ZAKON
O STEČAJU

GLAVA I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

(Predmet Zakona)

Ovim zakonom uređuju se predstečajni postupak i stečajni postupak, pravne posljedice otvaranja i provedbu predstečajnog postupka i stečajnog postupka, reorganizacija stečajnog dužnika nesposobnog za plaćanje na temelju stečajnog plana i međunarodni stečaj.

Članak 2.

(Definicije pojmova)

Izrazi i pojmovi uporabljeni u ovom zakonu imaju sljedeće značenje:
1) stečajni postupak je posebna vrsta građanskog sudskog postupka koji sud provodi radi utvrđivanja da li su ispunjeni zakonom propisani uvjeti za otvaranje stečajnog postupka nad određenim subjektima i prikupljanja i unovčavanja cjelokupne imovine stečajnog dužnika da bi se osiguralo grupno i srazmjerno namirenje svih njegovih povjeritelja,
2) predstečajni postupak je sudski postupak koji sud provodi prije pokretanja i vođenja stečajnog postupka radi financijskog i operativnog restrukturiranja dužnika,
3) financijsko i operativno restrukturiranje je postupak koji vodi sud u cilju zaključenja sporazuma u predstečajnom postupku, između povjeritelja i dužnika o načinu namirenja potraživanja povjeritelja radi poboljšanja likvidnosti i solventnosti dužnika,
4) povjerenik je operativni organ u predstečajnom postupku, koga imenuje stečajni sudac iz reda stečajnih upravitelja,
5) predlagatelj je osoba koja je podnijela prijedlog za pokretanje predstečajnog ili stečajnog postupka,
6) dužnik je pravna osoba ili dužnik pojedinac nad kojim se vodi predstečajni postupak i nad kojim je pokrenut prethodni stečajni postupak,
7) stečajni dužnik je pravna osoba ili dužnik pojedinac nad kojim je otvoren i vodi se stečajni postupak,
8) stečajni povjeritelji su osobni povjeritelji dužnika koji u vrijeme otvaranja stečajnog postupka imaju neko imovinsko i pravno potraživanje prema njemu,
9) izlučni povjeritelji su osobe koja imaju pravo, na temelju svog stvarnog ili obligacijskog prava, tražiti da se neki predmet (stvar ili pravo) izdvoji (izluči) iz stečajne mase zato što ne pripada stečajnom dužniku,
10) razlučni povjeritelji su povjeritelji koji imaju pravo na odvojeno namirenje svojih potraživanja iz određenih dijelova stečajne mase,
11) povjeritelji stečajne mase su sve osobe koje su poslovale sa stečajnim dužnikom i za stečajnog dužnika tijekom stečajnog postupka,
12) stečajni sudac je sudac nadležnog suda i organ stečajnog postupka koji provodi stečajni postupak nad stečajnim dužnikom,
13) privremeni stečajni upravitelj je organ prethodnog stečajnog postupka, koga imenuje stečajni sudac sa zadatkom da osigura imovinu dužnika i utvrdi da li postoje razlozi za otvaranje stečajnog postupka,
14) stečajni upravitelj je organ stečajnog postupka koji, pod nadzorom stečajnog sudije, obavlja poslove organa stečajnog dužnika, prikuplja i unovčava imovinu stečajnog dužnika, te priprema i provodi namirenje povjeritelja,
15) skupština povjeritelja je najviši organ povjeritelja koji odlučuje o najvažnijim pitanjima stečajnog postupka,
16) odbor povjeritelja je organ stečajnog postupka koji u stečajnom postupku zastupa interese povjeritelja,
17) stečajna masa je cjelokupna imovina koja pripada stečajnom dužniku u vrijeme otvaranja stečajnog postupka, kao i imovina koju stečajni dužnik stekne tijekom stečajnog postupka, ako drugim propisima nije predviđeno drugačije,
18) tabela potraživanja je akt suda u kojem su navedena prijavljena i ispitana potraživanja, vrsta potraživanja, isplatni red kod stečajnih povjeritelja i visina utvrđenog, odnosno osporenog potraživanja,
19) diobni popis (prijedlog diobe) je akt stečajnog upravitelja, koji sadrži popis utvrđenih potraživanja, koja se uzimaju u obzir prilikom diobe,
20) stečajna masa kao subjekt postupka (postupak reorganizacije) je novi subjekt građanskog procesnog prava koji, nakon obustave stečajnog postupka usljed prodaje stečajnog dužnika kao pravne osobe, staje na mjesto stečajnog dužnika i preuzima dugove stečajnog dužnika kao njegov procesni sljednik,
21) stečajna masa kao subjekt postupka (stečajni postupak) je novi subjekt građanskog procesnog prava koga zastupa stečajni upravitelj koji može, nakon zaključenja stečajnog postupka, nastaviti sudske i upravne postupke koje je vodio stečajni dužnik ili koji se vode protiv stečajnog dužnika,
22) reorganizacija je poseban postupak koji se provodi u okviru stečajnog postupka radi utvrđivanja pravnog položaja stečajnog dužnika i njegovog odnosa prema povjeriteljima, a posebno radi održavanja njegove djelatnosti i očuvanja radnih mjesta,
23) stečajni plan je akt (sporazum) koji je donesen suglasnošću kvalificirane većine stečajnih povjeritelja, a na koji je dao suglasnost stečajni dužnik o modalitetima reorganizacije stečajnog dužnika i koji potvrđuje nadležni sud i ima snagu izvršnog naslova za sve neprivilegirane povjeritelje,
24) međunarodni stečaj je stečajni postupak s elementom inozemnosti, koji je povezan sa nekim od elemenata stečajnog postupka, kao što su stečajna masa, stečajni dužnik, povjeritelji i drugi subjekti stečajnog postupka,
25) strana stečajna odluka je odluka stranog stečajnog suda koja se odnosi na pokretanje ili zaključenje stečajnog postupka i koja mora biti priznata u posebnom postupku priznanja i izvršenja da bi bila primijenjena na domaćem teritoriju,
26) strani stečajni upravitelj je osoba koja je na to mjesto imenovana u stečajnom postupku pokrenutom na teritoriju strane zemlje,
27) isključiva nadležnost domaćeg suda je nadležnost koja se određuje za dužnika koji ima središte poslovnog djelovanja na domaćem teritoriju,
28) posebna nadležnost je nadležnost koja se određuje za mogućnost pokretanja stečajnog postupka za dužnika koji na teritoriju jedne zemlje ima imovinu, odnosno poslovnu jedinicu,
29) glavni stečajni postupak je postupak koji se pokreće u državi u kojoj stečajni dužnik ima središte poslovnog djelovanja i kada se protiv tog istog dužnika vodi sekundarni, odnosno posebni stečajni postupak,
30) sekundarni stečajni postupak je postupak zavisan od glavnog stečajnog postupka, a pokreće se u zemlji u kojoj se nalazi ili poslovna jedinica stečajnog dužnika ili njegova imovina,
31) izvještajno ročište je ročište na kojem se održava skupština povjeritelja na kojoj se, na temelju izvješća stečajnog upravitelja, odlučuje o daljnjem tijeku stečajnog postupka,
32) ispitno ročište je ročište na kojem se održava skupština povjeritelja na kojoj se ispituju prijavljena potraživanja i koju čine povjeritelji, koji su sudu prijavili svoja potraživanja.

Članak 3.

(Ciljevi predstečajnog i stečajnog postupka)

(1) Predstečajni postupak provodi se radi uređivanja pravnog položaja dužnika i njegovog odnosa prema povjeriteljima, a u cilju nastavka obavljanja njegove djelatnosti.
(2) Stečajni postupak provodi se radi grupnog i srazmjernog namirenja povjeritelja stečajnog dužnika, unovčenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava povjeriteljima.
(3) Tijekom stečajnog postupka može se provesti reorganizacija stečajnog dužnika prema odredbama ovoga zakona.

Članak 4.

(Predstečajni i stečajni dužnik)

(1) Predstečajni i stečajni postupak može se provesti nad imovinom pravne osobe i imovinom dužnika pojedinca.
(2) Dužnik pojedinac u smislu ovoga zakona je komplementar u komanditnom društvu i član društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću.
(3) Predstečajni i stečajni postupak može se otvoriti i nad imovinom pravne osobe u kojem je većinski kapital u vlasništvu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), kantona ili jedinice lokalne samouprave, izuzev nad imovinom Federacije, kantona, jedinica lokalne samouprave, javnih ustanova i javnih fondova, koji se u cijelosti ili djelomično financiraju iz proračuna.
(4) Za otvaranje stečajnog postupka nad stečajnim dužnikom koji proizvodi naoružanje i vojnu opremu potrebna je prethodna suglasnost Vlade Federacije, na prijedlog federalnog ministra energije, rudarstva i industrije (u daljnjem tekstu: federalni ministar energije).
(5) Ako Vlada Federacije ne uskrati svoju suglasnost za otvaranje stečajnog postupka u roku od 30 dana od dana dobijanja obavijesti stečajnog sudije o pokretanju prethodnog postupka, smatra se da je suglasnost data.
(6) Ako Vlada Federacije ne da svoju suglasnost, za obveze stečajnog dužnika odgovara Federacija.

Članak 5.

(Razlog za otvaranje predstečajnog postupka)

(1) Predstečajni postupak može se otvoriti ako sud utvrdi postojanje prijeteće platežne nesposobnosti.
(2) Prijeteća platežna nesposobnost postoji ako dužnik prema planu dospijeća novčanih obveza neće biti u stanju izmiriti preuzete obveze plaćanja po dospijeću u narednih 12 mjeseci i ako dužnik kasni sa izmirenjem preuzetih novčanih obveza do 60 dana.

Članak 6.

( Razlozi za otvaranje stečajnog postupka)

(1) Stečajni postupak može se otvoriti ako sud utvrdi postojanje stečajnog razloga.
(2) Razlozi za otvaranja stečajnog postupka su:
a) platežna nesposobnost stečajnog dužnika,
b) prijeteća platežna nesposobnost,
c) nepostupanje po usvojenom planu reorganizacije i
d) ako je plan reorganizacije izdejstvovan prevarom ili na nezakonit način.
(3) Stečajni dužnik je platežno nesposoban ukoliko nije u stanju da izvršava svoje dospjele i potraživane obveze plaćanja.
(4) Okolnost da je stečajni dužnik podmirio ili da može podmiriti u cijelosti ili djelomično potraživanja nekih povjeritelja samo po sebi ne znači da je platežno sposoban.
(5) Stečajni dužnik je platežno nesposoban, ako:
a) 60 dana neprekidno ne izmiruje svoje dospjele novčane obveze ili
b) je račun stečajnog dužnika blokiran 60 dana neprekidno.
(6) Stečajni postupak se može otvoriti i zbog prijeteće platežne nesposobnosti koja će nastupiti u narednih 12 mjeseci.
(7) Zbog prijeteće platežne nesposobnosti samo stečajni dužnik može podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka.
(8) Razlog za otvaranje stečajnog postupka je i nepostupanje po usvojenom planu reorganizacije i ako je plan reorganizacije izdejstvovan prevarom ili na nezakonit način.
(9) Nepostupanje po usvojenom planu reorganizacije postoji kada stečajni dužnik ne postupa po planu reorganizacije ili postupa suprotno planu reorganizacije na način kojim se bitno ugrožava provedba plana reorganizacije.

Članak 7.

(Načelo sudske provedbe postupka)

Predstečajni i stečajni postupak pokreće se prijedlogom ovlaštenog predlagatelja kod nadležnog suda.

Članak 8.

(Načelo utvrđivanja činjenica)

(1) Sud po službenoj dužnosti utvrđuje sve činjenice koje su od važnosti za predstečajni i stečajni postupak i može izvoditi sve potrebne dokaze.
(2) Sud može odluke donositi i bez usmene rasprave.
(3) Sud može odustati od saslušanja dužnika kad je ono propisano ovim zakonom, ako su osobe ovlaštene za zastupanje dužnika po zakonu ili osobe koje imaju udio u dužniku, odnosno dužnik pojedinac nepoznatog boravišta ili se nalaze u inozemstvu pa bi njihovo saslušanje dovelo do odugovlačenja postupka. Umjesto odsutnog dužnika pojedinca može biti saslušan njegov zastupnik ili srodnik, ako je to moguće. Radi zaštite prava dužnika, u slučajevima u kojima je odustao od njegovog saslušanja, sud može dužniku imenovati privremenog zastupnika.
(4) Prijedlozi, izjave i prigovori ne mogu se davati, odnosno podnositi ako se propusti rok, odnosno izostane s ročišta na kojem ih je trebalo dati ili podnijeti, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.

Članak 9.

(Načelo jednakog tretmana i ravnopravnosti)

U predstečajnom i stečajnom postupku svim povjeriteljima osigurava se jednak tretman i ravnopravan položaj povjeritelja istog isplatnog reda.

Članak 10.

(Načelo zaštite povjeritelja)

Predstečajni i stečajni postupak omogućava najpovoljnije namirenje povjeritelja sukladno ovom zakonu.

Članak 11.

(Načelo zaštite stečajnih povjeritelja)

Stečaj omogućava grupno i srazmjerno namirenje stečajnih povjeritelja, sukladno ovom zakonu.

Članak 12.

(Načelo ekonomičnosti)

Predstečajni i stečajni postupak provodi se tako da se omogući ostvarivanje najveće moguće vrijednosti imovine dužnika u predstečajnom i stečajnom postupku i najvećeg mogućeg stupnja namirenja povjeritelja u što kraćem vremenu i sa što manje troškova.

Članak 13.

( Načelo imperativnosti i prekluzivnosti)

(1) Predstečajni i stečajni postupak provode se po odredbama ovoga zakona.
(2) Rokovi propisani ovim zakonom su prekluzivni.

Članak 14.

(Načelo javnosti)

(1) Predstečajni i stečajni postupak je javan.
(2) Svi sudionici u predstečajnom i stečajnom postupku imaju pravo uvida u podatke koji se odnose na provedbu predstečaja i stečaja, osim podataka koji predstavljaju poslovnu ili službenu tajnu.

Članak 15.

(Načelo žurnosti)

(1) Predstečajni i stečajni postupak je žuran.
(2) Parnični i drugi sudski i upravni postupci koji su u svezi sa predstečajnim i stečajnim postupkom su žurne prirode i prioritetno se rješavaju u odnosu na druge postupke.
(3) U predstečajnom i stečajnom postupku ne može se tražiti povrat u pređašnje stanje, podnositi prijedlog za ponavljanje postupka, niti se može donositi odluka o mirovanju postupka.

GLAVA II.

Članak 16.

(Stvarna i mjesna nadležnost)

(1) Predstečajni i stečajni postupak provodi stvarno i mjesno nadležni sud (u daljem tekstu: sud) na čijem se području nalazi sjedište pravne osobe ili prebivalište dužnika pojedinca.
(2) Ukoliko se prijedlog podnese mjesno nenadležnom sudu, mjesno nenadležni sud će bez odgađanja donijeti rješenje kojim se oglašava nenadležnim i dostaviti prijedlog mjesno nadležnom sudu.
(3) Protiv rješenja iz stavka (2) ovoga članka nije dopuštena žalba.
(4) Sud iz stavka (1) ovoga članka je stvarno i mjesno nadležan za sve sporove proistekle iz stečaja i u svezi sa stečajem, kao i za sporove pobijanja pravnih radnji stečajnog dužnika.
(5) Predstečajni i stečajni postupak vodi stečajni sudac kao sudac pojedinac.
(6) Predstečajni i stečajni postupak nad stečajnim dužnikom koji nema sjedište u Federaciji Bosne i Hercegovine provodi sud na čijem području se nalazi organizacijski dio predstečajnog i stečajnog dužnika, ako su za to ispunjeni uvjeti propisani ovim zakonom.

Članak 17.

(Primjena odredaba Zakona o parničnom postupku)

Ukoliko ovim zakonom nije drugačije predviđeno, u predstečajnom i stečajnom postupku shodno se primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku pod uvjetom da nisu u suprotnosti sa ciljevima i načelima predstečajnog i stečajnog postupka.

Članak 18.

(Rok okončanja stečajnog postupka)

(1) Stečajni postupak će se okončati u roku od godinu dana, a u složenom slučaju u roku od dvije godine, od dana otvaranja postupka.
(2) Ukoliko se stečajni postupak ne završi u roku od jedne, odnosno dvije godine, od dana otvaranja stečajni postupak će se nastaviti i može trajati najduže još jednu godinu, a o razlozima produženja roka stečajni sudac će obavijestiti predsjednika suda.
(3) Predsjednik suda je obvezan voditi evidenciju o stečajnim postupcima koji nisu okončani u roku iz stavka (1) ovoga članka i tu evidenciju dostaviti Federalnom ministarstvu pravde (u daljem tekstu: Ministarstvo) i Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću Bosne i Hercegovine.

Članak 19.

(Rok okončanja sudskih i upravnih postupaka)

(1) Svi postupci pred sudom koji su u svezi sa predstečajnim i stečajnim postupkom, žurne su prirode i moraju se završiti u razumnom roku da bi se stečajni postupak okončao u rokovima propisanim člankom 18. ovoga zakona.
(2) Svi upravni postupci koji su u svezi sa predstečajnim i stečajnim postupkom žurne su prirode i moraju se završiti u roku od 30 dana, odnosno u roku od 60 dana u složenim predmetima, od dana pokretanja postupka, da bi se stečajni postupak okončao u rokovima propisanim člankom 18. ovoga zakona.
(3) Ukoliko se sudski i upravni postupci ne mogu završiti u rokovima iz st. (1) i (2) ovoga članka, sudac, odnosno službenik koji vodi postupak u svezi sa stečajnim postupkom dužan je o razlozima zbog kojih postupak nije okončan obavijestiti predsjednika suda, rukovoditelja organa uprave i stečajnog suca.

Članak 20.

(Odluke u stečajnom i predstečajnom postupku)

(1) U predstečajnom i stečajnom postupku donose se rješenja i zaključci.
(2) U predstečajnom i stečajnom postupku odlučuje se rješenjem.
(3) Zaključkom se izdaje nalog službenoj osobi, organu koji provodi predstečajni i stečajni postupak ili trećoj osobi za izvršenje pojedinih radnji, odlučuje o upravljanju u predstečajnom i stečajnim postupkom i drugim pitanjima kada je to određeno ovim zakonom.
(4) Protiv zaključka iz stavka (3) ovoga članka nije dozvoljena žalba ili prigovor.
(5) Ako zaključak sadrži očiglednu tehničku ili slovnu grešku, stečajni sudac će po službenoj dužnosti ili na zahtjev stečajnog upravitelja, povjeritelja ili druge zainteresirane osobe ispraviti grešku.

Članak 21.

(Izvođenje dokaza)

(1) Stečajni sudac može, radi utvrđivanja uvjeta za otvaranje predstečajnog i stečajnog postupka, odrediti ročište.
(2) Rješenje o otvaranju predstečajnog i stečajnog postupka donosi se nakon saslušanja stečajnog dužnika odnosno predstečajnog dužnika, ukoliko se time, zbog posebnih okolnosti pojedinačnog slučaja ne ugrožava svrha rješenja.
(3) Ukoliko izostane prethodno saslušanje stečajnog dužnika, to u rješenju mora biti posebno obrazloženo.
(4) Stečajni sudac po službenoj dužnosti utvrđuje sve okolnosti koje su od značaja za predstečajni i stečajni postupak.
(5) U svrhu ispitivanja okolnosti iz stavka (4) ovoga članka stečajni sudac može saslušati stečajnog dužnika, njegove zakonske zastupnike, povjeritelja, ako je podnositelj prijedloga za pokretanje stečajnog postupka, svjedoke i vještake, te izvesti druge dokaze.

Članak 22.

(Obveze sudjelovanja i prinudne mjere)

(1) Stečajni dužnik, njegovi zakonski zastupnici i svjedoci i druge osobe su prema stečajnom sudu, imenovanom vještaku, stečajnom upravitelju i privremenom stečajnom upravitelju obvezni na davanje potpunih i istinitih informacija i predaju poslovne i druge dokumentacije. Stečajni dužnik ili njegovi zakonski zastupnici su osim toga, obvezni doprinijeti osiguranju stečajne mase i suzdržati se od štetnih radnji.
(2) Ukoliko stečajni dužnik ili neka druga osoba koja je obvezna na davanje informacija ne izvršava svoje obveze davanja informacija koje prema zakonu postoje, ili ukoliko postoji osnovana sumnja da ova osoba vrši radnje radi oštećenja stečajne mase ili ne poduzima radnje potrebne za osiguranje mase, ili ukoliko sprječava privremenog stečajnog upravitelja ili stečajnog upravitelja u vršenju njegovih ovlasti i obveza iz ovoga zakona stečajni sudac može prema vlastitoj procjeni ili na prijedlog privremenog stečajnog upravitelja ili stečajnog upravitelja, narediti odgovarajuća sredstva prinude.
(3) Sredstva prinude u smislu stavka (2) ovoga članka su:
a) prisilno dovođenje pred sud radi saslušanja,
b) izricanje novčane kazne u iznosu od 1000,00 KM do 10.000,00 KM, koja može uslijediti nakon saslušanja ili neuspješnog privođenja. U rješenju kojim se naređuje privođenje istodobno se može i zaprijetiti izricanjem novčane kazne.
(4) Protiv rješenja kojim se određuje sredstvo prinude može se izjaviti žalba. Žalba ne odlaže provedbu rješenja.
(5) Ukoliko osobe iz st. (1) i (2) ovoga članka sprječavaju privremenog stečajnog upravitelja i stečajnog upravitelja kao službene osobe u izvršavanju njihovih obveza iz ovoga zakona stečajni sudac će o tome obavjestiti nadležno tužiteljstvo.

Članak 23.

(Žalba na rješenje)

(1) Protiv rješenja suda u slučajevima propisanim ovim zakonom dopuštena je žalba.
(2) Rok za podnošenje žalbe je osam dana i teče od dana objavljivanja rješenja ili od dana dostavljanja rješenja, ako odluka nije objavljena.
(3) Rok za dostavljanje odgovora na žalbu je osam dana od dana dostavljanja žalbe na odgovor.
(4) Stečajni sudac može, ako utvrdi da je žalba osnovana i sam udovoljiti žalbi.
(5) Ukoliko stečajni sudac ne udovolji žalbi, dužan je bez odgađanja, a najkasnije u roku od osam dana od dana prijema odgovora na žalbu, odnosno isteka roka za odgovor, žalbu dostaviti na odlučivanje drugostupanjskom sudu.
(6) Za odlučivanje o žalbi iz stavka (5) ovoga članka nadležno je vijeće sačinjeno od troje sudaca drugostupanjskog suda.
(7) Vijeće iz stavka (6) ovoga članka dužno je odlučiti o žalbi u roku od 15 dana od dana njenog prijema.
(8) Žalba ne odgađa izvršenje rješenja, ako ovim zakonom nije drugačije propisano.

Članak 24.

(Revizija)

(1) Protiv odluka drugostupanjskog suda može se izjaviti revizija samo na rješenje kojim se preispituje odluka prvostupanjskog suda o otvaranju stečajnog postupka i odluka prvostupanjskog suda o zaključenju stečajnog postupka kada je na to rješenje dopuštena žalba.
(2) Prvostupanjski sud dužan je bez odgađanja, a najkasnije u roku od tri dana od dana prijema revizije, reviziju sa spisom dostaviti Vrhovnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vrhovni sud Federacije), na odlučivanje.
(3) Vrhovni sud Federacije dužan je odluku o reviziji donijeti u roku od 15 dana, od dana njenog prijema.

Članak 25.

(Dostavljanje i javno oglašavanje)

(1) Stečajni sud vrši dostavu pismena po službenoj dužnosti.
(2) Dostava se vrši javnim oglašavanjem na oglasnoj ploči suda i web stranici suda –elektronskoj ploči suda, uključujući i slučajeve u kojima ovaj zakon predviđa posebnu dostavu. Dostava se smatra izvršenom istekom pet sljedećih radnih dana od dana oglašavanja na oglasnoj ploči suda i web stranici – elektronskoj ploči suda.
(3) Ako je zakonom izričito predviđeno oglašavanja u "Službenim novinama Federacije BiH", dostava se smatra izvršenom istekom pet dana od dana oglašavanja u "Službenim novinama Federacije BiH".
(4) Sva pismena koja se stečajnom dužniku dostavljaju putem pošte, stečajni dužnik je dužan objaviti na svojoj web stranici, ukoliko je ona otvorena.

