom sektoru u Federaciji BiH.
 
Vlada je zadužila Centralnu harmonizacijsku jedinicu Federalnog ministarstva financija da nastavi pružati podršku organizacijama u javnom sektoru u procesu uspostave i razvoja financijskog upravljanja i kontrole, s ciljem ispunjavanja obveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
 
U izvješću je konstatirano da su, imajući u vidu sve poteškoće s kojima su se korisnici susreli, uključujući i pandemiju, ipak vidljivi napori organizacija javnog sektora da unaprijede sustav FUK i realiziraju planirane mjere za unapređenje.
 
Konsolidirana izvješća o funkcioniranju sistema FUK za 2020. qodinu dostavila su ministarstva fianncija osam kantona, a to nisu učinila ministarstva   Zeničko-dobojskog i Srednjobosanskog kantona.
 
Fokus u narednom razdoblju će biti na edukaciji korisnika i automatizaciji koja bi trebala biti od velike pomoći u praktičnoj primjeni Standarda unutarnje kontrole i doprinijeti jednostavnijoj konsolidaciji i kvalitetnijim analizama podataka za procjenu adekvatnosti sustava FUK u Federaciji BiH.
 

 
Vlada FBiH je dala saglasnost na planirani iznos sredstava u iznosu od 3.497.200 KM za pokrivanje troškova rada i administriranja Operatora za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju u 2021. godini, a u skladu sa izvršenom analizom Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije prethodno dostavljenog procijenjenog godišnjeg troška rada i administriranja.
 
Filmskom centru Sarajevo d.o.o. data je saglasnost na plan poslovanja za period od 2021. do 2023. godine, kao i na finansijski i plan rada za 2021. godinu. Također, usvojen je godišnji izvještaj o radu ovog javnog preduzeća (s finanskijskim izvještajem) izvještaj o radu Nadzornog odbora, te izvještaj o radu za reviziju ovog preduzeća za 2020. godinu. Vlada je i donijela odluku o pokriću gubitka i raspodjele dobiti Filmskog centra Sarajevo, čiji je akumulativni gubitak nastao u ranijem periodu zaključno sa 2017. godinom u iznosu od 301.291 KM. Gubitak će biti pokriven iz dobiti preduzeća ostvarenog u 2018., 2019. i 2020. godini, u ukupnom iznosu od 288.950 KM. Upravi ovog preduzeća naloženo je da ostatak duga u iznosu od 12.341 KM izmiri u 2021. godini kroz planirani finansijski plan za ovu godinu i dobit preduzeća.
 
Prihvaćen je izvještaj o radu i poslovanju Federalne novinske agencija za 2020. godinu, te usvojen izvještaj o radu Nadzornog odbora Operator Terminali Federacije d.o.o. Sarajevo, za period od tri mjeseca (23.11.2020. - 23.02.2021. godine).
 
Danas je Vlada usvojila informaciju Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta o namjenskom utrošku sredstava dodijeljenih korisnicima sredstava dijela prihoda ostvarenih po osnovu naknada za priređivanje igara na sreću u 2019. godini.
 

 
Vlada FBiH danas je donijela potrebne odluke o poništavanju javnog konkursa i o ponovnom raspisivanju javnog konkursa za izbor i imenovanje direktora Finansijsko-informatičke agencije, te utvrdila kriterije za izbor i  imenovanje.
 
Za članicu zajedničkog Upravnog odbora za provedbu Okvira saradnje između Ujedinjenih naroda i Bosne i Hercegovine za period od 2021. do 2025. godine, uime Vlade FBiH, imenovana federalna ministrica okoliša i turizma Edita Đapo.
 
Federalna vlada dala je prethodnu saglasnost Skupštini Unis Ginexa d.d. Goražde za razrješenje članova Odbora za reviziju ovog društva, imenovanih uime državnog kapitala, zbog podnesenih ostvaki. Također, data je prethodna saglasnost Skupštini ovog privrednog društva za imenovanje Amre Salihović za predsjednika i Ramiza Kikanovića za člana ovog odbora.
 
Vlada je dala prethodnu saglasnost za razrješenje dosadašnjih vršilaca dužnosti članova Nadzornog odbora Unis Ginexa d.d. Gorežde, uime državnog kapitala, te za imenovanje Alema Omerhodžića i Sedada Dedića za vršioce ovih dužnosti.
 
Prethodne saglasnosti date su za razrješenje vršilaca dužnosti članova Nadzornog odbora JP Hrvatske telekomunikacije d.d. Mostar, zbog okončanja konkursne procedure, te za imenovanje Gordana Galića, Emira Konjhodžića, Davora Tomića, Dragana Gabrića, Kristine Žulj i Darka Perkovića za članove ovog nadzornog odbora, uime državnog kapitala, na period od četiri godine.
 
Vlada je Željka Dolečeka imenovala za vršiloca dužnosti direktora Operatora za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju, do okončanja konkursne procedure, a nalduže od tri mjeseca, počevši od 16.6.2021. godine.
 
Vlada je Nadzornom odboru JP Autoceste Federacije BiH d.o.o. Mostar dala prethodbe saglasnosti za razrješenje članova Uprave ovog društva, zbog isteka mandata, kao i za imenovanje  Elmedina Volodera za v.d. direktora, a Ivice Brkića, Ešefa Džafića, Marina Jelčića i Ajmana Šoše za v.d izvršnih direktora, do okončanja konkursne procedure, a najduže do 12 mjeseci.
 
Vlada je za člana Upravnog odbora Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje imenovala Muhameda Ramovića.
 
Za učešće u radu i odlučivanju na skupštinama javnih preduzeća danas su opunomoćeni Renato Škrobo (Ceste Federacije BiH d.o.o. Sarajevo) i Ernest Đonko (BH Pošta d.o.o. Sarajevo).