Članak 26.

(Troškovi postupka)

U predstečajnom i stečajnom postupku svaki povjeritelj snosi svoje troškove postupka, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.

GLAVA III. PREDSTEČAJNI POSTUPAK

Članak 27.

(Organi predstečajnog postupka)

Organi predstečajnog postupka su sud i povjerenik.

Članak 28.

(Sud)

Sud u predstečajnom postupku:
a) odlučuje o otvaranju predstečajnog postupka,
b) imenuje i razrješava povjerenika i nadzire njegov rad,
c) prati izvršenje obveza koje su ovim zakonom povjerene Financijsko-informatičkoj agenciji ( u daljem tekstu: "FIA-i")
č) odlučuje o utvrđenim i osporenim potraživanjama,
ć) odlučuje o obustavi predstečajnog postupka,
d) odlučuje o svim drugim pitanjima predstečajnog postupka, ako prema ovom zakonu ne odlučuje drugo tijelo predstečajnog postupka.

Članak 29.

(Povjerenik)

(1) Uvjeti za imenovanje povjerenika isti su kao i uvjeti za imenovanje stečajnog upravitelja.
(2) Povjerenik prestaje obavljati dužnost na dan donošenja rješenja o potvrdi predstečajnog sporazuma ili na dan otvaranja stečajnog postupka.

Članak 30.

(Obveze povjerenika)

(1) Obveze povjerenika su da:
a) ispita stanje imovine i poslovanje dužnika,
b) sačini popis potraživanja povjeritelja, unese u tabelu prijavljenih potraživanja i zajedno sa pristiglim prijavama potraživanja i prilozima, dostavi sudu radi objavljivanja na oglasnoj ploči suda, web stranici suda - elektronskoj ploči suda, u "Službenom novinama Federacije BiH" i na internet stranici FIA-e, u roku osam dana od dana isteka roka za prijavu potraživanja,
c) sačini popis radnika stečajnog dužnika i obračuna njihova potraživanja sukladno propisima i upozna ih sa visinom potraživanja unesenih u tabelu prijavljenih potraživanja,
č) dostavi sudu prikupljenu dokumentaciju koja se odnosi na potraživanja povjeritelja u roku od osam dana od dana isteka roka u kojem povjeritelji mogu osporiti prijavljena potraživanja,
ć) objavi dokumentaciju koja naknadno pristigne, na oglasnoj ploči dužnika i/ili web stranici dužnika,
d) izjasni se o potraživanjima, tj. da li prijavu potraživanja smatra osnovanom ili prijavu osporava, kao i razloge osporavanja prijave, te da unese podatke u tabelu prijavljenih potraživanja,
dž) ospori potraživanja ako na temelju saopćenja povjeritelja ili iz nekog drugog razloga posumnja u njihovo postojanje,
đ) nadgleda poslovanje dužnika, a posebno financijsko poslovanje dužnika, stvaranje obveza prema trećim osobama, izdavanje sredstava osiguranja plaćanja, poslovanje u prodaji robe, odnosno usluga, pazeći pri tome da se ne oštećuje imovina dužnika,
e) izvrši procjenu o stupnju namirenja povjeritelja u slučaju vođenja stečajnog postupka nad dužnikom,
f) daje mišljenje o tome da li su ispunjeni uvjeti za zaključenje predstečajnog postupka i provodivosti predstečajnog postupka u praksi,
g) povjerenik može angažirati revizora, vještaka ili drugog stručnjaka,
h) podnese prijavu sudu ako dužnik postupa protivno odredbama ovoga zakona,
i) nadzire pravovremenost i potpunost namirenja troškova predstečajnog postupka,
j) obavlja i druge poslove sukladno ovom zakonu.
(2) Odredbe ovoga zakona koje uređuju imenovanje, nadzor nad njegovim radom, odgovornost, nagrade i naknade troškova za rad stečajnog upravitelja primjenjuju se i na povjerenika.

Članak 31.

(Trajanje predstečajnog postupka)

(1) Predstečajni postupak će se okončati u roku od 150 dana od dana njegovog otvaranja.
(2) U opravdanim slučajevima, rok iz stavka (1) ovoga članka sud može produljiti najdulje za 90 dana.

Članak 32.

(Prijedlog za otvaranje predstečajnog postupka)

(1) Predstečajni postupak pokreće se na prijedlog dužnika ili na prijedlog povjeritelja, ako je dužnik suglasan s tim prijedlogom, pred nadležnim sudom koji provodi postupak.
(2) Ako prijedlog za pokretanje predstečajnog postupka podnese povjeritelj, dužan je uz prijedlog dostaviti i suglasnost dužnika.
(3) Prijedlog za otvaranje predstečajnog postupka sadrži:
a) firma, odnosno naziv, sjedište, matični broj i jedinstveni identifikacioni broj dužnika, broj glavnog računa i naziv poslovne banke kod koje je otvoren,
b) popis privitaka koji se dostavljaju uz prijedlog.
(4) Prijedlog za pokretanje predstečajnog postupka dostavlja se na obrascu čiji izgled i sadržaj propisuje federalni ministar pravde (u daljem tekstu: ministar).
(5) Predlagatelj je dužan, prijedlog sa ispravama iz članka 33. ovoga zakona za pokretanje predstečajnog postupka, obvezno dostaviti i FIA-i.

Članak 33.

(Isprave uz prijedlog za otvaranje predstečajnog postupka)

Podnositelj prijedloga za otvaranje predstečajnog postupka dužan je uz prijedlog za otvaranje predstečajnog postupka dostaviti:
a) aktualni izvod iz sudskog registra ne stariji od 30 dana;
b) potvrdu o statusu transakcijskih računa izdatu od strane Centralne banke Bosne i Hercegovine ne stariju od 15 dana;
c) izvješće o financijskom stanju i poslovanju dužnika;
č) opis pregovora s povjeriteljima, ako su prethodili prijedlogu za otvaranje predstečajnog postupka, uključujući i potrebne obavijesti dostavljene povjeriteljima koji sudjeluju u postupku;
ć) dokaz o broju uposlenih na posljednji dan u mjesecu koji prethodi danu podnošenja prijedloga;
d) plan restrukturiranja.

Članak 34.

(Ispitivanje valjanosti prijedloga i povlačenje prijedloga)

(1) Sud je dužan odlučiti o prihvatljivosti prijedloga za otvaranje predstečajnog postupka u roku od osam dana od dana podnošenja.
(2) Ako prijedlog iz stavka (1) ovoga članka nije potpun, sud poziva podnositelja prijedloga da prijedlog dopuni u roku od osam dana od dana dostavljanja.
(3) Ako podnositelj ne dopuni prijedlog u roku iz stavka (2) ovoga članka, sud rješenjem odbacuje prijedlog kao nedopušten.
(4) Prijedlog za otvaranje predstečajnog postupka predlagatelj može povući do dana objavljivanja rješenja o postizanju sporazuma o predstečajnom postupku, odnosno rješenja o odbijanju prijedloga za otvaranje predstečajnog postupka na oglasnoj ploči suda.
(5) Ukoliko predlagatelj povuče prijedlog, on snosi troškove predstečajnog postupka.
(6) Ukoliko su troškovi postupka manji od iznosa predujmljenih sredstava, sud, kada budu podmireni troškovi predstečajnog postupka, neiskorištena sredstva vraća predlagatelju.
(7) Prijedlog za otvaranje predstečajnog postupka sa priloženom dokumentacijom objavljuje se na oglasnoj ploči suda, web stranici suda - elektronskoj ploči i internet stranici FIA-e.

Članak 35.

(Predujam troškova)

(1) Podnositelj prijedloga dužan je uplatiti predujam troškova predstečajnog postupka u iznosu koji odredi sud.
(2) Ako podnositelj prijedloga ne uplati predujam iz stavka (1) ovoga članka u roku od 15 dana, sud će prijedlog odbaciti kao nedopušten.
(3) Sud će donijeti odluku o otvaranju predstečajnog postupka u roku od osam dana nakon što utvrdi da je prijedlog dopušten i osnovan i da je uplaćen predujam za troškove predstečajnog postupka.

Članak 36.

(Izvješće o financijskom stanju i poslovanju dužnika)

Izvješće o financijskom stanju i poslovanju dužnika dostavlja se sudu i sadrži:
a) financijska izvješća sukladno važećim propisima o računovodstvu i reviziji u Federaciji koji nisu stariji od 90 dana od dana podnošenja prijedloga za otvaranje predstečajnog postupka, s time da se usporedni podaci u financijskim izvješćima iskazuju sa stanjem na dan godišnjih financijskih izvješća prethodne godine, odnosno evidencije koje vode sukladno poreznim propisima ako je dužnik obveznik poreza na dohodak,
b) popis potraživanja radnika po osnovu ugovora o radu u bruto iznosu nastalih do dana podnošenja prijedloga za otvaranje predstečajnog postupka,
c) popis obveza prema povjeriteljima koji sadrži sljedeće:
- firmu, sjedište, matični ili jedinstveni identifikacijski broj, odnosno ime, prezime, adresu prebivališta i osobni identifikacijski broj povjeritelja za svaku pojedinačnu obvezu,
- ukupnu vrijednost svih pojedinačnih obveza i sudjelovanje u ukupnim obvezama iskazanim u financijskim izvješćima iz točke a) ovoga članka,
- popis razlučnih prava razlučnih povjeritelja s naznakom stvari ili prava na kojima postoji razlučno pravo i pravni temelj stjecanja razlučnog prava, kao i pokrenutih izvršnih ili drugih sudskih ili vansudskih postupaka na stvarima ili pravima dužnika na kojima postoji razlučno pravo,
- popis stvari ili prava na kojima postoji izlučno pravo,
č) popis dužnikovih dužnika sa potrebnim podacima pojedinačno za svakog dužnika, kao i ukupan iznos obveza,
ć) popis svih postupaka pokrenutih od dužnika pred sudovima, arbitražama i drugim nadležnim organima.

Članak 37.

(Plan restrukturiranja)

Plan restrukturiranja mora sadržavati:
a) činjenice i okolnosti iz kojih proizlazi postojanje prijeteće nesposobnosti za plaćanje,
b) iznos nedostatka likvidnih sredstava na dan priloženih financijskih izvješća,
c) mjere financijskog restrukturiranja i izračun njihovih učinaka na manjak likvidnih sredstava,
č) mjere operativnoga restrukturiranja i izračun njihovih učinaka na poslovanje,
ć) plan poslovanja za razdoblje do kraja tekuće i za dvije sljedeće kalendarske godine uz detaljno obrazloženje razloga za utvrđivanje svake pozicije plana,
d) planirana bilanca na zadnji dan razdoblja za koji je sastavljen plan poslovanja,
dž) analizu svih potraživanja prema visini i vrsti (potraživanja radnika i prijašnjih dužnikovih radnika, izlučna prava, razlučna prava, potraživanja za koje se vodi postupak, neosigurana potraživanja i druga potraživanja),
e) ponudu povjeriteljima razvrstanim u skupine odgovarajućom primjenom pravila o razvrstavanju sudionika u stečajnom planu o načinu, rokovima i uvjetima namirenja potraživanja,
f) rok za dobrovoljno ispunjenje i
g) planirani iznos troškova predstečajnog postupka.

Članak 38.

(Odbacivanje prijedloga za otvaranje predstečajnog postupka)

Sud odbacuje prijedlog za otvaranje predstečajnog postupka:
a) ako se vodi predstečajni postupak po prijedlogu koji je ranije podnesen,
b) ako nije istekao rok od dvije godine od ispunjenja obveza iz prethodno potvrđenog predstečajnog postupka,
c) ako prijedlog nije podnesen od ovlaštenog predlagatelja,
č) ako Agencija za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ne izda prethodnu suglasnost za pretvaranje potraživanja kreditne institucije u osnovni kapital dužnika u predstečajnom postupku, a dužnik ne predloži novi plan financijskog i operativnog prestrukturiranja,
ć) u drugim slučajevima propisanim ovim zakonom.

Članak 39.

(Rješenje o otvaranju predstečajnog postupka)

(1) Sud će donijeti rješenje o otvaranju predstečajnog postupka i imenovati povjerenika, u roku od osam dana nakon što utvrdi da je prijedlog dopušten, osnovan i da je uplaćen određeni predujam za troškove predstečajnog postupka.
(2) Rješenje o otvaranju predstečajnog postupka sadrži:
a) firmu, odnosno naziv, identifikacioni broj dužnika, sjedište i poslovnu adresu, odnosno ime i prezime dužnika, sjedište i poslovnu adresu i adresu prebivališta dužnika,
b) ime, prezime i adresu povjerenika,
c) poziv povjeriteljima da u roku od 15 dana od dana objave toga rješenja, sudu prijave svoje potraživanje,
č) poziv razlučnim povjeriteljima da uz prijavu potraživanja dostave podatke o svojim pravima, pravnom osnovu razlučnog prava i dijelu imovine dužnika na koji se odnosi njihovo razlučno pravo,
ć) poziv izlučnim povjeriteljima da dostave podatke o svojim pravima, pravnom temelju izlučnog prava i dijelu imovine dužnika na koji se odnosi njihovo izlučno pravo,
d) poziv razlučnim i izlučnim povjeriteljima da uz prijavu svoga potraživanja dostave pismenu izjavu o odgađanju namirenja iz predmeta na koji se odnosi njihovo razlučno pravo, odnosno izdvajanje predmeta na koje se odnosi njihovo izlučno pravo, radi provedbe plana financijskog i operativnog restrukturiranja, sa poukom da ukoliko ne dostave izjavu o odgađanju, smatra se da povjeritelj nije pristao na odgađanje namirenja,
dž) poziv dužniku da povjeriteljima i povjereniku omogući uvid u isprave iz kojih proizlaze potraživanja navedena u popisu imovine i obveza,
e) poziv dužnikovim dužnicima da svoje dospjele obveze bez odgode ispunjavaju dužniku,
f) poziv na ročište radi ispitivanja potraživanja,
g) nalog dužniku da u roku od osam dana od dana objave rješenja obavijesti svoje povjeritelje evidentirane u poslovnim knjigama o otvaranju predstečajnog postupka.
(3) Rješenjem o otvaranju predstečajnog postupka sud će odrediti da se otvaranje predstečajnog postupka upiše u registar u kojem je dužnik upisan u javne knjige, upisnike i registre u kojima je dužnik upisan kao nositelj nekoga prava.
(4) Rješenje o otvaranju predstečajnog postupka sud će dostaviti FIA-i, koja je obvezna rješenje objaviti na svojoj web stranici.
(5) Rješenje o otvaranju predstečajnog postupka sud objavljuje na oglasnoj ploči suda, web stranici suda - elektronskoj ploči suda, istog dana kada je ono doneseno i u "Službenim novinama Federacije BiH", te dostavlja poslovnoj banci kod koje dužnik ima otvoren glavni račun.

Članak 40.

(Prijava potraživanja)

(1) Prijava potraživanja sadrži:
a) poslovno ime, sjedište, matični broj i jedinstveni identifikacioni broj povjeritelja, odnosno ime i prezime i adresu prebivališta povjeritelja,
b) poslovno ime, sjedište, matični broj i jedinstveni identifikacioni broj dužnika,
c) iznos dospjelih i nedospjelih potraživanja i pravni temelj potraživanja, kao i naznaku o postojanju izvršne isprave,
č) dokaz o postojanju potraživanja.
(2) Uz prijavu potraživanja povjeritelj se može izjasniti o predstečajnom planu dostavom ispunjenog obrasca za glasovanje.
(3) Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine će prijaviti potraživanja po osnovu poreza, razreza, doprinosa za obvezna osiguranja koja se prema zakonu obvezno izdvajaju iz prihoda, odnosno plaća, kao i druga potraživanja koje je ovlaštena naplaćivati na temelju posebnog propisa, čime stječe svojstvo povjeritelja u ovom postupku.
(4) Prijavu potraživanja podnesenu nakon isteka roka za prijavljivanje sud odbacuje rješenjem.
(5) Ministar pravilnikom propisuje obrazac za prijavu potraživanja iz stavka (1) ovoga članka.

Članak 41.

(Pretpostavka prijave potraživanja)

Ako povjeritelj nije podnio prijavu potraživanja, a potraživanje je navedeno u prijedlogu za otvaranje predstečajnog postupka, potraživanja navedena u prijedlogu za otvaranje predstečajnog postupka smatraju se prijavljenim potraživanjem.

Članak 42.

(Obustava predstečajnog postupka)

(1) Sud obustavlja predstečajni postupak:
a) ako utvrdi da više ne postoji razlog za otvaranje predstečajnog postupka,
b) ako je vrijednost utvrđenih potraživanja veća za 20% od vrijednosti obveza prema povjeriteljima koje je dužnik naveo u prijedlogu,
c) ako vrijednost osporenih potraživanja prelazi 30% vrijednosti prijavljenih potraživanja,
č) ako dužnik tijekom predstečajnog postupka postupa suprotno odredbama članka 52. ovoga zakona,
ć) ako dužnik u toku predstečajnog postupka više od 45 dana kasni s isplatom plaće koja radniku pripada prema ugovoru o radu, pravilniku o radu i kolektivnom ugovoru, kojim se uređuju obveze poslodavca prema radniku dospjelim nakon otvaranja predstečajnog postupka ili ako u tom roku ne uplati doprinose i poreze na plaću, računajući od dana kada je radniku bio dužan isplatiti plaću,
d) ako dužnik ispuni sve obveze prema povjeriteljima do ročišta za glasovanje,
dž) ako se istekom roka od pet mjeseci od dana otvaranja predstečajnog postupka ne potvrdi predstečajni sporazum, odnosno ako taj postupak ne bude proveden, niti u produženom roku od još 90 dana nakon što je sud na prijedlog dužnika ili povjerenika procijenio da je produženje roka korisno za okončanje predstečajnog postupka,
đ) u drugim slučajevima propisanim ovim zakonom.
(2) Rješenje o obustavi predstečajnog postupka sud dostavlja predlagatelju i FIA-i, te objavljuje na oglasnoj ploči suda, elektronskoj ploči suda i u "Službenim novinama Federacije BiH".
(3) FIA je dužna rješenje o obustavi postupka objaviti na svojoj web stranici.
(4) U slučajevima iz stavka (1) ovoga članka, sud će po službenoj dužnosti postupiti sukladno članku 103. stavak (4) ovoga zakona.

Članak 43.

(Ročište radi ispitivanja potraživanja)

(1) Na ročištu radi ispitivanja potraživanja sud ispituje prijavljena potraživanja.
(2) Na ročištu radi ispitivanja potraživanja sudjeluje povjerenik, dužnik i povjeritelji koji su prijavili potraživanja.
(3) Ročište radi ispitivanja potraživanja održat će se i ako nisu prisutni povjeritelji koji su prijavili potraživanja.
(4) Dužnik i povjerenik dužni su se očitovati o prijavljenim potraživanjima povjeritelja.
(5) Povjeritelj može osporiti prijavljeno potraživanje drugog povjeritelja.
(6) Odredbe ovoga zakona koje se odnose na potraživanja izlučnih i razlučnih povjeritelja na odgovarajući način primjenjuju se i u predstečajnom postupku.

Članak 44.

(Utvrđena potraživanja)

Potraživanja prijavljena u propisanom roku smatraju se utvrđenim ako ih nije osporio dužnik, povjerenik ili povjeritelj.

Članak 45.

(Osporena potraživanja)

(1) Ako je dužnik osporio potraživanje, sud će povjeritelja osporenog potraživanja uputiti na parnicu protiv dužnika radi utvrđivanja osporenog potraživanja.
(2) Ako je povjerenik osporio potraživanje koje je priznao dužnik, sud će povjeritelja osporenog potraživanja uputiti na parnicu protiv dužnika radi utvrđivanja osporenog potraživanja. Povjerenik u takvom postupku nastupa u ime i za račun te na trošak dužnika.
(3) Ako je povjeritelj osporio potraživanje koje su priznali dužnik i povjerenik, sud će osporavatelja uputiti na parnicu radi utvrđivanja osporenog potraživanja. Osporavatelj u takvom postupku nastupa u ime i za račun dužnika.
(4) Ako je povjeritelj iz stavka (3) ovoga članka uspio u parnici, ima pravo na dosuđene troškove postupka od protivne stranke i dužnika, a ako ne uspije u parnici, dužan je protivnoj stranci naknaditi troškove.
(5) Postupak radi utvrđivanja osporenih potraživanja u predstečajnom postupku provodi se odgovarajućom primjenom pravila o postupku radi utvrđivanja osporenih potraživanja u stečajnom postupku.

Članak 46.

(Tabela ispitanih potraživanja)

(1) Na ročištu radi ispitivanja potraživanja sud sastavlja tabelu ispitanih potraživanja.
(2) U tabelu ispitanih potraživanja za svako pojedino potraživanje unosi se: iznos prijavljenog potraživanja, u kojem iznosu je utvrđeno, odnosno osporeno, uz obveznu naznaku razloga osporavanja.

Članak 47.

(Izmjena plana restrukturiranja)

(1) Dužnik je dužan najkasnije u roku od osam dana od dana utvrđivanja tabele ispitanih potraživanja dostaviti plan financijskog i operativnog restrukturiranja, koji obuhvaća sva utvrđena i osporena potraživanja prema tabeli ispitanih potraživanja, ako ona nisu obuhvaćena ranije dostavljenim planom financijskog i operativnog restrukturiranja.
(2) Plan restrukturiranja iz stavka (1) ovoga članka sud će objaviti na web stranici -elektronskoj ploči suda u roku od tri dana od dana prijema.
(3) Sud će u roku od tri dana od dana kada je dužnik dostavio plan financijskog i operativnog restrukturiranja zakazati ročište na kojem će se raspravljati i glasovati o planu financijskog i operativnog restrukturiranja.
(4) Ne može se pristupiti glasovanju za plan financijskog i operativnog restrukturiranja koji ne obuhvata sva utvrđena i osporena potraživanja i koji nije sukladno propisima.
(5) Ako dužnik ne dostavi plan restrukturiranja u roku iz stavka (1) ovoga članka, sud će obustaviti postupak.

Članak 48.

(Razvrstavanje povjeritelja u predstečajnom postupku)

(1) Prema rezultatima financijskog i operativnog plana restrukturiranja i pravu glasa, povjeritelji predstečajnog postupka razvrstavaju se u redove:
a) povjeritelji kojima se utvrđena potraživanja umanjuju sukladno njihovom izjavom o smanjenju potraživanja,
b) povjeritelji kojima se utvrđena potraživanja umanjuju sukladno zakonu,
c) povjeritelji kojima su potraživanja osporena,
č) povjeritelji na čija potraživanja predstečajni postupak ne utječe.
(2) Povjeriteljima koji su suglasni sa predloženim planom financijskog i operativnog restrukturiranja utvrđena potraživanja se umanjuju sukladno njihovoj izjavi o smanjenju potraživanja.
(3) Izjava o smanjenju potraživanja iz stavka (2) ovoga članka sastavni je dio obrasca za glasovanje.
(4) Povjeriteljima koji nisu suglasni sa predloženim planom financijskog i operativnog restrukturiranja utvrđena potraživanja se umanjuju za iznos do 10%, s tim da procenat umanjenja ne može biti nepovoljniji od očekivanog namirenja da do poravnanja u predstečajnom postupku nije ni došlo.
(5) Potraživanja povjeritelja iz stavka (4) ovoga članka moraju se namiriti u roku od dvije godine od dana pravomoćnosti rješenja kojim se prihvata plan financijskog i operativnog restrukturiranja i potvrđuje predstečajno poravnanje, s tim da namirenje bude vremenski raspoređeno i da prvodospijeće bude najkasnije u roku od tri mjeseca.
(6) Povjeritelji spornih potraživanja, koji vode parnice radi utvrđivanja osporenog potraživanja osnovanim i kojima je sud dozvolio da glasuju, mogu se izjasniti da su suglasni sa predloženim planom, a ako se ne izjasne, smatra se da su glasovali protiv.
(7) Planom financijskog i operativnog restrukturiranja moraju se osigurati sredstva za namirenje iznosa koji bi povjeritelji čije je potraživanje osporeno dobili da njihovo potraživanje nije osporeno, uz odgovarajuću primjenu pravila o umanjenju iz stavka (1) toč. b) i c) ovoga članka.
(8) Na pravo glasa povjeritelja osporenih potraživanja shodno se primjenjuju odredbe ovoga zakona koje se odnose na prava osporenih potraživanja u stečajnom postupku.
(9) O prihvaćanju financijskog i operativnog plana restrukturiranja za potraživanja Federacije, izjašnjava se Federalno pravobranilaštvo/Federalno pravobraniteljstvo, sukladno zakonu.

Članak 49.

(Ročište za glasovanje)

(1) Sud zakazuje ročište na kojem se raspravlja i glasuje o planu financijskog i operativnog restrukturiranja.
(2) Ročište će se održati u roku od 30 dana od dana zakazivanja.
(3) Poziv za raspravu, glasovanje i plan financijskog i operativnog restrukturiranja objavljuju se na oglasnoj ploči suda, web stranici suda - elektronskoj ploči suda, u "Službenim novinama Federacije BiH" i na internet stranici FIA-a.
(4) Na ročištu prijedlog plana financijskog i operativnog restrukturiranja obrazlaže ovlašteni predstavnik dužnika, a nakon toga se izjašnjava povjerenik.
(5) Pravo sudjelovanja na raspravi imaju dužnik, povjerenik i povjeritelji.
(6) Odluku o prihvaćanju plana financijskog i operativnog restrukturiranja donose povjeritelji.
(7) Povjeritelji glasuju pismenim putem na obrascu za glasovanje.
(8) Obrazac za glasovanje mora biti dostavljen sudu najkasnije do početka ročišta za glasovanje, potpisan i ovjeren od ovlaštene osobe.
(9) Ako je povjeritelj pravna osoba, uz obrazac mora biti priložen dokaz da ga je potpisala ovlaštena osoba (izvod iz sudskog ili odgovarajućeg registra).
(10) Ako povjeritelji do početka ročišta za raspravljanje i glasovanje ne dostave obrazac za glasovanje ili dostave obrazac iz kojeg se ne može nedvosmisleno utvrditi kako su glasovali, smatra se da su glasovali protiv plana financijskog i operativnog restrukturiranja.
(11) Povjeriteljima prisutnim na ročištu, a koji nisu glasovali do početka ročišta za glasovanje, omogućava se pismeno glasovanje na ročištu, a ako to ne učine, smatra se da su glasovali protiv plana.
(12) Sud sačinjava popis prisutnih povjeritelja i prava glasa koja im pripadaju.
(13) Sud o obavljenom glasovanju sačinjava poseban zapisnik, koji potpisuju dužnik, povjerenik i povjeritelji.
(14) Obrazac iz stavka (7) ovoga članka propisuje ministar pravilnikom.

Članak 50.

(Poravnanje u predstečajnom postupku)

(1) Dužnik i natpolovična većina povjeritelja prisutnih na ročištu za glasovanje mogu zatražiti od suda da odgodi zakazano ročište na razdoblje koji ne može biti dulji od 15 dana.
(2) Ročište za glasovanje može se odgoditi najviše jedanput.
(3) Ako se na ročištu za glasovanje neko od povjeritelja izjasni da nije suglasan sa predloženim planom financijskog i operativnog restrukturiranja, dužnik može zatražiti od suda da odgodi zakazano ročište na rok od 15 dana radi izrade novog financijskog i operativnog plana restrukturiranja.
(4) Plan iz stavka (3) ovoga članka dužnik je dužan dostaviti sudu i povjeriteljima koji imaju pravo glasa u roku od osam dana od dana odgođenog ročišta.
(5) Ako dužnik ne dostavi novi plan financijskog i operativnog restrukturiranja sudu u roku iz stavka (4) ovoga članka, sud rješenjem obustavlja postupak.
(6) Plan financijskog i operativnog restrukturiranja koji je dostavljen u roku iz stavka (4) ovoga članka sud u roku od tri dana od dana dostavljanja objavljuje na oglasnoj ploči suda, web stranici suda - elektronskoj ploči suda, u "Službenim novinama Federacije BiH" i na internet stranici FIA-a.
(7) Sud rješenjem prihvata plan financijskog i operativnog restrukturiranja i potvrđuje poravnanje u predstečajnom postupku ako je za plan glasovalo najmanje 25% povjeritelja i ako je zbroj iznosa potraživanja povjeritelja koji su glasovali za plan financijskog operativnog restrukturiranja veći od zbroja iznosa povjeritelja koji su glasovali protiv plana financijskog i operativnog restrukturiranja, osim:
a) ako neko od povjeritelja učini vjerojatnim da se planom financijskog i operativnog restrukturiranja stavlja u lošiji položaj od onoga u kojem bi bio da plana nema,
b) ako iz plana financijskog i operativnog restrukturiranja proizlazi da nije vjerojatno da će njegovu provedbu učiniti dužnika sposobnim za plaćanje do kraja tekuće i naredne dvije godine,
c) ako planom financijskog i operativnog restrukturiranja nije određeno namirenje iznosa koje bi dobili povjeritelji da njihova potraživanja nisu osporena.
(8) Ako nisu ispunjeni uvjeti iz stavka (7) ovoga članka sud rješenjem uskraćuje potvrdu o poravnanju i obustavlja predstečajni postupak.
(9) Rješenje kojim se prihvata plan financijskog i operativnog restrukturiranja i potvrđuje poravnanje u predstečajnom postupku ili obustavlja predstačajni postupak objavit će se na oglasnoj ploči suda, web stranici suda - elektronskoj ploči suda, u "Službenim novinama Federacije BiH" i na internet stranici FIA-e i dostavlja se strankama.
(10) Pravosnažno rješenje kojim se potvrđuje poravnanje u predstečajnom postupku Sud dostavlja FIA-i, sudu i nadležnim organima radi upisa u javne registre.
(11) Ukoliko je dužnik organiziran kao akcionarsko društvo, rješenje iz stavka (10) ovoga članka dostavlja se burzi koja trguje akcijama tog društva, u pisanoj ili elektronskoj formi, najkasnije narednog dana od dana donošenja.
(12) Smanjenje obveze glavnog dužnika u predstečajnom postupku ne povlači za sobom i odgovarajuće smanjenje jamčeve obveze, te jamac odgovara povjeritelju za cijeli iznos svoje obveze.
(13) Dužnik kojem su na temelju pravomoćnog poravnanja u predstečajnom postupku otpisane obveze, otpisane obveze čine druge (posebne) rezerve društva i služe za pokriće gubitka iz poslovanja.
(14) Povjeritelj koji, sukladno pravomoćnim poravnanjem u predstečajnom postupku, otpiše potraživanje dužniku, ne plaća porez na iznos otpisanog potraživanja.

Članak 51.

(Vrijeme nastupanja pravnih posljedica u predstečajnom postupku)

(1) Pravne posljedice otvaranja predstečajnog postupka nastupaju u momentu objavljivanja rješenja o otvaranju predstečajnog postupka na oglasnoj ploči suda.
(2) Pravne posljedice otvaranja predstečajnog postupka nastupaju za sva potraživanja povjeritelja prema dužniku koja su nastala do momenta otvaranja postupka.
(3) Predstečajni postupak utječe na prava odvojenog namirenja izlučnih i razlučnih povjeritelja i potraživanja radnika svrstanih u viši isplatni red u smislu čl. 91., 96. i 97. ovoga zakona.
(4) Odredbe čl. 207. do 259. ovoga zakona koje se odnose na efekte potvrđenog stečajnog plana i nadzor nad njegovim ispunjenjem primjenjuju se na odgovarajući način na potvrđeno poravnanje u predstečajnom postupku.

Članak 52.

(Poslovanje dužnika tijekom predstečajnog postupka)

(1) Nakon podnošenja prijedloga za otvaranje predstečajnog postupka do donošenja rješenja o potvrdi predstečajnog poravnanja, odnosno rješenja o neprihvaćanju plana financijskog i operativnog restrukturiranja, dužnik može obavljati samo plaćanja koja su neophodna za redovito poslovanje.
(2) U razdoblju iz stavka (1) ovoga članka dužnik ne može otuđivati, niti opterećivati svoju imovinu.
(3) Radnici dužnika za razdoblje iz stavka (1) ovoga članka imaju pravo na plaću koja ne može biti manja od najniže plaće u Federaciji utvrđene kolektivnim ugovorom.
(4) Za sve pravne poslove koje dužnik obavlja u razdoblju iz stavka (1) ovoga članka dužnik ima obvezu da pribavi prethodnu pismenu suglasnost povjerenika ili suda ako je povjerenik odlukom suda razriješen dužnosti.
(5) Suglasnost iz stavka (4) ovoga članka daje se u najkraćem roku, a najdulje u roku od tri dana od dana podnošenja zahtjeva za pismenu suglasnost.
(6) Pravni poslovi zaključeni suprotno stavku (4) ovoga članka su ništavni.
(7) Mjenice, čekovi i drugi nalozi za plaćanje izdati prije otvaranja predstačajnog postupka ne naplaćuju se na teret računa dužnika tijekom trajanja postupka.
(8) Dopušteno je podnošenje mjenica na kojoj je utvrđen datum (dan) podnošenja i izdata potvrda da mjenica nije naplaćena jer je nad dužnikom otvoren predstečajni postupak.

Članak 53.

(Prekid sudskih i drugih postupaka)

(1) Parnični, izvršni i upravni postupci pokrenuti protiv dužnika prije otvaranja predstečajnog postupka prekidaju se danom otvaranja predstečajnog postupka.
(2) Predstečajni postupak ne utječe na privremene mjere osiguranja donesene u kaznenom postupku.
(3) Tijekom trajanja predstečajnog postupka ne mogu se pokretati parnični, izvršni i upravni postupci, niti teku rokovi u kojima se može podnijeti tužba ili drugi zahtjev.
(4) Prekinuti parnični postupci koji se odnose na osporena potraživanja mogu se nastaviti nakon ispitnog ročišta.
(5) Rok za podnošenje prijedloga za nastavak prekinutog parničnog postupka je 15 dana od dana održanog ispitnog ročišta na kojem je potraživanje ispitivano. Ukoliko tužitelj u navedenom roku ne podnese prijedlog za nastavak postupka smatrat će se da je povukao tužbu.
(6) Ako je neki od povjeritelja osporio potraživanje koje je priznao dužnik, takav povjeritelj nastupa u ime i za račun dužnika.
(7) Na postupak za utvrđivanje osporenih potraživanja shodno se primjenjuju pravila postupka za utvrđivanje potraživanja u stečajnom postupku.

Članak 54.

(Postupak poslovnih banaka po osnovu plaćanja)

(1) Danom dostave rješenja o otvaranju predstečajnog postupka poslovnoj banci kod kojih dužnik ima otvoren glavni račun, kao i druge banke kod kojih dužnik ima otvoren račun, prestaju izvršavati dospjele obveze dužnika.
(2) Poslovne banke mogu vršiti plaćanja samo sukladno članku 52. ovoga zakona.

Članak 55.

(Zastara)

(1) Prijavom potraživanja u predstečajnom postupku, rok za zastaru se prekida od dana podnošenja prijave do dana isteka roka za isplatu koji je određen u poravnanju u predstečajnom postupku, osim onih potraživanja na koja predstečajni postupak ne utječe.
(2) Ako se ne prihvati plan financijskog i operativnog restrukturiranja i ne potvrdi poravnanje u predstečajnom postupku, rok za zastaru se prekida do dana pravomoćnosti rješenja o obustavi predstečajnog postupka.

Članak 56.

(Umanjenje utvrđenih potraživanja i pravo na kamate)

(1) Pod utvrđenim potraživanjem, u smislu ovoga zakona, podrazumijevaju se glavni dug i kamate koje dospijevaju na dan otvaranja predstečajnog postupka, a ako je potraživanje sadržano u izvršnoj ispravi pod utvrđenim potraživanjem podrazumijeva se cjelokupni iznos naveden u toj ispravi.
(2) Ako je poravnanjem u predstečajnom postupku određeno da se potraživanja isplate u smanjenom iznosu, procenat koji se isplaćuje prema poravnanju u predstečajnom postupku obračunava se na cijeli iznos utvrđenog potraživanja iz stavka (1) ovoga članka.
(3) Od dana otvaranja predstečajnog postupka do njegovog okončanja, kamate ne teku, osim na potraživanja povjeritelja na koje ne utiče predstečajni postupak.
(4) Odredba stavka (3) ovoga članka neće se primijeniti ako predstečajni postupak bude obustavljen, osim ako je postupak obustavljen jer je dužnik ispunio sve obveze prema povjeriteljima.
(5) Ako se poravnanje u predstečajnom postupku potpuno ne izvrši, povjeritelji koji su namireni nisu dužni vratiti ono što su primili.
(6) Potraživanja povjeritelja iz stavka (3) ovoga članka smatraju se potpuno namirenim ako su namireni iznosi utvrđeni poravnanjem u predstečajnom postupku.
(7) Povjeritelji koji su djelomično namireni u predstečajnom postupku prijavljuju potraživanja u stečajnom postupku umanjena za iznos koji su namirili u predstečajnom postupku.
(8) Povjeritelji koji ni djelimično nisu namireni u smislu poravnanja u predstečajnom postupku prijavljuju potraživanja u stečajnom postupku u iznosu zaključenog poravnanja u predstečajnom postupku.

Članak 57.

(Pretvaranje potraživanja u osnovni kapital)

(1) Ako je planom financijskog i operativnog restrukturiranja ili izmijenjenim planom financijskog i operativnog restrukturiranja predloženo pretvaranje potraživanja kreditne institucije u osnovni kapital dužnika, kojim bi kreditna institucija prešla ograničenje ulaganja u kapital nefinancijskih institucija, prije zakazivanja ročišta za glasovanje, kreditna institucija dužna je zatražiti prethodnu suglasnost Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine
(2) Uz obrazloženi zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti iz stavka (1) ovog članka, kreditna institucija dužna je priložiti plan financijskog i operativnog restrukturiranja.
(3) O izdavanju prethodne suglasnosti iz stavka (1) ovoga članka Agencija za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, dužna je odlučiti u roku od deset dana od dana prijema zahtjeva.
(4) Prethodna suglasnost iz stavka (1) ovoga članka ne obvezuje kreditnu instituciju na ročištu za glasovanje.
(5) Ako Agencija za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine odbije izdati prethodnu suglasnost, dužnik je dužan bez odgađanja o tome obavijestiti sud, koji će postupiti sukladno članku 38. točka č) ovoga zakona.

GLAVA IV. STEČAJNI POSTUPAK

 1. Pokretanje stečajnog postupka

Članak 58.

(Prijedlog za otvaranje stečajnog postupka)

(1) Stečajni postupak se pokreće pismenim prijedlogom.
(2) Za podnošenje prijedloga za otvaranje stečajnog postupka ovlašteni su stečajni dužnik i svaki povjeritelj koji ima pravni interes za provedbu stečajnog postupka.
(3) Povjeritelj je dužan u prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka, prilaganjem odgovarajuće dokumentacije, učiniti vjerojatnim svoje potraživanje i platežnu nesposobnost stečajnog dužnika. Smatrat će se da je povjeritelj učinio vjerojatnim postojanje svoga potraživanja ako njegovo postojanje zasniva na izvršnoj ispravi ili na nepravomoćnoj sudskoj ili upravnoj odluci.
(4) Stečajni dužnik je dužan uz prijedlog za otvaranje stečajnog postupka dostaviti svoje registarske podatke, kao i izvješće o financijskom stanju i poslovanju, koji sadrži:
a) financijska izvješća sukladno računovodstvenim propisima koji nisu stariji od 90 dana od dana podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka sa uporednim podacima u financijskim izvješćima iskazanim u posljednjem godišnjem financijskom izvješću,
b) potvrdu banke o statusu računa dužnika,
c) drugu dokumentaciju iz koje proizlazi da je prijedlog za otvaranje stečajnog postupka dopušten i da postoji stečajni razlog da se iz imovine dužnika mogu namiriti troškovi stečajnog postupka.
(5) Ukoliko je stečajni dužnik pravna osoba, organ ovlašten za zastupanje dužan je u slučaju nastupanja platežne nesposobnosti bez odgađanja podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka.
(6) Prijedlog za otvaranje stečajnog postupka mora se podnijeti u roku od 60 dana od dana nastupanja platežne nesposobnosti.
(7) Organ ovlašten za zastupanje dužnika dužan je pravnoj osoba dužnika i drugim fizičkim i pravnim osobama kao povjeriteljima nadoknaditi umanjenje imovine prouzrokovano njegovim pravnim radnjama poduzetim nakon nastupanja platežne nesposobnosti, osim ako dokaže da je pravna radnja poduzeta sa pažnjom dobrog gospodarstvenika.
(8) Sud je obvezan prijedlog za otvaranje stečajnog postupka razmotriti u roku od osam dana od dana prijema.
(9) Neuredan prijedlog, kao i prijedlog bez potrebne dokumentacije sud vraća predlagatelju i nalaže mu da prijedlog za otvaranje stečajnog postupka uredi i nedostatke otkloni u roku od osam dana.
(10) Ako predlagatelj vrati sudu prijedlog za otvaranje stečajnog postupka koji nije uređen po naputku suda, sud prijedlog rješenjem odbacuje.
(11) Ako predlagatelj ne vrati ispravljen prijedlog za otvaranje stečajnog postupka u roku iz stavka (9) ovoga članka, smatra se da je prijedlog povukao.
(12) U slučaju iz stavka (11) ovoga članka troškove postupka snosi predlagatelj.
(13) U roku od osam dana od dana podnošenja prihvatljivog prijedloga za otvaranje stečajnog postupka stečajni sudac je obvezan donijeti odluku o iznosu predujma koji je potreban za financiranje prethodnog postupka.
(14) Ako su podnesena dva ili više prijedloga za otvaranje stečajnog postupka protiv istog dužnika, sud će spojiti sve postupke za sve prijedloge koji su podneseni sudu do donošenja rješenja o pokretanju prethodnog postupka, odnosno donošenju rješenja o direktnom otvaranju stečajnog postupka, provesti jedinstveni postupak i donijeti jedinstvenu odluku.
(15) Ako stečajni dužnik, odnosno organ ovlašten za zastupanje stečajnog dužnika ne podnese prijedlog za otvaranje stečajnog postupka u roku od 60 dana od dana nastupanja platežne nesposobnosti, kaznit će se novčanom kaznom za prekršaj.
(16) Ovlašteni organ za pokretanje prekršajnog postupka za utvrđeni prekršaj iz stavka (15) ovoga članka je FIA.
(17) Prekršajni postupak iz stavka (16) ovoga članka FIA pokreće izdavanjem prekršajnog naloga ili podnošenjem zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka pred nadležnim sudom.

Članak 59.

(Povlačenje prijedloga za pokretanje stečajnog postupka)

(1) Prijedlog za pokretanje stečajnog postupka predlagatelj može povoći do objavljivanja oglasa o otvaranju stečajnog postupka na oglasnoj ploči suda, web stranici suda -elektronskoj ploči suda, u "Službenim novinama Federacije BiH" i na internet stranici FIA-a, odnosno prije donošenja rješenja o odbacivanju ili odbijanju prijedloga za pokretanje stečajnog postupka, o čemu sud donosi rješenje.
(2) U tom slučaju troškove postupka snosi predlagatelj, osim ako je do povlačenja prijedloga došlo zato što je dužnik naknadno podmirio tražbinu povjeritelja i u tom slučaju nastale troškove postupka snosi dužnik.

Članak 60.

(Predujam za troškove prethodnog postupka)

(1) Predlagatelj je obvezan da uplati predujam u iznosu koji odredi sud za pokriće troškova prethodnog postupka.
(2) Ako predlagatelj ne uplati predujam iz stavka (1) ovoga članka u roku od 15 dana, sud rješenjem odbacuje prijedlog.
(3) Ako stečajni postupak bude otvoren po prijedlogu povjeritelja, predujmljeni iznos ulazi u troškove stečajnog postupka.
(4) Predujam troškova prethodnog postupka za predlagatelja može uplatiti bilo koja pravna ili fizička osoba.

2. Prethodni postupak

Članak 61.

(Rješenje o pokretanju prethodnog stečajnog postupka)

(1) Na temelju prijedloga za pokretanje stečajnog postupka, stečajni sudac donosi rješenje o pokretanju prethodnog stečajnog postupka radi utvrđivanja uvjeta za otvaranje stečajnog postupka.
(2) Rješenjem iz stavka (1) ovoga članka stečajni sudac imenuje privremenog stečajnog upravitelja, koji je dužan utvrditi:
a) da li postoje razlozi i uvjeti za otvaranje i vođenje stečajnog postupka,
b) kada je podnositelj prijedloga za otvaranje stečajnog postupka stečajni dužnik, da li je stečajni dužnik, odnosno organ ovlašten za zastupanje stečajnog dužnika podnio prijedlog za otvaranje stečajnog postupka u roku od 60 dana od dana nastupanja platežne nesposobnosti ili
c) kada je podnositelj prijedloga za otvaranje stečajnog postupka povjeritelj, da li je povjeritelj podnio prijedlog za pokretanje stečajnog postupka nakon isteka roka od 60 dana od dana nastupanja platežne nesposobnosti kada je to bio dužan podnijeti stečajni dužnik, odnosno organ ovlašten za zastupanje stečajnog dužnika.
(3) Da bi se utvrdilo da li postoje razlozi i uvjeti za otvaranje i vođenje stečajnog postupka, stečajni sudac može odrediti materijalno-financijsko vještačenje.
(4) Rješenje iz stavka (1) ovoga članka, koje se odnosi na gospodarska društva koja su organizirana kao dioničarska društva, dostavlja se burzi na kojoj se trguje dionicama tih društava, u pisanoj ili elektronskoj formi, najkasnije sljedećeg dana od dana donošenja.
(5) Rješenje o pokretanju prethodnog stečajnog postupka sud dostavlja strankama i objavljuje na oglasnoj ploči suda, web stranici suda - elektronskoj ploči suda, u "Službenim novinama Federacije BiH" i na internet stranici FIA-e.
(6) Stečajni sudac može odlučiti o prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka bez pokretanja prethodnog postupka ako predlagatelj uz prijedlog za otvaranje stečajnog postupka dostavi dokumentaciju propisanu člankom 58. stavak (4) ovoga zakona.

Članak 62.

(Mjere osiguranja)

(1) Stečajni sudac može rješenjem odrediti mjere radi osiguranja buduće stečajne mase, a također ih i ukinuti.
(2) Stečajni sudac može:
a) odrediti mjere radi osiguranja pojedinačnih imovinskih vrijednosti, iznosa na računima ili potraživanja stečajnog dužnika, čak i ako podliježu razlučivanju ili izlučivanju,
b) uvjetovati raspolaganje stečajnog dužnika suglasnošću stečajnog suda ili ograničiti na drugi način,
c) postaviti privremenog stečajnog upravitelja i
č) narediti privremenu zabranu pošte na koju se shodno primjenjuju odredbe članka 120. ovoga zakona.
(3) Ukoliko poslovanje još nije obustavljeno, stečajni sudac obvezno postavlja privremenog stečajnog upravitelja.
(4) Mjere pojedinačnog prinudnog izvršenja pokrenute protiv stečajnog dužnika se privremeno moraju obustaviti.
(5) Izlučna i razlučna prava povjeritelj ne može ostvariti u prethodnom postupku.
(6) Ukoliko je stečajni sudac sukladno stavku (2) točka c) ovoga članka postavio privremenog stečajnog upravitelja i dalje prema vlastitoj procjeni ili na zahtjev privremenog stečajnog upravitelja može narediti da:
a) privremeni stečajni upravitelj može poduzimati pravne radnje i pravne poslove potrebne za nastavak poslovanja u ime stečajnog dužnika i sa dejstvom za njega, uz uvjet da nastavak takvih aktivnosti ne šteti dužnika, niti potencijalne stečajne povjeritelje,
b) privremenom stečajnom upravitelju u slučaju iz točke a) ovoga stavka nije potrebna suglasnost stečajnog dužnika, koji je u tom smislu isključen iz poslovodstva,
c) pravne radnje stečajnog dužnika postaju pravno valjane samo uz prethodnu suglasnost privremenog stečajnog upravitelja.
(7) Ako postoje posebne okolnosti u slučaju opasnosti od docnje, stečajni sudac može donijeti rješenje kojim će stečajnom dužniku narediti opću zabranu raspolaganja.
(8) Ako sudac donese rješenje iz stavka (7) ovoga članka, ovlast upravljanja i raspolaganja imovinom stečajnog dužnika prelazi u potpunosti na privremenog stečajnog upravitelja.
(9) Žalba protiv rješenja iz stavka (7) ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja.
(10) U slučaju povrede ograničenja raspolaganja shodno se primjenjuju odredbe čl. 111. i 112. ovoga zakona.
(11) Protiv rješenja stečajnog sudije donesenog na temelju st. (1), (2), (3), (4), (6), (7). i (8). ovoga članka, stečajni dužnik ili privremeni stečajni upravitelj mogu izjaviti žalbu drugostupanjskom sudu u roku od osam dana.
(12) Žalba stečajnog dužnika iz stavka (11) ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja.

Članak 63.

(Zadaci i pravni položaj privremenog stečajnog upravitelja)

(1) Privremeni stečajni upravitelj dužan je osigurati imovinu stečajnog dužnika i brinuti se o njoj.
(2) Privremeni stečajni upravitelj dužan je ispitati da li će imovina stečajnog dužnika pokriti troškove postupka i da li postoji razlog za otvaranje stečajnog postupka, te podnese izvješće o svojim nalazima sudu u roku od 30 dana od svog imenovanja.
(3) Privremeni stečajni upravitelj vrši procjenu da li se poslovanje stečajnog dužnika u cjelini ili u pojedinim dijelovima može nastaviti.
(4) Ukoliko bi nastavkom poslovanja nastala šteta za dužnika ili za potencijalnu stečajnu masu, privremeni stečajni upravitelj mora podnijeti prijedlog stečajnom sudiji za privremenu obustavu poslovanja.
(5) Protiv odluke o prijedlogu za obustavu poslovanja žalbu može uložiti dužnik, kao i privremeni stečajni upravitelj.
(6) Privremeni stečajni upravitelj dužan je namiriti potraživanja koja zasnuje on ili stečajni dužnik uz njegovu suglasnost, osim ako je drugačije ugovoreno ili uređeno ovim zakonom.
(7) Privremeni stečajni upravitelj dužan je dostaviti izvješće stečajnom sucu:
a) kada je podnositelj prijedloga za otvaranje stečajnog postupka stečajni dužnik, da li je stečajni dužnik, odnosno organ ovlašten za zastupanje stečajnog dužnika podnio prijedlog za otvaranje stečajnog postupka u roku od 60 dana od dana nastupanja platežne nesposobnosti ili
b) kada je podnositelj prijedloga za otvaranje stečajnog postupka povjeritelj, da li je povjeritelj podnio prijedlog za pokretanje stečajnog postupka nakon isteka roka od 60 dana od dana nastupanja platežne nesposobnosti kada je to bio dužan da podnese stečajni dužnik, odnosno organ ovlašten za zastupanje stečajnog dužnika.
(8) Privremeni stečajni upravitelj dužan je osigurati da se pravo povjeritelja iz stavka (6) ovoga članka zadovolji i nakon otvaranja stečajnog postupka.
(9) Privremeni stečajni upravitelj nije dužan namiriti porezna i druga javna davanja nastala u ovom razdoblju.
(10) Potraživanja iz stavka (9) ovoga članka predstavljaju stečajna potraživanja sukladno članku 91. ovoga zakona.
(11) Privremeni stečajni upravitelj ima ovlast ući u poslovne prostorije dužnika i provesti neophodne radnje.
(12) Dužnik, ako je pojedinac, odnosno tijela dužnika, ako je dužnik pravna osoba, obvezni su dozvoliti privremenom stečajnom upravitelju da pregleda poslovne knjige i poslovnu dokumentaciju dužnika.
(13) Privremeni stečajni upravitelj dužan je da stečajnom sucu položiti račun i podnijeti izvješće o svom radu za razdoblje privremene uprave.
(14) Privremeni stečajni upravitelj ima pravo na naknadu koja se određuje sukladno pravilniku.

Članak 64.

(Trajni obligacijski odnosi za vrijeme prethodnog postupka i javna potraživanja)

(1) Tijekom trajanja prethodnog postupka ugovorna strana stečajnog dužnika ne može otkazati trajni obligacijski odnos.
(2) Potraživanja poreza, doprinosa i drugih javnih davanja iz trajnih obligacijskih odnosa, koji su nastali u razdoblju nakon podnošenja prijedloga, privremeni stečajni upravitelj nije dužan namiriti.
(3) Potraživanja iz stavka (2) ovoga članka su stečajna potraživanja sukladno članku 91. ovoga zakona.
(4) Druga potraživanja iz trajnih obligacijskih odnosa privremeni stečajni upravitelj dužan je namiriti samo ako je u svezi s tim postignut poseban dogovor, u protivnom su takva potraživanja stečajna potraživanja sukadno članku 91. ovoga zakona.

Članak 65.

(Učinci i oglašavanje mjera osiguranja)

(1) Ograničenja raspolaganja sukadno članku 62. ovoga zakona, kao i postavljanje privremenog stečajnog upravitelja sud objavljuje na oglasnoj ploči suda, web stranici suda - elektronskoj ploči suda, u "Službenim novinama Federacije BiH" i na internet stranici FIA-e.
(2) Odluka kojom su određene mjere iz članka 62. ovoga zakona dostavlja se stečajnom dužniku.
(3) Odlukom o postavljanju privremenog stečajnog upravitelja pozivaju se povjeritelji da mu bez odgađanja saopće koje mjere osiguranja na predmetima imovine stečajnog dužnika oni zahtijevaju.
(4) Predmet na kome se zahtijeva mjera osiguranja, vrsta i temelj nastajanja prava osiguranja, kao i osigurano potraživanje moraju se naznačiti.
(5) Povjeritelji koji propuste dati saopćenje iz stavka (3) ovoga članka ili to svojom krivnjom odugovlače ne mogu protiv privremenog upravitelja o pitanju prava osiguranja ostvariti prava na naknadu štete, osim ako dokažu da je privremeni upravitelj znao za postojanje tog prava osiguranja.
(6) U pogledu ukidanja mjera osiguranja shodno se primjenjuje stavak (1) ovoga članka.

Članak 66.

(Javni registar)

(1) Stečajni sudac određuje upise u odgovarajuće javne registre, ograničenja raspolaganja, kao i brisanje tog ograničenja.
(2) Ograničenja iz stavka (1) ovoga članka upisuju se po službenoj dužnosti.

Članak 67.

(Odgovornost privremenog stečajnog upravitelja)

(1) Stečajni sudac može, ako to nalažu posebne okolnosti, naložiti privremenom stečajnom upravitelju da se osigura i u tom slučaju se na odgovornost i osiguranje privremenog stečajnog upravitelja shodno primjenjuju odredbe članka 79. ovoga zakona koje se odnose na odgovornosti i osiguranje stečajnog upravitelja.
(2) Za visinu osigurane sume mjerodavna je imovina stečajnog dužnika o kojoj se brine privremeni stečajni upravitelj.

Članak 68.

(Prestanak službe privremenog stečajnog upravitelja)

(1) Otvaranjem stečajnog postupka prava i obveze privremenog stečajnog upravitelja prelaze na stečajnog upravitelja.
(2) Privremeni stečajni upravitelj, koji otvaranjem stečajnog postupka nije imenovan za stečajnog upravitelja, dužan je izvršiti primopredaju dužnosti stečajnom upravitelju i predati mu svu imovinu kojom upravlja, kao i poslovnu dokumentaciju koju je dobio i sačinio.
(3) Ukoliko stečajni upravitelj naplati potraživanja koja je privremeni stečajni upravitelj ostvario sukladno čl. 63 i 64. ovoga zakona, dužan je iz stečenog prethodno izmiriti obveze koje je privremeni upravitelj zasnovao sukladno istim odredbama.
(4) Eventualni višak koji ostane po odbitku obveza ulazi u stečajnu masu.
(5) Ukoliko stečajni sudac ukine privremenu upravu iz drugih razloga, dužnost privremenog stečajnog upravitelja prestaje tek kada on iz imovine kojom upravlja izmiri nastale troškove i obveze koje je zasnovao on ili stečajni dužnik uz njegovu suglasnost ili kada osigura isplatu namirenja neplaćenih ili osporenih obveza koje je zasnovao po osnovu osiguranja.

3. Organi stečajnog postupka

Članak 69.

(Organi stečajnog postupka)

Organi stečajnog postupka su: stečajni sudac, stečajni upravitelj, skupština povjeritelja i odbor povjeritelja.

Članak 70.

(Stečajni sudac)

(1) Stečajni sudac vodi i upravlja stečajnim postupkom od podnošenja prijedloga za otvaranje do završetka stečajnog postupka.
(2) Stečajni sudac imenuje: vještake i revizore u stečajnom postupku, privremenog stečajnog upravitelja, članove privremenog odbora povjeritelja i stečajnog upravitelja, te vrši pravni nadzor nad radom privremenog stečajnog upravitelja i stečajnog upravitelja sukladno odredbama ovoga zakona.
(3) Stečajni sudac može odluke stečajnog upravitelja kojim se krše odredbe ovoga zakona i drugi pozitivni propisi, kojima se umanjuje stečajna masa i povređuju prava povjeritelja, staviti van snage.

Članak 71.

(Stečajni upravitelj)

(1) Za stečajnog upravitelja može se imenovati samo fizička osoba koja raspolaže potrebnom stručnošću i poslovnim iskustvom i koja se nalazi na Listi stečajnih upravitelja kod Ministarstva.
(2) Na Listu stečajnih upravitelja Ministarstvo će uvrstiti osobu koja ispunjava sljedeće uvjete:
a) da je državljanin Bosne i Hercegovine, odnosno Federacije;
b) da je zdravstveno sposobna obavljati dužnost stečajnog upravitelja;
c) da nije navršila 63 godine na dan imenovanja za stečajnog upravitelja;
č) da ima završen ekonomski, pravni ili fakultet tehničkog smjera i to sedmi stupanj visokog obrazovanja, odnosno visoko obrazovanje prvog ciklusa (koji se vrednuje sa 240 ECTS bodova) ili drugog ciklusa Bolonjskog sustava studiranja, da ima radno iskustvo u struci u trajanju od najmanje pet godina i položen stručni ispit za stečajnog upravitelja.
ć) da nije osuđivan za sljedeća kaznena djela: protiv čovječnosti i vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, kaznena djela iz glave XIX Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 36/03, 37/03, 21/04, 69/04, 18/05, 42/10, 42/11, 59/14, 76/14, 46/16 i 75/17- u daljnjem tekstu: KZFBIH) protiv spolne slobode i morala, kaznena djela iz glave XXX KZFBIH protiv javnog reda i pravnog prometa, kaznena djela iz glave XXXI KZFBIH protiv podmićivanja i kaznena djela protiv službene i druge odgovorne funkcije, kaznena djela iz glave XXIX KZFBIH protiv pravosuđa, kaznena djela iz glave XXII KZFBIH protiv gospodarstva, poslovanja i sigurnosti platnog prometa i kaznena djela iz glave XXIII KZFBIH iz oblasti poreza.
(3) Polaganje stručnog ispita za stečajnog upravitelja vrši se na temelju javnog poziva ministra.
(4) Javni poziv se objavljuje u "Službenim novinama Federacije BiH", i u najmanje jednim dnevnim novinama koje su dostupne na cijelom području Federacije i na internet stranici Ministarstva.
(5) Stručni ispit za stečajnog upravitelja polaže se pred povjerenstvom od tri člana koje imenuje ministar. Program stručnog ispita za stečajnog upravitelja i način njegovog polaganja, kao i način stručnog usavršavanja stečajnih upravitelja, propisuje se pravilnikom, koji donosi ministar.
(6) Stečajni upravnici mogu se organizirati u Udruženje stečajnih upravitelja.

Članak 72.

(Lista stečajnih upravitelja)

(1) Ministar utvrđuje Listu stečajnih upravitelja, koja se objavljuje u "Službenim novinama Federacije BiH" i na internet stranici Ministarstva. Rješenje o upisu na Listu stečajnih upravitelja donosi ministar.
(2) Ministarstvo će na kraju svake kalendarske godine revidirati postojeću Listu stečajnih upravitelja kojima je tijekom godine sukladno odredbi članka 71. ovoga zakona prestalo pravo na imenovanje. Revidirana Lista se na početku svake kalendarske godine dostavlja svim sudovima na području Federacije koji su nadležni da postupaju po ovom zakonu i objavljuje se u "Službenim novinama Federacije BiH" i web stranici Ministarstva.
(3) Ministar, nakon prijema dva pravomoćna rješenja o razrješenju dužnosti stečajnog upravitelja iz članka 80. stavak (4) ovoga zakona, donosi rješenje kojim se briše ta osoba sa Liste stečajnih upravitelja.
(4) Rješenje ministra kojim se briše osoba sa Liste stečajnih upravitelja dostavlja se osobi na koju se odnosi.
(5) Protiv rješenja kojim se briše osoba sa Liste stečajnih upravitelja ne može se izjaviti žalba, ali se protiv njega može pokrenuti upravni spor, u roku od 30 dana od dana njegovog prijema.
(6) Rješenje ministra kojim se briše osoba sa Liste stečajnih upravitelja objavljuje se u "Službenim novinama Federacije BiH" i na internet stranici Ministarstva.

Članak 73.

(Imenovanje stečajnog upravitelja)

(1) Stečajni sudac imenuje stečajnog upravitelja rješenjem o otvaranju stečajnog postupka.
(2) Stečajni sudac za stečajnog upravitelja može imenovati osoba koje se nalazi na Listi stečajnih upravitelja.

Članak 74.

(Ograničenje u imenovanju stečajnih upravitelja)

Za stečajnog upravitelja ne mogu biti imenovane osobe koje:
a) moraju biti izuzete kao suci u stečajnom postupku,
b) su bliski srodnici stečajnog suca,
c) su odgovorne za obveze u stečaju ili su članovi organa za zastupanje stečajnog dužnika,
č) su povjeritelji stečajnog dužnika ili koje su u konkurentskom odnosu sa stečajnim dužnikom,
ć) po posebnom zakonu ne bi mogle biti imenovane za člana nadzornog organa ili za zastupanje stečajnog dužnika,
d) su bile ili jesu uposlene kod stečajnog dužnika ili su bile ili jesu član nekog njegovog organa,
dž) su za stečajnog dužnika radile savjetodavno ili su sudjelovale u poslovima u svezi sa imovinom i kapitalom stečajnog dužnika.

Članak 75.

(Stručno usavršavanje stečajnih upravitelja)

Stečajni upravitelji iz članka 71. stavak (1) ovog zakona dužni su se stručno usavršavati.

Članak 76.

(Broj predmeta koji može voditi stečajni upravitelj)

(1) Stečajni upravitelj može voditi dva stečajna postupka istodobno.
(2) Nadležni sud uređuje i vodi evidenciju o otvorenim stečajnim postupcima, angažiranim upraviteljima i broju predmeta kojima su upravitelji zaduženi.

Članak 77.

(Prava stečajnog upravitelja)

(1) Stečajni upravitelj je ovlašten i obvezan bez odgađanja ući u posjed imovine koja spada u stečajnu masu, upravljati njome, po mogućnosti nastaviti poslovanje do izvještajnog ročišta, ako to ne šteti stečajnim povjeriteljima, i unovčiti je sukladno odredbama ovoga zakona.
(2) Ako je neophodno za poslovanje i očuvanje stečajne mase, stečajni upravitelj ovlašten je i prije odluke odbora i skupštine povjeritelja, tijekom poslovanja unovčiti pojedine predmete i kvarljivu robu.
(3) Na temelju rješenja o otvaranju stečajnog postupka, stečajni upravitelj je ovlašten zahtijevati predaju cjelokupne imovine i dokumentacije koje se nalaze u posjedu stečajnog dužnika, kao i imovinu stečajnog dužnika koja se nalazi u posjedu trećih osoba.
(4) Nagradu i naknadu za rad stečajnog upravitelja određuje stečajni sudac sukladno pravilniku kojim se propisuju naknade i nagrade za rad stečajnih upravitelja.
(5) Utvrđivanje standarda za upravljanje stečajnom masom propisuje se pravilnikom.
(6) Pravilnike iz st. (4) i (5) ovoga članka donosi ministar u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

Članak 78.

(Obveze stečajnog upravitelja)

(1) Stečajni upravitelj dužan je:
a) odmah ući u posjed imovine stečajnog dužnika, imovinu osigurati, upravljati imovinom, nastaviti poslovanje do izvještajnog ročišta, ako to ne šteti stečajnim povjeriteljima i stečajnoj masi, te ukoliko je tipično za poslovanje i potrebno za njegov nastavak ovlašten je i prije odluke skupštine povjeritelja u tekućem poslovanju unovčiti pojedine predmete, naročito robu,
b) izvršiti detaljan popis stečajne mase i popis dostavi stečajnom sucu najkasnije u roku od 45 dana od dana imenovanja,
c) za svaki predmet navesti knjigovodstvenu vrijednost i očekivani iznos unovčavanja.
(2) Stečajni upravitelj dužan je sačiniti popis svih povjeritelja stečajnog dužnika za koje je saznao i do kojih je došao iz knjiga i poslovne dokumentacije stečajnog dužnika i sačiniti nacrt tabele prijavljenih potraživanja.
(3) Stečajni upravitelj je dužan:
a) voditi poslovne knjige ili odrediti osobu koja će to činiti,
b) sačiniti početnu bilancu na temelju inventiranja prema stanju na dan otvaranja postupka,
c) podnijeti potrebna izvješća nadležnim organima,
č) sačiniti izvješće o ekonomsko-financijskom položaju stečajnog dužnika i razlozima koji su doveli do stečaja,
ć) sačiniti procjene o tijeku stečajnog postupka, troškovima postupka i prijedlog odluka u svezi sa vođenjem stečajnog postupka,
d) obavijestiti poznate povjeritelje o otvaranju stečajnog postupka, kao i sudove i organe uprave kod kojih se vode sudski i upravni postupci u kojima je stečajni dužnik stranka u postupku,
dž) zastupati stečajnog dužnika, odnosno stečajnu masu u pokretanju sudskih, upravnih i drugih postupaka,
đ) bez odgađanja unovčiti imovinu stečajnog dužnika i izvršiti namirenje povjeritelja sukladno ovom zakonu,
e) sačiniti plan reorganizacije u slučajevima kada ga na to obveže skupština povjeritelja, te se izjasniti o planu kada plan podnosi druga osoba,
f) redovito, a najmanje jednom u tri mjeseca izvješćuje stečajnog suca i odbor povjeritelja o radnjama koje provodi u stečajnom postupku i stanju stečajne mase i krajem kalendarske godine sačiniti završni račun za tu godinu,
g) završni račun iz točke f) ovoga stavka dostaviti stečajnom sucu, odboru povjeritelja i drugim organima propisanim zakonom,
h) pridržavati se zakonskih i sudskih rokova za provedbu radnji u stečajnom postupku i sve radnje završiti u roku predviđenom ovim zakonom.
i) stečajnom sucu dati pismenu izjavu, da nema smetnji za njegovo imenovanje u smislu članka 71. stavak (2) točka c) i članka 76. ovoga zakona.
(4) Stečajni upravitelj dužan je obavljati i druge poslove propisane ovim zakonom.
(5) Ako nije u mogućnosti radnje iz ovoga članka provesti u roku, stečajni upravitelj je dužan o preprekama za provedbu tih radnji obavijestiti stečajnog suca i odbor povjeritelja, odnosno skupštinu ukoliko nije izabran odbor povjeritelja.

Članak 79.

(Odgovornost i osiguranje stečajnog upravitelja)

(1) U slučaju da stečajni upravitelj povrijedi obveze koje je prema ovom zakonu dužan izvršavati, obvezan je nadoknaditi tako prouzrokovanu štetu svim sudionicima stečajnog postupka, ukoliko je šteta prouzrokovana namjerno ili iz krajnje nepažnje.
(2) Od naknade prouzrokovane štete iz stavka (1) ovoga članka izuzete su obveze stečajne mase koje nisu u potpunosti ispunjene iz mase, ako stečajni upravitelj prilikom zasnivanja te obveze nije mogao predvidjeti da stečajna masa neće biti dovoljna za njeno ispunjenje.
(3) Stečajni upravitelj ne odgovara za štetu nastalu zbog radnje koju je odobrio sud ili odbor povjeritelja ili skupština povjeritelja ukoliko odbor povjeritelja nije izabaran, osim ako je odobrenje ishodio na prevaran način.
(4) Stečajni upravitelj je obvezan neposredno nakon preuzimanja službe zaključiti kod osiguravajućeg društva osiguranje od odgovornosti za sve rizike koji su povezani sa njegovom djelatnošću u svakom stečajnom predmetu.
(5) Najniža osigurana suma iz stavka (4) ovoga članka iznosi 50.000 KM.
(6) Stečajni sudac može, na prijedlog skupštine ili odbora povjeritelja i stečajnog upravitelja, odrediti osiguranu sumu u većem iznosu od iznosa iz stavka (5) ovoga članka, uzimajući u obzir očekivanu stečajnu masu i posebne okolnosti stečajnog postupka.

Članak 80.

(Nadzor nad radom stečajnog upravitelja)

(1) Upravljanje imovinom i vršenje službe stečajnog upravitelja podliježe pravnom nadzoru stečajnog suca.
(2) Stečajni sudac može u svako doba zahtijevati od stečajnog upravitelja informaciju o tijeku stečajnog postupka.
(3) Ako stečajni upravitelj ne postupi sukladno stavku (2) ovoga članka i ako ne ispunjava obveze predviđene ovim zakonom, stečajni sudac može stečajnom upravitelju, nakon prethodne opomene, izreći novčanu kaznu u iznosu od 1.700,00 KM do 5.000,00 KM. Protiv odluke stečajnog sudije stečajni upravitelj ima pravo žalbe.
(4) Ako postoji opravdan razlog, stečajni sudac može stečajnog upravitelja razriješiti dužnosti i imenovati drugog stečajnog upravitelja.
(5) Stečajni sudac će razriješiti stečajnog upravitelja sa dužnosti ako je osuđen za kaznena djelo iz članka 71. stavak (2) točka ć) ovoga zakona ili ako je protiv njega potvrđena optužnica za ta kaznena djela.
(6) Protiv rješenja stečajnog sudije o razrješenju dužnosti stečajni upravitelj može izjaviti žalbu.
(7) Žalba iz st. (3) i (6) ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja.
(8) Stečajni sudac pravosnažno rješenje o razrješenju stečajnog upravitelja, dostavlja Ministarstvu.

Članak 81.

(Skupština povjeritelja)

(1) Stečajni sudac rješenjem o otvaranju stečajnog postupka saziva prvu skupštinu povjeritelja.
(2) Prva skupština povjeritelja donosi odluku o unovčenju imovine stečajnog dužnika, kao i o uvjetima i načinu njenog unovčenja ili daje nalog stečajnom upravitelju da sačini plan reorganizacije stečajnog dužnika.
(3) Ovlast iz stavka (2) ovoga članka, skupština povjeritelja može prenijeti na odbor povjeritelja.
(4) Svaku narednu skupštinu povjeritelja stečajni sudac može sazvati na zahtjev stečajnog upravitelja, odbora povjeritelja ili na zahtjev povjeritelja, koji zajedno zastupaju najmanje jednu petinu priznatih potraživanja.
(5) Stečajni sudac može sazvati skupštinu povjeritelja radi rasprave o pitanjima bitnim za vođenje i tijek stečajnog postupka.
(6) Pravo glasa u skupštini povjeritelja imaju povjeritelji koji su prijavili svoja potraživanja, a koje nije osporio stečajni upravitelj ili neko od povjeritelja sa pravom glasa.
(7) Povjeritelji nižih isplatnih redova nemaju pravo glasa.
(8) Pravo glasa razlučnih povjeritelja je, u smislu članka 98. ovoga zakona, ograničeno na iznos sa kojim se oni pojavljuju kao stečajni povjeritelji.
(9) Stečajni sudac može, u slučaju kada se osporeno potraživanje učini vjerovatnim, odlučiti o priznavanju prava glasa.
(10) Na ročištu prisutni povjeritelji, stečajni dužnik i stečajni upravitelj mogu zahtijevati žurno preispitivanje odluke o pravu glasa.
(11) Stečajni sudac o zahtjevu iz stavka (8) ovoga članka mora odmah, na temelju stanja u spisu, donijeti odluku, na koju povjeritelji nemaju pravo žalbe.
(12) Skupštinom povjeritelja rukovodi stečajni sudac.
(13) Na skupštini povjeritelja odluke donose prisutni povjeritelji, s tim da suma iznosa prisutnih povjeritelja koji su glasovali za odluku, mora biti veća od polovine sume iznosa potraživanja prisutnih povjeritelja koji su glasovali protiv.
(14) Povjeritelji čija priznata potraživanja iznose najmanje petinu ukupnih priznatih potraživanja, mogu iz opravdanih razloga, stečajnom sudiji predložiti razrješenje stečajnog upravitelja i imenovanje drugog.
(15) Stečajni sudac rješenjem odlučuje o prijedlogu iz stavka (12) ovoga članka.
(16) Protiv rješenja iz stavka (13) ovoga članka razriješeni stečajni upravitelj i svaki povjeritelj mogu izjaviti žalbu drugostupanjskom sudu.
(17) Žalba iz stavka (14) ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja.
(18) Ako se skupština povjeritelja odbije izjasniti o izvješću stečajnog upravitelja na dva uzastopna izvjesna ročišta, stečajni sudac je ovlašten odlučiti o izvješću i odlukama koje je stečajni upravitelj predložio.

Članak 82.

(Izbor odbora povjeritelja)

(1) Skupština povjeritelja može iz kruga povjeritelja izabrati odbor povjeritelja.
(2) Radi zaštite interesa povjeritelja, stečajni sudac može do izbora odbora povjeritelja, ukoliko je potrebno, imenovati privremeni odbor povjeritelja.
(3) Članove privremenog odbora povjeritelja može promijeniti skupština povjeritelja.
(4) U odboru povjeritelja moraju biti zastupljene sljedeće grupe povjeritelja: stečajni povjeritelji sa najvišim potraživanjima, stečajni povjeritelji sa malim potraživanjima, predstavnici radnika stečajnog dužnika i razlučni povjeritelji.
(5) Predstavnike radnika stečajnog dužnika u odboru povjeritelja predlažu radnici.
(6) Za članove odbora povjeritelja mogu biti izabrana ili imenovane i osobe koje nisu povjeritelji, ako bi svojim stručnim znanjem mogle doprinijeti radu odbora.
(7) Odbor povjeritelja se sastoji od neparnog broja članova, koji nije veći od sedam.
(8) Kada je određeno da odbor povjeritelja poduzima određene radnje u postupku, podneske u ime odbora povjeritelja podnosi, odnosno izjave daje predsjednik odbora, na temelju odluke odbora ili osoba koje predsjednik odbora povjeritelja ovlasti.

Članak 83.

(Zadaci odbora povjeritelja)

(1) Odbor povjeritelja dužan je podržavati i nadzirati stečajnog upravitelja u njegovom poslovodstvu.
(2) Odbor povjeritelja je ovlašten pregledati poslovne knjige i poslovnu dokumentaciju, te naložiti provjeru prometa i iznosa gotovine.
(3) Za obavljanje pojedinih poslova iz svoga djelokruga odbor povjeritelja može ovlastiti pojedine svoje članove.
(4) U krugu svojih ovlasti odbor povjeritelja posebno može:
a) razmatrati izvješća stečajnog upravitelja o tijeku stečajnog postupka i stanju stečajne mase,
b) podnositi prigovore sudu na rad stečajnog upravitelja,
c) davati mišljenje o unovčenju stečajne mase kada je to ovim zakonom predviđeno i kada to sud zatraži,
č) davati mišljenje sudu o nastavljanju započetih poslova, odnosno o radu stečajnog dužnika, kada sud to zatraži,
ć) davati suglasnost o otpisu opravdanih manjkova utvrđenih popisom imovine, o čemu obavještava sud i skupštinu povjeritelja.
(5) Odbor povjeritelja je dužan obavještavati povjeritelje o tijeku stečajnog postupka i stanju stečajne mase.

Članak 84.

(Način rada i odlučivanja odbora povjeritelja)

(1) Stečajni sudac po službenoj dužnosti saziva prvu sjednicu odbora povjeritelja.
(2) Članovi odbora povjeritelja na prvoj sjednici biraju predsjednika.
(3) Naredne sjednice odbora povjeritelja saziva predsjednik odbora povjeritelja po službenoj dužnost ili na prijedlog drugih članova odbora, stečajnog sudije ili stečajnog upravitelja.
(4) Predsjednik odbora povjeritelja utvrđuje dnevni red sjednice iz stavka (3) ovoga članka, uzimanjući u obzir i prijedloge predlagatelja za zakazivanja sjednice.
(5) Izvješća i druge materijale na kojima se odlučuje na sjednici odbora povjeritelja priprema stečajni upravitelj i njegova služba.
(6) Odbor može donijeti odluku da neke materijale pripremi predsjednik ili neki drugi član odbora.
(7) Materijali za sjednicu dostavljaju se predsjedniku odbora povjeritelja, a on članovima odbora najmanje tri dana prije održavanja sjednice.
(8) Odbor povjeritelja na sjednicama odlučuje o pitanjima koja se odnose na njihovu djelokrug rada.
(9) Stečajni sudac može nazočiti sjednicama odbora povjeritelja.
(10) Stečajni upravitelj je uvijek obvezan odazvati se pozivu na sjednicu i nazočiti sjednici odbora povjeritelja.
(11) Odbor povjeritelja može odlučiti o održavanju sjednice odbora povjeritelja bez nazočnosti stečajnog upravitelja.
(12) Odbor povjeritelja je dužan pozvati stečajnog sudiju na svoje sjednice.
(13) Odbor povjeritelja može održati sjednicu ako je prisutna većina od ukupnog broja članova odbora.
(14) Odluke na sjednici odbora povjeritelja donose se većinom glasova prisutnih članova, a ako su glasovi podijeljeni odlučuje stečajni sudac.
(15) Zapisnici i materijali sa sjednica odbora povjeritelja dostavljaju se stečajnom sudu najkasnije u roku od tri dana.

Članak 85.

(Odlučivanje o značajnim pravnim poslovima)

(1) Za poslove stečajnog dužnika koji proizvode značajne posljedice, kao što je preuzimanje obveza, jemstvo, avaliranje i indosiranje mjenice, otuđenje i stjecanje nepokretnosti gospodarskog društva u cjelini ili pojedinih njegovih dijelova, pokretanje parničnog postupka ili zastupanje u parničnom postupku, izrada nacrta stečajnog plana prije podnošenja sudu ili povjeriteljima, podnošenje prijedloga za prekidanje poslovanja dužnika koji imaju znatan uticaj na opseg imovine kojom se upravlja, potrebna je suglasnost odbora povjeritelja, ukoliko je on izabran ili imenovan.
(2) Ako nije imenovan odbor povjeritelja, potrebna je suglasnost skupštine povjeritelja.
(3) Ukoliko se na dvije uzastopne sjednice odbora povjeritelja ne donese odluka o davanju suglasnosti iz stavka (1) ovoga članka, suglasnost može dati stečajni sudac.

Članak 86.

(Razrješenje članova odbora povjeritelja)

(1) Stečajni sudac može po službenoj dužnosti, ili na zahtjev povjeritelja ili na osobni zahtjev, razriješiti dužnosti člana odbora povjeritelja.
(2) Prije donošenja odluke o razrješenju, sudac je obvezan saslušati člana odbora povjeritelja.
(3) Stečajni sudac će imenovati novog člana odbora povjeritelja ako bi zbog razrješenja broj članova odbora povjeritelja bio manji od tri člana.
(4) Skupština povjeritelja može na prvom sljedećem ročištu povjeritelja isključiti člana koga je imenovao sudac i izabrati drugog člana odbora povjeritelja.

Članak 87.

(Odgovornost članova odbora povjeritelja)

Članovi odbora povjeritelja dužni su nadoknaditi štetu sudionicima u postupku prouzrokovanu nesavjesnim radom i nepoštivanjem obveza utvrđenih u ovom zakonu.

Članak 88.

(Nagrada za rad i naknada troškova)

(1) Naknada za članove odbora povjeritelja, kao i za članove privremenog odbora povjeritelja sud određuje sukladno pravilniku kojim se propisuju naknade i nagrade za rad stečajnog upravitelja iz članka 100. stavak (2) ovoga zakona.
(2) Do donošenja pravilnika iz stavka (1) ovoga članka, sud naknadu članu odbora povjeritelja može odrediti u paušalnom iznosu, uzimajući u obzir složenost predmeta, opseg posla i drugo.

4. Stečajna masa i raspoređivanje povjeritelja

Članak 89.

(Definicija stečajne mase)

(1) Stečajnu masu čini cjelokupna imovina koja pripada stečajnom dužniku u vrijeme otvaranja stečajnog postupka, kao i imovina koju stečajni dužnik stekne tijekom stečajnog postupka, ako drugim propisima nije predviđeno drugačije.
(2) Stečajna masa služi namirenju troškova stečajnog postupka, povjeritelja koji u vrijeme otvaranja stečajnog postupka imaju osnovan imovinski zahtjev prema stečajnom dužniku (stečajni povjeritelji), kao i povjeritelja koji u tijeku otvorenog stečajnog postupka steknu pravo potraživanja prema masi (povjeritelji mase).

Članak 90.

(Isplatni redovi stečajnih povjeritelja)

(1) Stečajni povjeritelji se prema vrsti svojih potraživanja svrstavaju u isplatne redove.
(2) Povjeritelji kasnijeg isplatnog reda mogu se namiriti tek pošto budu u cijelosti namireni povjeritelji prethodnog isplatnog reda.
(3) Stečajni povjeritelji istog isplatnog reda namiruju se srazmjerno veličini svojih potraživanja.
(4) Namirenje povjeritelja iz postojećih sredstava slobodne stečajne mase vrši se prema sljedećem redoslijedu:
a) stečajni povjeritelji viših isplatnih redova sukladno članku 92. ovoga zakona,
b) stečajni povjeritelji općeg isplatnog reda sukladno članku 91. ovoga zakona,
c) stečajni povjeritelji nižih isplatnih redova sukladno članku 93. ovoga zakona.

Članak 91.

(Stečajni povjeritelji općeg isplatnog reda)

Povjeritelji koji u trenutku otvaranja stečajnog postupka imaju opravdan imovinski zahtjev prema stečajnom dužniku (stečajni povjeritelji) su povjeritelji općeg isplatnog reda, ukoliko ne spadaju u više ili niže isplatne redove prema odredbama čl. 92. ili 93. ovoga zakona.

Članak 92.

(Stečajni povjeritelji viših isplatnih redova)

Prije ostalih stečajnih povjeritelja namiruju se radnici i prijašnji radnici stečajnog dužnika, osim članova uprave društva, članova nadzornog odbora i odbora za reviziju, sa potraživanjima iz radnog odnosa nastalim do dana otvaranja stečajnog postupka u ukupnom bruto iznosu, otpremnine do iznosa propisanoga zakonom odnosno kolektivnim ugovorom i potraživanja po osnovu naknade štete pretrpljene zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti i članovi obitelji poginulog radnika na radu, koja se isplaćuje u punom iznosu.

Članak 93.

(Stečajni povjeritelji nižih isplatnih redova)

(1) Povjeritelji nižeg isplatnog reda su povjeritelji koji imaju potraživanja po sljedećim osnovama:
a) kamate koje teku od otvaranja stečajnog postupka na potraživanja stečajnih povjeritelja,
b) troškovi koji su pojedinim stečajnim povjeriteljima nastali njihovim sudjelovanjem u stečajnom postupku,
c) novčane kazne, globe, prekršajne kazne i novčane prinude, kao i posljedice nekog kaznenog djela ili prekršaja koje obvezuju na novčana plaćanja,
č) potraživanja koja se odnose na neku besplatnu činidbu stečajnog dužnika,
ć) potraživanja koja se odnose na povrat zajma kojim se nadoknadio kapital nekog člana društva, odnosno na povrat zajama koji je dala treća osoba, a za koje je član društva dao osiguranje ili potraživanja koja su s tim izjednačena, u smislu zakona kojim se uređuju gospodarska društva.
d) potraživanja po osnovu zajmova kao i drugih pravnih radnji koje u ekonomskom pogledu odgovaraju odobravanju zajmova, u dijelu kojem ti zajmovi nisu osigurani, a koji su stečajnom dužniku odobreni od povezanih osoba stečajnog dužnika iz članka 147. ovoga zakona, osim osoba koja se u okviru svoje redovite djelatnosti bave davanjem kredita i zajmova.
dž) potraživanja članova uprave društva, članova nadzornog odbora i odbora za reviziju.
(2) Nakon potpunog namirenja povjeritelja višeg i općeg isplatnog reda, na poseban poziv suda, srazmjerno se namiruju povjeritelji nižeg isplatnog reda.

Članak 94.

(Izdržavanje stečajnog dužnika)

(1) Kada je stečajni postupak otvoren nad imovinom dužnika pojedinca, prva skupština povjeritelja odlučuje o iznosu potrebnom za izdržavanje stečajnog dužnika, koji mu preostaje iz njegovih prihoda ili koji se, u nedostatku takvih, odobrava iz stečajne mase.
(2) Za donošenje odluke iz stavka (1) ovoga članka uzimaju se u obzir eventualni zahtjevi koji treće osobe imaju prema njemu po osnovu prava na izdržavanje i odredbe o ograničenju izvršenja.
(3) Ako skupština povjeritelja ne donese odluku iz stavka (1) ovoga članka, stečajni upravitelj može odobriti primjereno izdržavanje.
(4) U ostalim slučajevima se dužnikove obveze izdržavanja u razdoblju nakon otvaranja stečaja ne mogu ostvarivati iz stečajne mase.
(5) Ako je stečajni dužnik pojedinac, stečajni sudac na prijedlog stečajnog dužnika pojedinca ili stečajnog upravitelja za razdoblje do prve skupštine povjeritelja, sukladno stavku (1) ovoga članka, određuje iznos koji stečajnom dužniku preostaje radi primjerenog životnog izdržavanja iz njegovih primanja ili, u nedostatku primanja, iz stečajne mase u iznosu koji bi stečajnom dužniku pripadao po propisima izvršnog prava o ograničenju izvršenja.

Članak 95.

(Nedospjela, uvjetna i nenovčana potraživanja)

(1) Potraživanja koja nisu dospjela do dana otvaranja stečajnog postupka smatraju se dospjelim potraživanjima.
(2) Potraživanja koja se odnose na raskidni uvjet se u stečajnom postupku, sve dok raskidni uvjet ne nastupi, uzimaju u obzir kao bezuvjetna potraživanja.
(3) Potraživanja koja se odnose na odgođeni uvjet sudjeluju u raspodjeli ukoliko je taj odgođeni uvjet nastupio prije konačne podjele stečajne mase.
(4) Nenovčana potraživanja ili ona čiji novčani iznos nije određen ističu se u vrijednosti na koju se mogu procijeniti u vrijeme otvaranja stečajnog postupka.
(5) Potraživanja koja su izražena u stranoj valuti ili u nekoj obračunskoj jedinici preračunavaju se u domaću valutu prema tečajnoj vrijednosti koja je u momentu otvaranja postupka mjerodavna za mjesto plaćanja.
(6) Solidarni dužnik i jemac mogu potraživanje, koje bi ubuduće mogli steći prema stečajnom dužniku namirenjem povjeritelja, ostvariti u stečajnom postupku samo ako povjeritelj ne zahtijeva namirenje svog potraživanja.

Članak 96.

(Izlučivanje i naknada za izlučna prava)

(1) Osoba koja ima pravo na izdvajanje stvari koja ne pripada stečajnom dužniku (izlučni povjeritelj) nije stečajni povjeritelj i pravo te osobe na izlučenje predmeta utvrđuje se prema posebnim propisima.
(2) Pravo na izlučivanje ne može se ostvariti u prethodnom postupku.
(3) Nakon otvaranja stečajnog postupka, pravo na izlučenje može se ostvariti najranije nakon izvještajnog ročišta.
(4) Ako je stvar koja je predmet izlučivanja neophodna za nastavak poslovanja stečajnog dužnika, stečajni upravitelj može zahtjev za izlučenje odgoditi za razdoblje od 90 dana počev od izvještajnog ročišta.
(5) Ukoliko je stečajnom upravitelju stvar koja je predmet izlučivanja potrebna za nastavak poslovanja i nakon isteka roka iz stavka (4) ovoga članka za sljedećih 90 dana, potrebna je suglasnost stečajnog sudije.
(6) Rješenje se dostavlja stečajnom upravitelju i izlučnom povjeritelju, a sudionici postupka mogu protiv ovog rješenja uložiti žalbu.
(7) Za razdoblje do izvještajnog ročišta izlučnom povjeritelju pripadaju samo prava potraživanja zbog prekomjerne istrošenosti stvari koja je predmet izlučivanja.
(8) Nakon izvještajnog ročišta, izlučnom povjeritelju pripadaju prava na naknadu zbog korištenja stvari koja je predmet izlučivanja.
(9) Izlučni povjeritelj ima pravo da bude u potpunosti namiren za sve gubitke vrijednosti stvari na koju se odnosi izlučno pravo nakon izvještajnog ročišta.
(10) Ako stečajni upravitelj nije u mogućnosti zaštititi vrijednost stvari kroz isplate izlučnom povjeritelju, izlučni povjeritelj ima pravo izlučiti stvar nakon što stečajnom upravitelju da rok od osam dana.
(11) Ako je stvar čije se izlučivanje moglo zahtijevati prije otvaranja stečajnog postupka neovlašteno prodata od stečajnog dužnika, privremenog upravitelja ili nakon otvaranja postupka od stečajnog upravitelja, izlučni povjeritelj može zahtijevati ustupanje prava na protučinidbu, ako ona nije izvršena.
(12) Izlučni povjeritelj može zahtijevati protučinidbu iz stečajne mase, ako ona postoji u masi i ako se iz mase može izdvojiti.
(13) Ako nisu ispunjeni uvjeti iz st. (11) i (12) ovoga članka, izlučni povjeritelj može:
a) kao stečajni povjeritelj, tražiti naknadu štete ako je dužnik prodao stvar i
b) tražiti da stvar bude obveza koja ulazi u dugove stečajne mase, ako je privremeni stečajni upravitelj ili stečajni upravitelj prodao stvar na nelegalan način.

Članak 97.

(Razlučni povjeritelji)

(1) Povjeritelji koji imaju razlučno pravo na nekom predmetu stečajne mase ovlašteni su na odvojeno namirenje iz predmeta razlučnog prava za glavno potraživanje, kamate i troškove sukladno odredbama ovoga zakona.
(2) Razlučni povjeritelji su:
a) hipotekarni povjeritelji,
b) povjeritelji koji su zakonom, pljenidbom, sporazumom pred sudom ili pravnim poslom stekli neko založno pravo,
c) povjeritelji kojima je stečajni dužnik radi osiguranja prenio neko pravo,
č) povjeritelji kojima pripada pravo zadržavanja.

Članak 98.

(Razlučni povjeritelji kao stečajni povjeritelji)

(1) Razlučni povjeritelji mogu biti stečajni povjeritelji ako im je stečajni dužnik i osobno odgovoran.
(2) Razlučni povjeritelji postaju povjeritelji općeg isplatnog reda, ako se odreknu odvojenog namirenja ili se nisu uspjeli odvojeno namiriti u cjelini ili djelimično i u tom se slučaju namiruju srazmjerno visini neizmirenog dijela svog potraživanja.

Članak 99.

(Troškovi i obveze stečajne mase)

(1) Iz stečajne mase najprije se namiruju neophodni troškovi stečajnog postupka i neophodne obveze stečajne mase, bez kojih se ne može voditi stečajni postupak.
(2) Neophodni troškovi stečajnog postupka i obveze stečajne mase su troškovi i obveze koji se odnose na plaće radnika koji su u radnom odnosu, zatim troškovi za nabavu energenata neophodnih za rad stečajnog dužnika, troškovi osiguranja stečajne mase i drugi neophodni troškovi i obveze neophodne za vođenje stečajnog postupka po ocjeni suda.
(3) O troškovima i obvezama iz stavka (1) ovoga članka u svakom konkretnom slučaju odlučuje stečajni sudac.
(4) Troškovi postupka i obveze stečajne mase, koji nisu neophodni za vođenje postupka u smislu stavka (1) ovoga članka namiruju se nakon izmirenja povjeritelja višeg isplatnog reda.

Članak 100.

(Troškovi stečajnog postupka)

(1) Troškovi stečajnog postupka su:
a) sudski troškovi stečajnog postupka,
b) nagrade i izdaci vještaka, privremenog upravitelja, stečajnog upravitelja i članova privremenog odbora i odbora povjeritelja,
c) drugi troškovi za koje je ovim ili drugim zakonom određeno da će se namirivati kao troškovi stečajnog postupka.
(2) Troškove stečajnog postupka iz stavka (1) točka b) ovoga članka sud određuje sukladno pravilniku kojim se propisuju naknade i nagrade za rad stečajnih upravitelja.

Članak 101.

(Dugovi stečajne mase)

(1) Dugovi stečajne mase su:
a) obveze koje su zasnovane radnjama stečajnog upravitelja ili na drugi način upravljanjem, unovčavanjem i raspodjelom stečajne mase, a koje ne spadaju u troškove stečajnog postupka,
b) obveze iz dvostrano obvezujućih ugovora, ukoliko se njihovo ispunjenje zahtijeva za stečajnu masu ili ako mora uslijediti nakon otvaranja stečajnog postupka,
c) obveze nastale iz neosnovanog bogaćenja stečajne mase,
č) predujmljena sredstva za vođenje prethodnog stečajnog postupka, koja se vraćaju osobi koja je uplatila predujam,
ć) krediti koji su podignuti radi pokretanja i održavanja poslovne djelatnosti u tijeku stečajnog postupka.
(2) Dugovi stečajne mase iz stavka (1) točka ć) ovoga članka izjednačeni su u prioritetu namirenja sa troškovima stečajnog postupka.

5. Otvaranje stečajnog postupka

Članak 102.

(Odluka o prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka)

(1) Stečajni sudac će zakazati ročište u svezi sa uvjetima za otvaranje stečajnog postupka nakon što primi izvješće privremenog stečajnog upravitelja zajedno sa mišljenjem vještaka, ako je vještak imenovan da ocijeni solventnost stečajnog dužnika.
(2) Na ročište se poziva predlagatelj, stečajni dužnik, privremeni stečajni upravitelj i, ako je neophodno, vještak.
(3) U određenim slučajevima stečajni sudac može rješenjem o pokretanju prethodnog stečajnog postupka zakazati ročište za utvrđivanje uvjeta za otvaranje stečajnog postupka.
(4) Stečajni sudac će donijeti odluku o otvaranju stečajnog postupka ili odbiti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka u roku od tri dana od zaključenja sudskog ročišta.
(5) U odluci o odbijanju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka stečajni sudac odlučuje o troškovima postupka.
(6) Stečajni sudac otvara stečajni postupak nad imovinom stečajnog dužnika ako je prijedlog dopušten, ako postoji stečajni razlog i ako će imovina stečajnog dužnika prema predviđanju biti dovoljna da namiri troškove postupka.
(7) Ako imovina stečajnog dužnika ne pokriva troškove postupka, a prijedlog je dopušten i osnovan, stečajni sudac će javnim pozivom, objavljenim na oglasnoj ploči suda, web stranici suda - elektronskoj ploči suda i u "Službenim novinama Federacije BiH", pozvati povjeritelje i zainteresirane osobe da u roku od 30 dana od dana objavljivanja poziva predlože otvaranje stečajnog postupka i uplate predujam za osiguranje troškova stečajnog postupka, u iznosu koji odredi stečajni sudac.
(8) Ako u roku iz stavka (7) ovoga članka povjeritelji i zainteresirane osobe ne predlože otvaranje stečajnog postupka i ne uplate predujam, stečajni sudac će otvoriti stečajni postupak i odmah zaključiti postupak. Rješenje o otvaranju i zaključenju stečajnog postupka dostavlja se nadležnom tužiteljstvu, Poreskoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine i Upravi za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine.
(9) Ako zainteresirana osoba predloži otvaranje stečajnog postupka i uplati predujam u roku iz stavka (7) ovoga članka, stečajni sudac će otvoriti stečajni postupak i voditi ga sukladno odredbama ovoga zakona.
(10) Ako je imovina stečajne mase nedovoljna za vraćanje predujma uplaćenog za troškove postupka, osoba koja je uplatila predujam može zahtijevati povrat od svake osobe koja je bila obvezna podnijeti prijedlog za pokretanje stečajnog postupka, a svojom krivnjom je propustila to učiniti.

Članak 103.

(Direktno otvaranje stečajnog postupka)

(1) Stečajni sudac može odlučiti otvoriti stečajni postupak bez provedbe prethodnog postupka i bez istraživanja razloga za otvaranje stečajnog postupka, ako je prijedlog za otvaranje podnio likvidacijski upravitelj.
(2) Stečajni postupak može se otvoriti direktno ako je prijedlog za otvaranje postupka podnio povjeritelj koji ima pravomoćno rješenje o izvršenju i ako je potraživanje neizmireno 90 dana.
(3) U slučaju iz stavka (2) ovoga članka stečajni sudac prihvata kao pretpostavku da je postojanje obveze dužnika i nemogućnost dužnika da plaća dokazana.
(4) Ako je otvoren predstečajni postupak koji je završen bez uspjeha, rješenje o otvaranju stečajnog postupka bez provedbe prethodnog postupka sud donosi istodobno sa rješenjem o obustavi predstečajnog postupka, osim ako se predstečajni postupak obustavlja zato što je dužnik ispunio sve obveze prema povjeriteljima.
(5) Stečajni postupak može se otvoriti direktno, ako je dužnik uz prijedlog za otvaranje stečajnog postupka dostavio dokumentaciju propisanu člankom 58. stavak (4) ovoga zakona.

Članak 104.

(Rješenje o otvaranju postupka)

(1) Ako se stečajni postupak otvori, stečajni sudac imenuje stečajnog upravitelja.
(2) Rješenje o otvaranju stečajnog postupka sadrži:
a) poslovno ime, odnosno naziv, sjedište, matični broj i jedinstveni identifikacijski broj stečajnog dužnika, broj glavnog računa i naziv poslovne banke kod koje je otvoren,
b) osobno ime i adresu stečajnog upravitelja,
c) datum i sat otvaranja stečajnog postupka,
č) nalog stečajnom dužniku i trećim osobama da stečajnom upravitelju predaju u posjed imovinu i dokumentaciju stečajnog dužnika koja je u njihovom posjedu.
(3) Ako sat otvaranja stečajnog postupka nije naveden, kao trenutak otvaranja smatra se 12.00 sati onog dana kada je doneseno rješenje.

Članak 105.

(Pozivi povjeriteljima i dužnicima)

(1) U rješenju o otvaranju stečajnog postupka pozivaju se povjeritelji da u roku od 30 dana od dana objave rješenja u "Službenim novinama Federacije BiH":
a) prijave kod stečajnog suda svoja potraživanja sukladno članku 174. ovoga zakona i
b) obavijeste stečajnog upravitelja o tome koja prava osiguranja potražuju na predmetima imovine stečajnog dužnika i na kojim predmetima se potražuje pravo osiguranja, vrsta i razlog nastanka prava osiguranja, kao i osigurano potraživanje.
(2) U rješenju o otvaranju stečajnog postupka pozivaju se osobe koje imaju obveze prema stečajnom dužniku, da ih bez odgađanja izvršavaju prema stečajnom dužniku.

Članak 106.

(Određivanje ročišta)

(1) U rješenju za otvaranje stečajnog postupka stečajni sudac određuje ročište za skupštinu povjeritelja, na kojem se, na temelju izvješća stečajnog upravitelja, odlučuje o daljnjem tijeku stečajnog postupka (izvještajno ročište).
(2) Skupština povjeritelja sazvana da sasluša izvješće stečajnog upravitelja (izvještajno ročište) ne može se održati prije ročišta za ispitivanje potraživanja, niti 15 dana od ročišta za ispitivanje potraživanja.
(3) Skupštinu povjeritelja na kojoj se ispituju prijavljena potraživanja (ispitno ročište) čine povjeritelji koji su sudu prijavili svoja potraživanja.
(4) Razdoblje između dana isteka roka za prijavu potraživanja i ročišta za ispitivanje potraživanja može biti najmanje osam, a najviše 30 dana.
(5) Izvještajno i ispitno ročište mogu se održati istodobno.

Članak 107.

(Objavljivanje rješenja o otvaranju stečaja)

(1) Rješenje o otvaranju stečajnog postupka sud objavljuje na oglasnoj ploči suda, web stranici suda - elektronskoj ploči suda, na internet stranici FIA-e, a u "Službenim novinama Federacije BiH" objavit će se samo izreka rješenja.
(2) Kopija rješenja dostavlja se nadležnom tužiteljstvu, Poreskoj upravi Federacije BiH i Upravi za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine.
(3) Rješenje iz stavka (1) ovoga članka, koje se odnosi na gospodarska društva organizirana kao dionička društva, dostavlja se burzi na kojoj se trguje dionicama tog gospodarskog društva, u pisanoj ili elektronskoj formi, najkasnije sljedećeg dana od dana donošenja.
(4) Sud obvezno dostavlja FIA-i, pored rješenja iz stavka (1) ovoga članka, i obavještenje koje sadrži sljedeće podatke:
a) kada je podnositelj prijedloga za otvaranje stečajnog postupka – stečajni dužnik, da li je stečajni dužnik, odnosno organ ovlašten za zastupanje stečajnog dužnika podnio prijedlog za otvaranje stečajnog postupka u roku od 60 dana od dana nastupanja platežne nesposobnosti ili
b) kada je podnositelj prijedloga za otvaranje stečajnog postupka – povjeritelj, da li je povjeritelj podnio prijedlog za pokretanje stečajnog postupka nakon isteka roka od 60 dana od dana nastupanja platežne nesposobnosti kada je to bio dužan da podnese stečajni dužnik, odnosno organ ovlašten za zastupanje stečajnog dužnika.

Članak 108.

(Javni registri)

Ako su stečajni dužnik ili predmeti njegove imovine upisani u javne registre, stečajni sud dužan je narediti sljedeće upise u odgovarajuće registre:
a) u registar poslovnih subjekata uz firmu ili naziv stečajnog dužnika upis oznake "u stečaju", a u rubrici "osobe ovlaštena za zastupanje subjekta upisa" umjesto imena i prezimena direktora, upis imena i prezimena stečajnog upravitelja,
b) upis rješenja o otvaranju i zaključenju stečajnog postupka nad stečajnim dužnikom koji usljed nedostatka stečajne mase prestaje da postoji,
c) upis zaključenja stečajnog postupka.

Članak 109.

(Žalba protiv rješenja o otvaranju stečajnog postupka)

(1) Sud o prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka odlučuje rješenjem.
(2) Protiv rješenja o otvaranju stečajnog postupka, stečajni dužnik može izjaviti žalbu u roku od osam dana od dana dostavljanja rješenja.
(3) Protiv rješenja o odbijanju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka predlagatelj može izjaviti žalbu u roku od osam dana od dana dostavljanja rješenja.
(4) Žalbe iz st. (2) i (3) ovoga članka ne odgađaju izvršenje rješenja.
(5) Posljedice koje je prouzrokovalo ukinuto rješenje o otvaranju stečajnog postupka ostaju na snazi do donošenja drugostupanjske odluke po žalbi. Rješenje o otvaranju stečajnog postupka doneseno u ponovnom postupku objavit će se sukladno članku 107. stavak (1) ovoga zakona.
(6) Ako rješenje o otvaranju stečajnog postupka u postupku po žalbi bude ukinuto, a u ponovnom postupku stečajni postupak bude otvoren, smatrat će se da su pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka nastupile onog dana kada je prvo rješenje o otvaranju stečajnog postupka objavljeno na oglasnoj ploči suda, web stranici suda - elektronskoj ploči suda, u "Službenim novinama Federacije BiH" i na internet stranici FIA-e.

6. Pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka

a) Opće dejstvo otvaranja stečajnog postupka

Članak 110.

(Prelazak prava upravljanja i raspolaganja)

Otvaranjem stečajnog postupka prava stečajnog dužnika da upravlja i raspolaže imovinom koja pripada stečajnoj masi, kao i prava organa stečajnog dužnika, prokuriste, zastupnika i punomoćnika stečajnog dužnika prelaze na stečajnog upravitelja.

Članak 111.

(Raspolaganja stečajnog dužnika)

(1) Raspolaganja osoba ovlaštenih za zastupanje dužnika po zakonu, odnosno dužnika pojedinca, nakon otvaranja stečajnog postupka, predmetima iz stečajne mase bez pravnog su učinka, osim onih raspolaganja za koja vrijede opća pravila o zaštiti povjerenja u javne registre.
(2) Stečajni upravitelj može zahtijevati povrat predmeta raspolaganja, a druga strana ima pravo na povrat izvršene protučinidbe, ukoliko ta protučinidba još postoji u stečajnoj masi.
(3) Raspolaganja stečajnog dužnika stečajnom masom na dan otvaranja stečajnog postupka, smatra se da su izvršena nakon otvaranja stečajnog postupka.

Članak 112.

(Činidbe u korist stečajnog dužnika)

(1) Ako nakon otvaranja stečajnog postupka određena osoba neposredno ispuni obvezu stečajnom dužniku, oslobađa se svoje obveze da izvrši činidbu stečajnom upravitelju samo ako u vrijeme izvršenja nije znala za otvaranje stečajnog postupka.
(2) Pretpostavlja se da osoba iz stavka (1) ovoga članka nije znala za otvaranje stečajnog postupka ukoliko je izvršila obvezu prije javnog oglašavanja otvaranja stečajnog postupka.

Članak 113.

(Podjela imovine pravne zajednice)

(1) Ako je stečajni dužnik u pravnoj zajednici sa trećom osobom (suvlasništvo, zajedničko vlasništvo ili ortakluk), razvrgnuće pravne zajednice provodi se izvan stečajnog postupka.
(2) Iz dijela imovine stečajnog dužnika, dobivenog razvrgnućem zajednice, može se tražiti odvojeno namirenje obveza, koje su proistekle iz odnosa pravne zajednice.
(3) U stečajnom postupku su bez dejstva ugovorne odredbe kojima se u pravnim zajednicama iz stavka (1) ovoga članka isključuje, trajno ili za određeno vrijeme, pravo da se zahtijeva razvrgnuće zajednice ili kojima se za to određuje poseban otkazni rok.

Članak 114.

(Preuzimanje sporova)

(1) Otvaranjem stečajnog postupka prekidaju se sudski i upravni postupci, kao i postupci pred arbitražama, ukoliko se odnose na stečajnu masu.
(2) Prekid postupka iz stavka (1) ovoga članka traje do zaključenja stečajnog postupka, ukoliko se postupak prije toga ne nastavi sukladno st. (3), (4) i (5) ovoga članka.
(3) Pravne sporove o imovini koja pripada stečajnoj masi, u kojima je stečajni dužnik tužitelj i koji su u vrijeme otvaranja stečajnog postupka u tijeku, stečajni upravitelj i suprotna stranka u sporu mogu nastaviti u onom stanju u kojem se nalaze.
(4) Pravne sporove koji teku u vrijeme otvaranja stečajnog postupka i u kojima je stečajni dužnik tuženi, može preuzeti i stečajni upravitelj i protivna stranka, ako se tiču:
a) izlučenja nekog predmeta iz stečajne mase,
b) odvojenog namirenja ili
c) dugova stečajne mase.
(5) Stečajni povjeritelj može u prekluzivnom roku od 30 dana od dana održavanja ispitnog ročita na kojem je njegovo potraživanje osporeno podnijeti prijedlog za nastavak ranije započetog postupka.
(6) Ako stečajni upravitelj odmah prizna zahtjev, protivnik može ostvarivati pravo na naknadu troškova parničnog postupka samo kao stečajni povjeritelj.
(7) Ako se predmetni parnični postupak vodio pred sudom kod koga se ne vodi stečajni postupak, ukoliko se podnese prijedlog za nastavak parničnog postupaka, sud se, oglašava mjesno nenadležnim i predmet ustupa sudu koji vodi stečajni postupak.
(8) Protiv rješenja iz stavka (7) ovoga članka nije dozvoljena posebna žalba.

Članak 115.

(Potraživanja stečajnih povjeritelja)

Stečajni povjeritelji mogu svoja potraživanja prema stečajnom dužniku ostvarivati samo u stečajnom postupku.

Članak 116.

(Izvršenje prije otvaranja postupka)

Ako stečajni povjeritelj u razdoblju od 90 dana prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka ili nakon toga stekne razlučno pravo ili neko drugo osiguranje na imovini stečajnog dužnika koja ulazi u stečajnu masu, to pravo osiguranja otvaranjem stečajnog postupka prestaje.

Članak 117.

(Zabrana izvršenja i osiguranja)

(1) Nakon otvaranja stečajnog postupka stečajni povjeritelji ne mogu protiv stečajnog dužnika tražiti prinudno izvršenje, niti tražiti osiguranje na dijelovima imovine koja ulazi u stečajnu masu.
(2) Postupci iz stavka (1) ovoga članka koji su u tijeku u vrijeme otvaranja stečajnog postupka prekidaju se.
(3) Stečajni sudac odlučuje o prigovorima koji budu podneseni na temelju odredbe stavka (1) ovoga članka protiv dopuštenosti prinudnog izvršenja.
(4) Razlučni povjeritelji mogu svoja osigurana potraživanja ostvarivati odvojeno, po pravilima izvršnog postupka, samo uz prethodnu suglasnost stečajnog upravitelja, u sljedećim slučajevima:
a) ako se razlučna stvar prodaje u postupku reorganizacije stečajnog dužnika,
b) ako se razlučna stvar prodaje u postupku prodaje stečajnog dužnika kao pravne osobe,
c) ako se razlučna stvar prodaje u cjelini, budući da predstavlja funkcionalnu cijelinu.
(5) Razlučni povjeritelji podnose zahtjev stečajnom upravitelju u roku od 15 dana od dana održavanja izvještajnog ročišta, radi dobivanja suglasnosti iz stavka (4) ovoga članka, a stečajni upravitelj je dužan odlučiti o zahtjevu u roku od 15 dana od dana njegovog prijema, uz prethodno pribavljeno mišljenje odbora povjeritelja.
(6) Ako se stečajni upravitelj o zahtjevu razlučnog povjeritelja ne izjasni u roku iz stavka (5) ovoga članka, smatra se da je data suglasnost.
(7) Ako stečajni upravitelj, o zahtjevu razlučnog povjeritelja iz stavka (5) ovoga članka, odluči negativno, stečajni dužnik odgovara za štetu koju bi razlučni povjeritelj zbog toga pretrpio.
(8) Nakon prijema prijedloga razlučnog povjeritelja za izvršenje, sud može odlučiti da se ne pokreće izvršni postupak ili da izvršenje odgodi ako stečajni upravitelj osigura odgovarajuću zaštitu potraživanja razlučnog povjeritelja.
(9) Odgovarajuća zaštita razlučnog potraživanja predstavlja zaštitu koja je priznata odlukom suda, tako da je vrijednost garancije dovoljna da odgađanje izvršnog postupka ne dovodi do oštećenja povjeritelja.
(10) Ako se razlučni povjeritelj opredijeli da svoje pravo na namirenje na osiguranoj stvari ostvaruje u stečajnom postupku, ranije započeti izvršni postupak se obustavlja.

Članak 118.

(Zabrana izvršenja radi ostvarivanja potraživanja prema stečajnoj masi)

(1) U roku od šest mjeseci od dana otvaranja stečajnog postupka, nije dozvoljeno prinudno izvršenje radi ostvarivanja dugova stečajne mase koji nisu zasnovani pravnom radnjom stečajnog upravitelja.
(2) Odredba stavka (1) ovoga članka ne odnosi se na:
a) obveze stečajne mase iz dvostrano obveznog ugovora čije je ispunjenje izabrao stečajni upravitelj,
b) obveze iz trajnog obligacijskog odnosa po isteku prvog roka u kome je stečajni upravitelj mogao otkazati ugovor sukladno ovom zakonom,
c) obveze iz radnog ili drugog trajnog obligacijskog odnosa, ukoliko je stečajni upravitelj tražio ispunjenje protučinidbe u korist stečajne mase.

Članak 119.

(Isključivanje stjecanja prava na imovini koja ulazi u stečajnu masu)

(1) Nakon otvaranja stečajnog postupka ne mogu se valjano stjecati prava na dijelovima imovine koja ulazi u stečajnu masu i u slučaju da se stjecanje zasniva na raspolaganju stečajnog dužnika, prinudnom izvršenju ili osiguranju u korist stečajnog povjeritelja.
(2) Odredbe stavka (1) ovoga članka ne odnose se na slučajeve stjecanja povjerenjem u javne evidencije u kojima se vode podaci o nepokretnostima i pravima na nepokretnostima (u daljem tekstu: javne evidencije).

Članak 120.

(Zabrana pošte)

(1) Ako je potrebno razjasniti ili spriječiti pravne radnje stečajnog dužnika koje su štetne za povjeritelje, stečajni sudac na zahtjev stečajnog upravitelja ili po službenoj dužnosti donosi rješenje da se određene ili sve poštanske pošiljke za stečajnog dužnika dostavljaju stečajnom upravitelju.
(2) Rješenje iz stavka (1) ovoga članka mora biti obrazloženo.
(3) Stečajni upravitelj je ovlašten otvarati pošiljke koje su mu dostavljene.
(4) Pošiljke čiji se sadržaj ne odnosi na stečajnu masu, moraju se bez odgađanja dostaviti stečajnom dužniku.
(5) Prispjela pošta se protokolira po pravilima o uredskom poslovanju.
(6) Protiv rješenja o zabrani pošte stečajni dužnik može izjaviti žalbu drugostupanjskom sudu.
(7) Ako su prestali razlozi za zabranu pošte, stečajni sudac je dužan ukinuti rješenje o zabrani pošte, nakon saslušanja stečajnog upravitelja.

Članak 121.

(Dužnikove obveze obavještavanja i suradnje)

(1) Stečajni dužnik obvezan je stečajnom sudu, stečajnom upravitelju, odboru povjeritelja i po naređenju stečajnog sudije, skupštini povjeritelja davati obavještenja o svim okolnostima koje se odnose na postupak.
(2) Stečajni dužnik je dužan stečajnom upravitelju predati svu potrebnu dokumentaciju i pomagati mu pri ispunjenju njegovih zadataka.
(3) Stečajni dužnik je obvezan po naređenju stečajnog suca biti na raspolaganju stečajnom sucu radi ispunjavanja obveze obavještavanja i suradnje i suzdržavati se od radnji koje su suprotne ispunjavanju navedenih obveza.
(4) Ako je za pribavljanje istinitih iskaza potrebno, stečajni sudac će naložiti stečajnom dužniku da u zapisniku pred stečajnim sucem izjavi da je traženu informaciju dao točno i potpuno prema najboljem znanju i savjesti.
(5) Stečajni sudac može protiv stečajnog dužnika odrediti prinudne mjere iz članka 22. stavak (3) ovoga zakona u slučaju da:
a) stečajni dužnik odbija davati informacije ili izjave o potpunosti datih podataka ili suradnju sa stečajnim upraviteljem u ispunjavanju svojih zadataka,
b) uprkos nalogu suda izbjegava ili namjerava da izbjegne davanje obavještenja i suradnju, a naročito ako uprkos zabrani udaljavanja vrši pripreme za bjekstvo,
c) ako je to potrebno da bi se spriječile radnje stečajnog dužnika koje su protivne ispunjavanju njegovih obveza obavještavanja i sudjelovanja, a naročito radi osiguranja stečajne mase.
(6) Određivanje sredstava prinude, njihovu provedbu, kao i pravni lijekovi protiv određivanja sredstava prinude vrši se na temelju članka 22. st. (3) i (4) ovoga zakona.

Članak 122.

(Zastupnici organa, radnici i treće osobe)

(1) U slučaju da je stečajni dužnik pravna osoba odredbe čl. 120. i 121. ovoga zakona shodno se primjenjuju na članove uprave ili nadzornog organa, kao i na članove koji odgovaraju svojom imovinom, u slučaju da su ovlašteni za zastupanje, kao i na treće osobe koje su u posjedu imovine, dokumentacije i informacija.
(2) Na osobe koje su dvije godine prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka napustila funkcije članova uprave ili nadzornog odbora ne primjenjuju se odredbe iz stavka (1) ovoga članka.

Članak 123.

(Osobna odgovornost članova društva)

Ako je stečajni postupak otvoren nad gospodarskim društvom čiji članovi osobno odgovaraju za obveze društva, zahtjev protiv članova društva, na temelju njihove osobne odgovornosti, koji proizlaze iz ovoga ili drugoga zakona tijekom stečajnog postupka, može podnijeti samo stečajni upravitelj.

b) Ispunjenje pravnih poslova

Članak 124.

(Pravo stečajnog upravitelja na izbor)

(1) Stečajni upravitelj može, ako stečajni dužnik ili njegov suugovaratelj u vrijeme otvaranja stečajnog postupka nisu ispunili ili nisu u potpunosti ispunili dvostrano obvezujući ugovor, umjesto stečajnog dužnika ispuniti ugovor i zahtijevati ispunjenje od druge strane.
(2) Stečajni upravitelj je dužan najkasnije u roku 15 dana od dana otvaranja stečajnog postupka izjaviti da li namjerava zatražiti ispunjenje ugovora ili ne, ako ga druga strana pozove na vršenje prava izbora.
(3) Ako stečajni upravitelj u roku iz stavka (2) ovoga članka ne dostavi izjavu, ne može zahtijevati ispunjenje ugovora.
(4) Ako stečajni upravitelj odbije ispunjenje, druga strana može ostvariti svoje potraživanje zbog neispunjenja samo kao stečajni povjeritelj.

Članak 125.

(Fiksni poslovi)

(1) Ako je vrijeme ispunjenja obveza iz ugovora fiksno određeno, a nastupilo je poslije otvaranja stečajnog postupka, ne može se tražiti ispunjenje.
(2) Druga ugovorna strana stečajnog dužnika može tražiti naknadu zbog neispunjenja kao stečajni povjeritelj.
(3) Naknada zbog neispunjenja sastoji se u razlici između ugovorene i tržišne cijene koja u mjestu ispunjenja važi za fiksne ugovore na dan otvaranja stečajnog postupka.

Članak 126.

(Djeljive činidbe)

(1) Ako je dugovana činidba djeljiva, a druga ugovorna strana je svoju činidbu u vrijeme otvaranja stečajnog postupka već djelimično ispunila, svoje potraživanje na protučinidbu koja odgovara njenoj djelimično ispunjenoj činidbi, moći će ostvariti kao stečajni povjeritelj i u slučaju da stečajni upravitelj zahtijeva ispunjenje preostalog dijela činidbe.
(2) Druga ugovorna strana nema pravo zbog neispunjenja njenog prava na protučinidbu iz stečajne mase zahtijevati povrat onoga što je djelimičnim ispunjenjem njene činidbe prešlo u imovinu stečajnog dužnika prije otvaranja stečajnog postupka.

Članak 127.

(Predbilježba)

(1) Ako je u javnu evidenciju nepokretnosti upisana predbilježba radi osiguranja zahtjeva za stjecanje ili ukidanje prava na nekoj dužnikovoj nepokretnosti ili na nekom pravu upisanom u korist stečajnog dužnika ili radi osiguranja zahtjeva za promjenu sadržaja ili reda tog prava, povjeritelj svoje potraživanje može namiriti kao povjeritelj stečajne mase.
(2) Ako je stečajni dužnik preuzeo daljnje obveze prema povjeritelju, ali ih u cijelosti ili djelimično nije ispunio, primjenjuje se odredba stavka (1) ovoga članka.
(3) Odredba stavka (1) ovoga članka shodno se primjenjuje na predbilježbe upisane u druge javne evidencije.

Članak 128.

(Zadržavanje prava vlasništva)

(1) Ako je stečajni dužnik prije otvaranja stečajnog postupka pokretnu stvar prodao uz zadržavanje prava vlasništva i kupcu stvar predao u posjed, kupac može tražiti ispunjenje ugovora o prodaji.
(2) Odredba stavka (1) ovoga članka primjenjuje se i kada je stečajni dužnik preuzeo i daljnje obveze prema kupcu, ali ih u cijelosti ili djelimično nije ispunio.
(3) Ako je prije otvaranja stečajnog postupka stečajni dužnik pokretnu stvar kupio uz zadržavanje prava vlasništva i stvar od prodavca dobio u posjed, stečajni upravitelj ima pravo na izbor sukladno članku 124. ovoga zakona.

Članak 129.

(Zakupni odnosi nad nepokretnostima)

(1) Zakupni odnosi stečajnog dužnika nad nepokretnostima postoje i dalje sa dejstvom za stečajnu masu.
(2) Prava koja se odnose na razdoblje prije otvaranja stečajnog postupka druga ugovorna strana može ostvarivati samo kao stečajni povjeritelj.

Članak 130.

(Stečajni dužnik kao zakupodavatelj)

(1) Stečajni upravitelj može nakon otvaranja stečajnog postupka otkazati ugovor o najmu ili zakupu, uz otkazni rok od tri mjeseca bez navođenja razloga.
(2) Stečajni upravitelj može zaključiti novi ugovor sa istom ili drugom stranom ili pod drugim uvjetima nakon pribavljenog mišljenja odbora povjeritelja ili skupštine ako odbor nije formiran.

Članak 131.

(Stečajni dužnik kao zakupac)

(1) Zakup nekretnine u koju je stečajni dužnik ušao kao zakupoprimatelj, stečajni upravitelj može otkazati bez obzira na ugovoreno trajanje ugovora na kraju svakog mjeseca uz otkazni rok od dva mjeseca.
(2) Ako stečajni upravitelj da otkaz ugovora o zakupu, druga strana može kao stečajni povjeritelj zahtijevati naknadu štete nastale prijevremenim prestankom ugovornog odnosa.
(3) Ako stečajni dužnik u vrijeme otvaranja stečajnog postupka nije stupio u posjed nekretnine, stečajni upravitelj i druga strana mogu odustati od ugovora.
(4) Ako stečajni upravitelj odustane od ugovora iz stavka (3) ovoga članka, druga ugovorna strana može kao stečajni povjeritelj zahtijevati naknadu štete nastale prijevremenim prestankom ugovornog odnosa.
(5) Svaka strana dužna je u roku od 15 dana od dana zaključivanja ugovora obavijestiti drugu stranu da li namjerava odustati od ugovora, a ako to ne uradi, gubi pravo na odustanak od ugovora.

Članak 132.

(Zabrana otkaza ugovora o zakupu)

Zakupni odnos koji je stečajni dužnik zasnovao kao zakupac druga strana ne može otkazati nakon prijedloga za otvaranje stečajnog postupka:
a) zbog kašnjenja u plaćanju zakupnine koja je nastupila u razdoblju prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka,
b) zbog pogoršanja imovinskih odnosa stečajnog dužnika.

Članak 133.

(Ugovori o radu)

(1) Danom otvaranja stečajnog postupka prestaju ugovori o radu radnika stečajnog dužnika.
(2) Odluku o prestanku radnog odnosa stečajni upravitelj dostavlja radniku.
(3) Stečajni upravitelj može zaključiti nove ugovore o radu sa osobama koje su mu potrebne za nastavak poslovanja ili odvijanje stečajnog postupka, prvenstveno sa radnicima stečajnog dužnika kojima je prestao ugovor o radu, ako ispunjavaju uvjete za rad na poslovima za koje se ukazala potreba kod stečajnog dužnika.
(4) Za obavljanje stručnih poslova u složenim stečajnim predmetima i predmetima sa većim opsegom stečajne mase stečajni upravitelj može angažirati stručne osobe uz suglasnost odbora povjeritelja, a ako odbor povjeritelja ne da suglasnost ili nije osnovan, stečajni sudac može dati suglasnost ako smatra da je te poslove neophodno obaviti.
(5) Potraživanja po osnovu prava iz radnog odnosa, izuzev potraživanja iz članka 92. ovoga zakona, stečena do dana otvaranja stečajnog postupka, ostvaruju se kao stečajna potraživanja općeg isplatnog reda.

Članak 134.

(Prestanak naloga i ugovora o obavljanju poslova)

(1) Nalog o obavljanju poslova stečajnog dužnika koji se odnosi na imovinu koja ulazi u stečajnu masu prestaje otvaranjem stečajnog postupka.
(2) Nalogoprimatelj je dužan, radi otklanjanja štete, nastaviti sa obavljanjem posla i nakon otvaranja stečajnog postupka, sve dok stečajni upravitelj ne preuzme obavljanje posla i smatra se da nalog iz stavka (1) ovoga članka i dalje postoji.
(3) Nalogoprimatelj namiruje potraživanja u svezi sa nastavljanjem obavljanja posla kao stečajni povjeritelj stečajne mase.
(4) Ako nalogoprimatelj, koji bez svoje krivnje nije saznao za otvaranje stečajnog postupka, nastavi sa obavljanjem posla, smatrat će se da je nalog bio i dalje na snazi.

Članak 135.

(Prestanak punomoći)

(1) Punomoć stečajnog dužnika koja se odnosi na imovinu koja ulazi u stečajnu masu prestaje da važi otvaranjem stečajnog postupka.
(2) Ako nalog ili ugovor o obavljanju poslova iz članka 134. stavak (2) ovoga zakona postoji i nakon otvaranja stečajnog postupka, smatra se da postoji i punomoć data na temelju tog ugovornog odnosa.
(3) Punomoćnik koji bez svoje krivnje ne zna za otvaranje postupka, ne odgovara za štetu, ako drugim zakonom nije drugačije određeno.

Članak 136.

(Ništavni ugovori i ponude)

(1) Ugovori kojima se unaprijed isključuje ili ograničava primjena čl. 124. do 135. ovoga zakona su ništavni.
(2) Ponude učinjene dužniku ili ponude koje je učinio dužnik prestaju vrijediti na dan otvaranja stečajnog postupka ako do toga dana nisu prihvaćene.

c) Prebijanje i pobijanje novčanih potraživanja

Članak 137.

(Dopuštenost prebijanja novčanog potraživanja)

(1) Ako je stečajni povjeritelj u razdoblju otvaranja stečajnog postupka imao, na temelju zakona ili ugovora, pravo na prebijanje novčanog potraživanja, otvaranje stečajnog postupka ne utječe na ostvarivanje njegovog prava.
(2) Ako je u razdoblju otvaranja stečajnog postupka, novčano potraživanje vezano za odgođeni uvjet, do prebijanja novčanog potraživanja će doći kada se uvjet ispuni.
(3) Povjeritelj koji ima potraživanje pod odgođenim uvjetom može spriječiti realizaciju protupotraživanja stečajnog dužnika ako pruži odgovarajuće osiguranje.
(4) Prebijanje novčanog potraživanja nije isključeno time što novčana potraživanja glase na različite valute ili obračunske jedinice, ako se valute ili obračunske jedinice u mjestu plaćanja potraživanja sa kojim se vrši prebijanje novčanog potraživanja mogu slobodno mijenjati.
(5) Preračunavanje se vrši prema tečajnoj vrijednosti koja vrijedi u mjestu plaćanja u vrijeme dobivanja izjave o prebijanju novčanog potraživanja.

Članak 138.

(Zabrana prebijanja novčanog potraživanja)

Prebijanje novčanog potraživanja je zabranjeno:
a) ako je obveza stečajnog povjeritelja prema stečajnoj masi nastala nakon otvaranja stečajnog postupka,
b) ako je stečajni povjeritelj svoje novčano potraživanje nakon otvaranja postupka stekao od nekog drugog povjeritelja,
c) ako je stečajni povjeritelj stekao mogućnost prebijanja novčanog potraživanja pravnom radnjom koja se može pobijati,
č) ako je povjeritelj povezana osoba, u smislu članka 146. ovoga zakona, a stečajni dužnik ima pravo na novčano potraživanje koje je nastalo ili dospjelo u razdoblju od šest mjeseci prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka, osim ako povjeritelj ne dokaže da u trenutku nastanka mogućnosti prebijanja novčanog potraživanja nije znao za prijeteću platežnu nesposobnost ili nastalu platežnu nesposobnost stečajnog dužnika.

Članak 139.

(Pravne radnje koje se mogu pobijati)

(1) Mogu se pobijati pravne radnje poduzete prije otvaranja stečajnog postupka kojima se narušava ravnomjerno namirenje povjeritelja (oštećenje povjeritelja), odnosno kojima se pojedini povjeritelji stavljaju u povoljniji položaj (pogodovanje povjeritelja).
(2) Pravna radnja je poduzeta u trenutku u kojem nastupaju njena pravna dejstva.
(3) Kod pravne radnje ograničene rokom ili uvjetom, ne uzima se u obzir nastupanje uvjeta ili roka.
(4) Pod pravnom radnjom smatra se propuštanje radnje, kao i mjere prinudnog izvršenja.
(5) Pravne radnje iz postupka restrukturiranja koje se ne mogu pobijati su:
a) transakcije koje je izvršio dužnik u okviru redovitog tijeka poslovanja,
b) transakcije koje je izvršio dužnik sa ovlastima suda ili povjerenika, a koje izlaze iz okvira redovitog tijeka poslovanja,
c) transakcije koje su redovito izvršene u okviru izvršavanja odobrenog plana financijskog i operativnog restrukturiranja.

Članak 140.

(Razlozi za pobijanje pravnih radnji)

(1) Pobijati se može pravna radnja koja je omogućila stečajnom povjeritelju osiguranje ili namirenje:
a) ako je poduzeta u posljednjih 12 mjeseci prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka, a stečajni dužnik je bio platežno nesposoban, ili ako je povjeritelj u to vrijeme znao za platežnu nesposobnost ili to iz grube nepažnje nije znao,
b) ako je poduzeta nakon podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka i ako je povjeritelj u vrijeme radnje znao za platežnu nesposobnost ili za prijedlog za otvaranje stečajnog postupka ili to iz grube nepažnje nije znao.
(2) Pobijati se može pravna radnja koja je dala ili omogućila stečajnom povjeritelju neuobičajeno osiguranje ili namirenje, kao što je namirenje koje on nije ili nije na taj način ili u to vrijeme imao pravo da zahtijeva:
a) ako je pravna radnja poduzeta u razdoblju od 90 dana prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka ili nakon podnošenja prijedloga,
b) ako je pravna radnja poduzeta u razdoblju od šest mjeseci prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka i stečajni dužnik je u vrijeme pravne radnje bio platežno nesposoban.
(3) Smatra se da je povjeritelj znao za nesposobnost za plaćanje ili za prijedlog za otvaranje stečajnog postupka ako je znao za okolnosti iz kojih se neophodno moralo zaključiti da postoji nesposobnost za plaćanje ili da je podnesen prijedlog za otvaranje stečajnog postupka.
(4) Smatra se da je osoba koja je sa stečajnim dužnikom bila povezana u razdoblju poduzimanja pravne radnje znala za nesposobnost za plaćanje ili prijedlog za otvaranje stečajnog postupka.

Članak 141.

(Pobijanje pravnih radnji bez naknade)

(1) Pravna radnja stečajnog dužnika bez naknade ili uz neznatnu naknadu može se pobijati, osim ako je poduzeta pet godina prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka.
(2) Smatra se da je pravna radnja bez naknade ili uz neznatnu naknadu kada je stečajni dužnik odustao od neke imovinske vrijednosti, a da za to nije primio odgovarajuću protučinidbu kao naknadu.
(3) Ako je riječ o uobičajenom prigodnom poklonu neznatne vrijednosti, radnja se ne može pobijati.

Članak 142.

(Namjerno oštećenje)

(1) Pobijati se može pravna radnja stečajnog dužnika koju je on poduzeo u posljednjih pet godina prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka ili nakon toga, sa namjerom da ošteti povjeritelja, pod uvjetom da je druga ugovorna strana znala u razdoblju poduzimanja radnje za namjeru stečajnog dužnika.
(2) U slučaju iz stavka (1) ovoga članka smatra se da je druga strana znala za namjeru ako je znala da stečajnom dužniku prijeti nesposobnost za plaćanje i da se radnjom oštećuju povjeritelji.

Članak 143.

(Zajam kojim se nadoknađuje kapital)

(1) Zajam kojim se nadoknađuje kapital postoji ako neki član društva, odnosno treća osoba kome član društva da neko osiguranje za vraćanje zajma, u određenom vremenu kada je nastupila kriza društva, društvu odobri zajam, umjesto da mu članovi društva unesu vlastiti kapital.
(2) Odredba stavka (1) ovoga članka primjenjuje se i za druge pravne radnje koje u ekonomskom pogledu odgovaraju odobravanju zajma.
(3) Pravna radnja kojom se za potraživanje člana društva za vraćanje zajma kojim se nadoknađuje kapital ili za neko njemu odgovarajuće potraživanje dalo osiguranje može se pobijati, i to ako je radnja bila poduzeta u posljednjih pet godina prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka ili nakon toga.
(4) Pravna radnja kojom je za potraživanje nekog člana društva na povrat zajma koji nadoknađuje kapital osigurano namirenje može se pobijati, ako je radnja bila poduzeta u posljednje tri godina prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka ili nakon toga.

Članak 144.

(Pokretanje postupka pobijanja)

(1) Stečajni upravitelj je u ime stečajnog dužnika ovlašten na pobijanje pravnih radnji iz članka 139. ovoga zakona.
(2) Pravne radnje mogu pobijati i povjeritelji, pod uvjetom da stečajni upravitelj na poziv povjeritelja ne pokrene parnicu u roku od 30 dana od dana prijema poziva od povjeritelja.
(3) Tužba za pobijanje pravnih radnji može se podnijeti u roku od dvije godine od otvaranja stečajnog postupka.
(4) Pravna radnja može se pobijati i isticanjem protutužbe ili prigovora u parnici i u tom slučaju se ne primjenjuje rok iz stavka (3) ovoga članka.
(5) Tužba iz stavka (3) ovoga članka podnosi se protiv osoba prema kojoj je ili u čiju korist je pravna radnja poduzeta.
(6) Ako se pravno sredstvo za pobijanje pravne radnje iz st. (3) i (4) ovoga članka prihvati, pobijana pravna radnja je bez efekata prema stečajnoj masi i protivna je strana dužna vratiti u stečajnu masu sve imovinske koristi stečene na temelju pobijane radnje.
(7) Primatelj radnje bez naknade ili uz neznatnu naknadu mora vratiti ono što je primio samo ako je time obogaćen, osim ako je znao ili je morao znati da se takvom radnjom oštećuju povjeritelji.

Članak 145.

(Protuzahtjevi protivnika pobijanja)

(1) Ako protivnik pobijanja vrati ono što je stekao na temelju pobojne radnje, njegovo potraživanje ponovno oživljava.
(2) Proturadnja će se isplatiti iz stečajne mase ako je ona još prisutna u masi i može se izdvojiti iz mase ili ako je masa obogaćena za vrijednost te radnje.
(3) Protivnik pobijanja može svoje pravo na povrat proturadnje ostvarivati kao stečajni povjeritelj.

Članak 146.

(Povezane osobe stečajnog dužnika)

Povezanim osobama stečajnog dužnika u smislu ovoga zakona smatraju se:
a) direktor, član organa upravljanja ili organa nadzora stečajnog dužnika,
b) član stečajnog dužnika koji za njegove obveze odgovara cjelokupnom svojom imovinom,
c) član ili dioničar sa više od 10% sudjelovanja (izravno ili neizravno) u kapitalu stečajnog dužnika,
č) pravna osoba koju stečajni dužnik kontrolira u smislu zakona kojim se uređuju gospodarska društva,
ć) osobe koje zbog svog posebnog položaja u društvu imaju pristup povjerljivim informacijama ili imaju mogućnost upoznati se sa financijskim stanjem stečajnog dužnika,
d) osoba koja je u stvarnoj poziciji vršiti značajniji utjecaj na poslovanje stečajnog dužnika,
dž) osoba koja je srodnik po krvi u pravoj liniji bez obzira na stupanj ili u pobočnoj liniji do četvrtog stupnja srodstva, srodnik po tazbini do drugog stupnja srodstva ili bračni partner fizičkih osoba iz toč. a), b), c), ć) i d) ovoga članka.

7. Upravljanje i unovčavanje stečajne mase

 a) Osiguranje stečajne mase

Članak 147.

(Preuzimanje stečajne mase)

(1) Nakon otvaranja stečajnog postupka, stečajni upravitelj je dužan ući u posjed cjelokupne imovine koja ulazi u stečajnu masu i njome upravljati.
(2) Stečajni upravitelj može, na temelju izvršnog rješenja o otvaranju stečajnog postupka, zahtijevati od suda da naredi stečajnom dužniku predaju stvari i odredi izvršenje radnje kojima će se naredba prisilno ostvariti.
(3) Uz nalog za predaju, sud može po službenoj dužnosti odrediti i mjere prisile protiv zastupnika dužnika – pravnu osobu ili dužnika – pojedinca iz članka 121. ovoga zakona.

Članak 148.

(Računi stečajnog dužnika)

(1) Danom otvaranja stečajnog postupka gase se računi stečajnog dužnika i prestaju prava osoba koje su bila ovlaštena da raspolažu imovinom stečajnog dužnika na računima.
(2) Stečajni upravitelj će otvoriti nove račune stečajnog dužnika i odrediti osobe koje će biti ovlaštene da raspolažu sredstvima na tim računima.
(3) Sredstva sa ugašenih računa prenose se na nove račune.

Članak 149.

(Firma stečajnog dužnika)

(1) Nakon otvaranja stečajnog postupka, registracijski sud po službenoj dužnosti u registru poslovnih subjekata uz firmu ili naziv stečajnog dužnika upisuje ili dodaje oznaku "u stečaju", a u rubrici "Osobe ovlaštene za zastupanje subjekta upisa", umjesto direktora, upisuje stečajnog upravitelja.
(2) Nakon otvaranja stečajnog postupka, uz firmu ili naziv stečajnog dužnika dodaje se oznaka "u stečaju".

Članak 150.

(Predmeti od vrijednosti)

(1) Nakon otvaranja stečajnog postupka, odbor povjeritelja može odrediti gdje će se i pod kojim uvjetima pohraniti ili uložiti gotov novac, vrijednosni papiri i dragocjenosti.
(2) Odluku o pohranjivanju ili ulaganju stvari od vrijednosti iz stavka (1) ovoga članka može donijeti stečajni sudac, ako odbor povjeritelja nije osnovan ili ako nije donio odgovarajuću odluku.
(3) Ako je osnovan odbor povjeritelja, stečajni upravitelj ima pravo preuzeti pohranjeni ili uloženi novac, vrijednosne papire ili dragocjenosti samo ako priznanicu zajedno sa njim potpiše predsjednik odbora povjeritelja ili član odbora povjeritelja kojeg on odredi.
(4) Napuci koje je stečajni upravitelj dao u pogledu pohranjivanja ili ulaganja imaju pravno dejstvo samo ako ih je potpisao predsjednik odbora povjeritelja ili član odbora povjeritelja kojeg on odredi.
(5) Skupština povjeritelja može u pogledu pohranjivanja i ulaganja donijeti odluku koja odstupa od pravila iz st. (1) i (2) ovoga članka.

Članak 151.

(Pečaćenje)

Stečajni upravitelj može, radi osiguranja stvari koje ulaze u stečajnu masu, zatražiti da službena osoba suda popiše i zapečati dužnikove stvari.

Članak 152.

(Popis predmeta stečajne mase)

(1) Stečajni upravitelj dužan je sačiniti popis predmeta stečajne mase.
(2) Za svaki predmet potrebno je navesti njegovu vrijednost.
(3) Ako vrijednost zavisi od toga hoće li stečajni dužnik nastaviti poslovanje ili ne, potrebno je navesti i tu vrijednost.
(4) Ako je to potrebno, procjena pojedinih dijelova imovine može se povjeriti vještacima.

Članak 153.

(Popis povjeritelja)

(1) Stečajni upravitelj dužan je sačiniti popis svih dužnikovih povjeritelja za koje je saznao iz knjiga i poslovne dokumentacije stečajnog dužnika, prijave njihovih potraživanja ili na neki drugi način.
(2) U popisu se odvojeno vode povjeritelji sa pravom odvojenog namirenja i stečajni povjeritelji razvrstani po pojedinim isplatnim redovima.
(3) Za svakog povjeritelja potrebno je navesti poslovno ime i sjedište, odnosno ime, prezime i adresu prebivališta povjeritelja za svaku pojedinačnu obvezu.
(4) Za razlučne povjeritelje potrebno je dodatno označiti i predmet na kojem postoji razlučno pravo i vjerojatnu visinu iznosa za koji povjeritelj neće biti odvojeno namiren.
(5) U popisu se navode mogućnosti za prebijanje novčanih potraživanja, sa procjenom visine obveza stečajne mase za slučaj uzastopnog i neprekinutog unovčenja imovine stečajnog dužnika.

Članak 154.

(Pregled imovine)

(1) U roku od 45 dana od dana imenovanja, stečajni upravitelj je dužan sačiniti uređen pregled u kome se nabrajaju i međusobno uređuju predmeti koji čine stečajnu masu i obveze stečajnog dužnika sa stanjem na dan otvaranja stečajnog postupka.
(2) Pregled imovine sadrži procjenu sa kojim dijelom stečajne mase se može računati u stečajnom postupku za namirenje povjeritelja stečajnog dužnika.
(3) Stečajni sudac će, na zahtjev stečajnog upravitelja ili nekog povjeritelja, naložiti odgovornim osobama stečajnog dužnika da, nakon sačinjavanja pregleda imovine, daju izjavu pred stečajnim sudijom o tome da li su u pregledu imovine u potpunosti navedeni predmeti i obveze.

Članak 155.

(Stavljanje popisa i pregleda na uvid)

(1) Stečajni upravitelj je dužan u službenim prostorijama suda izložiti popis predmeta stečajne mase, popis povjeritelja, tabelu prijavljenih potraživanja, pregled imovine i izvješće o materijalno-financijskom stanju stečajnog dužnika i uzrocima toga stanja, najkasnije osam dana prije izvještajnog ročišta.
(2) Ako stečajni upravitelj neopravdano kasni u izvršavanju obveze iz stavka (1) ovoga članka, čini težu povredu dužnosti stečajnog upravitelja.

Članak 156.

(Poslovne knjige i poreske obveze)

(1) Nakon otvaranja stečajnog postupka, stečajni upravitelj ili osoba koju on odredi je obvezan voditi poslovne knjige, sačinjavati financijska izvješća sukladno propisima o računovodstvu i reviziji, voditi porezne evidencije, vršiti obračun i plaćanje poreza sukladno propisima koji uređuju izravne i neizravne poreze.
(2) Otvaranjem stečajnog postupka počinje nova poslovna godina.
(3) Vrijeme do izvještajnog ročišta ne uračunava se u zakonske rokove za sačinjavanje i objavljivanje završnog računa.
(4) Skupština povjeritelja na prvom izvještajnom ročištu može odlučiti da se izvrši revizija završnog računa prije otvaranja stečajnog postupka, odnosno revizija početnog stanja na dan otvaranja stečajnog postupka.
(5) Prije okončanja stečajnog postupka vrši se revizija financijskog poslovanja stečajnog dužnika za razdoblje trajanja stečajnog postupka.
(6) Skupština povjeritelja može donijeti odluku da se ne vrši revizija iz stavka (5) ovoga članka ako postoje opravdani razlozi:
a) stečajna masa male vrijedosti,
b) jasno materijalno-financijsko poslovanje,
c) nedostatak sredstava za plaćanje revizije do kojeg nije došlo nemarnošću u radu ili namjerom stečajnog upravitelja i drugo.
(7) Stečajni sudac može odluku iz stavka (6) ovoga članka staviti van snage i odrediti revizora.
(8) U stečajnim predmetima u kojima je vrijednost stečajne mase niža od 100.000 KM neće se vršiti revizija iz stavka (6) ovoga članka.
(9) Ako je za poslovnu godinu prije otvaranja stečajnog postupka izabran revizor, za reviziju završnog računa prije otvaranja stečajnog postupka, odnosno početnog stanja nakon otvaranja stečajnog postupka, stečajni sudac može odlučiti da izabrani revizor nastavi sa radom.
(10) Troškovi revizije završnog računa su troškovi stečajnog postupka.

b) Odluka o unovčavanju stečajne mase

Članak 157.

(Izvještajno ročište)

(1) Na izvještajnom ročištu stečajni upravitelj je dužan podnijeti izvješće o ekonomskom stanju stečajnog dužnika i uzrocima tog stanja.
(2) Stečajni upravitelj je posebno dužan izjasniti se da li postoje izgledi da se poslovanje stečajnog dužnika nastavi u potpunosti ili djelomično, koje mogućnosti postoje za prijedlog reorganizacije i koje bi posljedice u datom slučaju nastupjele po namirenje povjeritelja.
(3) Dužniku pojedincu i povjeriteljima će se na izvještajnom ročištu omogućiti da se izjasne o izvješće u stečajnog upravitelja.

Članak 158.

(Odluka o daljem poslovanju stečajnog dužnika)

(1) Skupština povjeritelja odlučuje na izvještajnom ročištu da li će se poslovanje stečajnog dužnika obustaviti ili privremeno nastaviti.
(2) Povjeritelji mogu stečajnom upravitelju dati nalog da izradi prijedlog reorganizacije i odrediti cilj koji je planom reorganizacije potrebno postići.
(3) Povjeritelji mogu na kasnijim ročištima mijenjati svoje odluke.
(4) Skupština povjeritelja određuje način i uvjete unovčavanja dužnikove imovine.

Članak 159.

(Obustava poslovanja prije odluke povjeritelja)

(1) Ako stečajni upravitelj smatra da se poslovanje stečajnog dužnika treba obustaviti prije izvještajnog ročišta, dužan je pribaviti suglasnost odbora povjeritelja, ako je odbor osnovan.
(2) Prije nego što odbor povjeritelja donese odluku o obustavi poslovanja ili ako odbor povjeritelja nije osnovan, stečajni upravitelj je prije obustave poslovanja dužan o tome obavijestiti suca.
(3) Stečajni sudac će, na zahtjev stečajnog dužnika i nakon što sasluša stečajnog upravitelja, zabraniti obustavu poslovanja, ako se odluka o tome bez znatnog smanjenja stečajne mase može odgoditi do izvještajnog ročišta.

Članak 160.

(Unovčavanje stečajne mase)

(1) Stečajni upravitelj je nakon izvještajnog ročišta dužan, bez odgađanja, unovčiti imovinu koja ulazi u stečajnu masu, ako to nije u suprotnosti sa odlukom skupštine povjeritelja.
(2) Stečajni upravitelj je prilikom unovčavanja imovine stečajne mase dužan pridržavati se odluke skupštine ili odbora povjeritelja o uvjetima i načinu prodaje.
(3) Stečajni upravitelj je dužan, bez odgađanja, poduzeti sve potrebne radnje radi rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i upisa prava vlasništva i drugih prava na nekretninama u javnim evidencijama.
(4) Stečajni upravitelj je radi razrješenja pitanja iz stavka (3) ovoga članka dužan pokrenuti i voditi sudske i upravne postupke.
(5) Stečajni upravitelj je radi pokretanja postupaka iz stavka (4) ovoga članka dužan pribaviti prethodnu suglasnost odbora povjeritelja, odnosno skupštine povjeritelja ako odbor povjeritelja nije osnovan.
(6) Stečajni upravitelj će pokrenuti postupke iz stavka (4) ovoga članka i naknadno pribaviti suglasnost organa iz stavka (5) ovoga članka, radi sprječavanja nastupanja zastare potraživanja.
(7) Ako stečajni upravitelj ne postupi sukladno st. (1) do (6) ovoga članka, čini težu povredu dužnosti stečajnog upravitelja.

Članak 161.

(Unovčavanje nepokretnosti bez tereta)

(1) Nepokretnosti koje nisu opterećene teretima (slobodne nepokretnosti) unovčavaju se pod uvjetima i na način koji odredi skupština odnosno odbor povjeritelja.
(2) Skupština povjeritelja, kao uvjet utvrđuje najnižu prodajnu cijenu ispod koje se ne može imovina unovčiti.
(3) Prodaja nepokretnosti vrši se javnim nadmetanjem, javnim prikupljanjem ponuda i neposrednom prodajom sukladno ovom zakonu i sukladno važećim standardima za upravljanje stečajnom masom.
(4) Ako stečajni upravitelj ne uspije unovčiti nepokretnost na javnoj prodaji, prema uvjetima iz st. (1) i (2) ovoga članka, odbor povjeritelja, odnosno skupština povjeritelja ako odbor povjeritelja nije imenovan, ponovno određuje najnižu cijenu ispod koje se nepokretnost ne može prodati na narednoj javnoj prodaji.
(5) Ako je unovčavanje nepokretnosti pod uvjetom iz stavka (4) ovoga članka ostalo bezuspješno, stečajni upravitelj, uz suglasnost odbora povjeritelja, odnosno skupština povjeritelja ako odbor povjeritelja nije imenovan, može nepokretnost unovčiti javnim prikupljanjem ponuda bez određivanja najniže cijene.
(6) Ako stečajni upravitelj ne dobije suglasnost odbora povjeritelja, odnosno skupštine povjeritelja ako odbor povjeritelja nije imenovan, za unovčavanje nepokretnosti na način iz stavka (5) ovoga članka ili ne uspije unovčiti nepokretnost na način iz stavka (5) ovoga članka, dužan je nepokretnost izdvojiti iz stečajne mase i predati povjeriteljima srazmjerno njihovim potraživanjima, ako oni prihvate, a ako ne prihvate, onda je dužan postupiti sukladno članku 188. st. (11) i (12) ovoga zakona.
(7) Ako skupština odnosno odbor povjeritelja odbije odrediti uvjete i način unovčenja nekretnine (bez tereta) stečajnog dužnika, nekretnine se unovčavaju sukladno pravilima izvršnog postupka.

Članak 162.

(Unovčavanje nekretnina sa teretima)

(1) Ako je nekretnina opterećena razlučnim pravom, unovčava se sukladno propisima o prinudnom izvršenju.
(2) Razlučni povjeritelj može odlučiti da nekretninu koja je predmet razlučnog prava unovči stečajni upravitelj, unovčavanje nekretnine će se vršiti na način propisan st. (3) do (13) ovoga članka.
(3) U oglasu o prodaji nekretnine stečajni upravitelj utvrđuje vrijednost nekretnine, način prodaje i uvjete prodaje.
(4) Na prvoj javnoj prodaji nekretnina se ne može prodati ispod 1/2 procijenjene vrijednosti, a na drugoj javnoj prodaji ispod 1/3 procijenjene vijednosti.
(5) Ako se ne uspije unovčiti nekretnina sa teretom na dvije javne prodaje, postupak prodaje se ne obustavlja.
(6) Ako se nekretnina nije mogla prodati po cijeni određenoj u stavku (3) ovoga članka, na svakoj narednoj javnoj prodaji najniža cijena po kojoj se nekretnina može prodati smanjuje se se za 10% od prethodne vrijednosti.
(7) Razlučni povjeritelj može preuzeti nekretninu ukoliko ne uspije javna prodaja, ako to nije suprotno interesima drugih povjeritelja.
(8) O zahtjevu za preuzimanje nekretnine iz stavka (6) ovoga članka odlučuje stečajni sudac.
(9) Odredbe ovoga članka shodno se primjenjuju na prodaju brodova, zrakoplova, te prava upisanih u javnim evidencijama.
(10) Za prodaju nekretnine neposrednom pogodbom potrebna je suglasnost razlučnog povjeritelja.
(11) Iz dijela dobivenog prodajom koji pripada razlučnom povjeritelju izdvaja se 10% za stečajnu masu, a ako stvarni troškovi budu viši od paušalne stope od 10% vrijednosti prodane nekretnine, određuju se troškovi u stvarnoj visini.
(12) Sredstva iz stavka (10) ovoga članka izdvajaju se u stečajnu masu i u slučaju ako se stvari unovčavaju u izvršnom postupku.
(13) Tijekom unovčavanja nepokretnosti razlučni povjeritelj ima pravo pogledati stvar.

Članak 163.

(Prodaja stečajnog dužnika kao pravne osobe)

(1) Skupština povjeritelja može odlučiti da se proda stečajni dužnik kao pravna osoba.
(2) Stečajni upravitelj je dužan obavijestiti razlučne povjeritelje o prodaji stečajnog dužnika kao pravne osobe.
(3) Ukoliko se razlučni povjeritelji protive prodaji stečajnog dužnika kao pravne osobe sud može odlučiti da se predmeti na kojima postoji razlučno pravo prethodno izdvoje i unovčavaju po pravilima prinudnog izvršenja ili odrediti druge mjere zaštite razlučnih povjeritelja.
(4) Prije nego što izloži prodaji stečajnog dužnika, kao pravne osobe, stečajni upravitelj je dužan izvršiti procjenu njegove vrijednosti, kao i vrijednost stvari ili dijela stvari na kojoj postoji razlučno pravo.
(5) Prodaja stečajnog dužnika kao pravne osobe ne može se vršiti suprotno propisima kojima se uređuje zaštita konkurencije.

Članak 164.

(Posljedice prodaje stečajnog dužnika kao pravne osobe)

(1) U slučaju prodaje stečajnog dužnika kao pravne osobe, stečajni postupak u odnosu na stečajnog dužnika se obustavlja, a u odnosu na stečajnu masu se nastavlja.
(2) Novac dobiven prodajom stečajnog dužnika ulazi u stečajnu masu koja preuzima obveze izmirenja troškova stečajnog postupka, dugova stečajne mase i izmirivanja potraživanja povjeritelja sukladno zakonu.
(3) Stečajnu masu zastupa stečajni upravitelj, koji je obvezan stečajnu masu registrirati u registru poslovnih subjekata.
(4) U registru poslovnih subjekata i drugim odgovarajućim registrima registriraju se promjene na temelju ugovora o prodaji stečajnog dužnika kao pravne osobe, sukladno zakonu kojim se uređuje registracija poslovnih subjekata.
(5) U slučaju kada je stečajni dužnik prodan kao pravna osoba, razlučni povjeritelji koji su imali osigurano pravo na bilo kom dijelu imovine stečajnog dužnika imaju pravo prioriteta u diobi sredstava ostvarenih prodajom, prema rangu prioriteta koji su stekli sukladno zakonu, a srazmjerno procijenjenom sudjelovanju u vrijednosti imovine koja je predmet osiguranog prava u odnosu na procijenjenu vrijednost pravne osobe.
(6) Za potraživanja prema stečajnom dužniku koja su nastala do obustave stečajnog postupka ne odgovara ni stečajni dužnik, ni njegov kupac, a pravne osobe koje su vršile usluge stečajnom dužniku od općeg interesa ne mogu obustaviti pružanje usluga zbog neplaćenih računa nastalih prije otvaranja stečajnog postupka.

Članak 165.

(Osiguranje prodaje (depozit))

(1) Osiguranje(depozit) prodaje određuje stečajni upravitelj i ono ne može iznositi više od 10% procijenjene vrijednosti predmeta prodaje, s tim da taj iznos ne može biti veći od 50.000 KM.
(2) Osiguranje (depozit) ne vraća se kupcu koji je izlicitirao i prihvatio kupoprodajnu cijenu, a nije je uplatio u određenom roku.

Članak 166.

(Unovčavanje pokretnih stvari i prava na kojima postoji razlučno pravo)

(1) Stečajni upravitelj može unovčiti pokretne stvari na kojima postoji razlučno pravo javnim nadmetanjem ili slobodnom pogodbom, ako pokretnu stvar ima u svom posjedu.
(2) Stečajni upravitelj može naplatiti ili na drugi način unovčiti potraživanje koje je stečajni dužnik ustupio ili založio radi osiguranja nekog prava.
(3) Ako stečajni upravitelj ima pravo na unovčenje pokretne stvari, sukladno stavku (1) ovoga članka, dužan je razlučnom povjeritelju na njegov zahtjev dati obavještenje o stanju pokretne stvari ili dozvoliti da povjeritelj razgleda pokretnu stvar.
(4) Ako je stečajni upravitelj ovlašten za naplatu potraživanja, sukladno stavku (2) ovoga članka, dužan je razlučnom povjeritelju na njegov zahtjev dati obavještenje o potraživanju.
(5) Umjesto obavještenja, on može povjeritelju dozvoliti uvid u poslovne knjige i poslovnu dokumentaciju stečajnog dužnika.

Članak 167.

(Obavijest o namjeri otuđenja)

(1) Prije nego što stečajni upravitelj otuđi trećoj osobi pokretnu stvar ili pravo na čije unovčavanje je ovlašten, sukladno članku 166. ovoga zakona, dužan je razlučnog povjeritelja obavijestiti na koji način namjerava otuđiti pokretnu stvar.
(2) Stečajni upravitelj je dužan povjeritelju dati priliku da u roku od osam dana predloži povoljnije unovčavanje pokretne stvari uz predočavanje konkretne ponude sa uputom na platežnu sposobnost kupca.
(3) Ako razlučni povjeritelj u roku iz stavka (2) ovoga članka ili pravovremeno prije otuđenja predloži povoljniju mogućnost unovčavanja, stečajni upravitelj je dužan da iskoristi mogućnost unovčavanja koju je naveo povjeritelj ili da unovči pokretnu stvar tako da ne ošteti razlučnog povjeritelja.
(4) Unovčavanje se, osim načina unovčavanja iz stavka (2) ovoga članka, može izvršiti na način da razlučni povjeritelj preuzme pokretnu stvar.

Članak 168.

(Podjela ostvarenog iznosa kod pokretnih stvari na kojim postoji razlučno pravo)

(1) Nakon što stečajni upravitelj proda pokretnu stvar ili razlučno pravo, ostvareni iznos od prodaje se najprije koristi za namirenje troškova stečajne mase koje se odnose na čuvanje i osiguranje stvari, identifikaciju prava i unovčavanje, a ostatak ostvarenog iznosa koristi se za namirenje razlučnih povjeritelja bez odgađanja.
(2) Ako je pokretnu stvar na kojoj postoji razlučno pravo stečajni upravitelj prenio na povjeritelja, povjeritelj je obvezan u stečajnu masu uplatiti iznos koji je potreban za namirenje troškova utvrđivanja prava potraživanja i za plaćanje poreza kojima je takva prodaja opterećena.
(3) Troškovi iz stavka (2) ovoga članka, kao i troškovi identifikacije pokretne stvari i određivanja razlučnih prava koji se odnose na pokretnu stvar, određuju se paušalno, u iznosu od 10% od ostvarene prodajne cijene, a ako stvarni troškovi budu viši od paušalne stope od 10%, određuju se u stvarnoj visini.
(4) Ako je zbog unovčavanja iz stavka (2) ovoga članka stečajna masa opterećena porezom, iznos poreza pridodaje se troškovima unovčavanja.

Članak 169.

(Zaštita povjeritelja od odugovlačenja unovčavanja)

(1) Ako je stečajni upravitelj ovlašten za unovčavanje stvari na kojoj postoji razlučno pravo i ako bez valjanog razloga odugovlači unovčavanje nakon izvještajnog ročišta, stečajni upravitelj će nadoknaditi štetu povjeritelju. Iz stečajne mase se mora nadoknaditi gubitak vrijednosti njegovog udjela u unovčavanju.
(2) Ako dođe do isplate štete razlučnom povjeritelju iz stečajne mase, zbog razloga iz stavka (1) ovoga članka, odbor povjeritelja, odnosno skupština povjeritelja ako odbor povjeritelja nije osnovan, može tražiti da stečajni upravitelj nadoknadi štetu ostalim povjeriteljima.

Članak 170.

(Unovčavanje od povjeritelja)

(1) Povjeritelj je ovlašten za unovčavanje pokretne stvari ili potraživanja na kojima postoji razlučno pravo ako pokretnu stvar ima u posjedu ili ako je stečajni upravitelj prepustio potraživanje na unovčavanje.
(2) Na zahtjev stečajnog upravitelja i nakon saslušanja povjeritelja, stečajni sudac može odrediti rok, unutar kojeg povjeritelj mora unovčiti pokretnu stvar, s tim da nakon proteka roka, pravo na unovčavanje pokretne stvari stiče stečajni upravitelj.

Članak 171.

(Unovčavanje pokretnih stvari bez tereta)

(1) Pokretne stvari unovčavaju se pod uvjetima i na način koji odredi odbor povjeritelja, odnosno skupština povjeritelja, ukoliko odbor nije osnovan sukladno ovom zakonu i važećim standardima.
(2) Ako je skupština povjeritelja odredila posebne uvjete za unovčavanje pokretnih stvari, prodaja se vrši sukladno posebnim uvjetima.

Članak 172.

(Pravne radnje od posebne važnosti)

(1) Stečajni upravitelj dužan je pribaviti suglasnost odbora povjeritelja za pravne radnje koje su od posebne važnosti za stečajni postupak.
(2) Ako odbor povjeritelja nije osnovan, suglasnost daje skupština povjeritelja.
(3) Suglasnost iz stavka (1) ovoga članka potrebno je pribaviti za pravne radnje:
a) kada se namjerava otuđiti gospodarsko društvo ili neki pogon, robno skladište u cjelini, nepokretnosti, brodovi, avioni, udio stečajnog dužnika u nekom drugom gospodarskom društvu koje treba služiti uspostavljanju trajne veze sa tim društvom, ili pravo na povremena primanja,
b) kada se namjerava uzeti zajam kojim bi stečajna masa bila znatno opterećena,
c) kada se namjerava pokrenuti ili preuzeti parnica znatne vrijednosti predmeta spora, ako se preuzimanje parnice namjerava odbiti ili se, radi rješavanja ili izbjegavanja parnice, namjerava sklopiti nagodba ili ugovor o izabranom sudu.

Članak 173.

(Pravna valjanost radnje)

Postupanje suprotno članku 172. ovoga zakona nema uticaja na pravno dejstvo radnje stečajnog upravitelja prema trećim osobama.

8. Namirenje povjeritelja

Članak 174.

(Prijava potraživanja)

(1) Povjeritelj pisanim putem prijavljuje svoja potraživanja stečajnom sudu i u prijavi navodi sljedeće podatke:
a) firmu i sjedište, odnosno ime i prezime, prebivalište ili boravište povjeritelja sa adresom,
b) pravni temelj i iznos potraživanja,
c) broj transakcijskog poslovnog računa ili nekog drugog računa povjeritelja,
č) jedinstveni identifikacijski broj,
ć) matični broj pravne osobe,
d) jedinstveni matični broj fizičke osobe.
(2) Povjeritelji koji imaju potraživanja izražena u stranoj valuti, dužni su ih konvertirati i prijaviti u domaćoj valuti.
(3) Stečajni upravitelj sačinjava popis svih potraživanja radnika i bivših radnika stečajnog dužnika dospjelih do otvaranja stečajnog postupka i dostavlja na potpis prijavu njihovih potraživanja u dva primjerka.
(4) Radnici i bivši radnici mogu prijaviti razliku svojih potraživanja ako smatraju da popisom stečajnog upravitelja iz stavka (3) ovoga članka njihova potraživanja nisu u cijelosti obuhvaćena.
(5) Ako se prijavljuju potraživanja o kojima je u tijeku sudski ili drugi postupak, u prijavi se navodi organ pred kojim se vodi taj postupak uz navođenje broja predmeta.
(6) Razlučni povjeritelji označavaju u prijavi dio imovine stečajnog dužnika na koji se odnosi njihov zahtjev i iznos do kojeg njihova potraživanja po predviđanju neće biti namirena tim razlučnim pravom.
(7) Izlučni povjeritelji označavaju u prijavi predmet u imovini na koji se njihov zahtjev odnosi.
(8) Potraživanja nižerangiranih povjeritelja se prijavljuju samo ukoliko stečajni sudac posebno pozove na prijavljivanje tih potraživanja.
(9) U prijavi potraživanja iz stavka (8) ovoga članka naznačava se da je riječ o potraživanju nižeg isplatnog reda, kao i rang na koji povjeritelj ima pravo.
(10) Ako povjeritelj nižeg isplatnog reda nije u prijavi naznačio da je riječ o nižerangiranom potraživanju, prijava se ne uzima u obzir prilikom diobe.
(11) Stečajni povjeritelji podnose prijavu svojih potraživanja u dva primjerka, sa dokazima o osnovanosti potraživanja.

Članak 175.

(Tabela prijavljenih potraživanja)

(1) Sud je dužan svako prijavljeno potraživanje sa podacima navedenim u članku 174. ovoga zakona unijeti u tabelu prijavljenih potraživanja.
(2) Tabela prijavljenih potraživanja se zajedno sa priloženim prijavama i ispravama objavljuje na oglasnoj i elektronskoj ploči suda - web stranici suda, na uvid svim sudionicima najmanje osam dana prije ročišta za ispitivanje.

Članak 176.

(Tijek ispitnog ročišta)

(1) Prijavljena potraživanja povjeritelja ispituje stečajni sudac na ispitnom ročištu.
(2) Na ispitnom ročištu sudjeluje stečajni upravitelj, povjeritelji koji su prijavili svoje potraživanje, kao i druge osobe koje, s obzirom na poslove koje su obavljali kod stečajnog dužnika, mogu dati podatke o postojanju i visini prijavljenih potraživanja.
(3) Ispitno ročište održava se i ako ne budu prisutni svi povjeritelji koji su prijavili svoja potraživanja, a uredno su obaviješteni o ročištu.

Članak 177.

(Naknadne prijave potraživanja)

(1) Potraživanja prijavljena nakon isteka roka za prijavljivanje ispitat će se na posebnom ispitnom ročištu.
(2) Potraživanja prijavljena nakon isteka roka za prijavljivanje, koja nisu ispitana na prvom ispitnom ročištu i potraživanja prijavljena najkasnije u roku od tri mjeseca nakon prvog ispitnog ročišta, ispitat će se na jednom ili više posebnih ispitnih ročišta koja će, na prijedlog povjeritelja, odrediti stečajni sudac rješenjem, uz uvjet da u roku od 15 dana solidarno uplate predujam za pokriće troškova posebnih ispitnih ročišta.
(3) Ako se predujam ne uplati u roku iz stavka (2) ovoga članka, posebno ispitno ročište se ne održava, a nepravovremene prijave se odbacuju.
(4) Povjeritelji čija se potraživanja naknadno ispituju nisu dužni nadoknaditi troškove postupka drugim povjeriteljima.
(5) Prijave potraživanja podnesene nakon isteka rokova iz stavka (2) ovoga članka odbacuju se.
(6) Stečajni sudac o odbacivanju nepravovremeno podnesenih prijava potraživanja iz st. (2) i (4) ovoga članka odlučuje rješenjem, koje se objavljuje na oglasnoj i elektronskoj ploči suda - web stranici suda i dostavlja podnositelju prijave, stečajnom upravitelju i stečajnom povjeritelju, koji je predložio odbacivanje prijave.
(7) Protiv rješenja o odbacivanju prijave potraživanja dopušteno je pravo žalbe drugostupanjskom sudu, koje ima podnositelj prijave potraživanja.
(8) Protiv rješenja kojim je utvrđeno da je naknadno podnesena prijava potraživanja pravovremena, dopušteno je pravo žalbe, koje ima stečajni upravitelj i stečajni povjeritelji.
(9) Ako je sud, sukladno odredbama članka 174. ovoga zakona, pozvao povjeritelje nižih isplatnih redova da prijave svoja potraživanja u roku kraćem od osam dana prije dana održavanja ispitnog ročišta, troškovi održavanja posebnog ispitnog ročišta idu na trošak stečajne mase.
(10) Na posebno ispitno ročište posebno se pozivaju stečajni upravitelj i dužnik pojedinac.
(11) Poziv za posebno ispitno ročište objavljuje se na oglasnoj ploči suda, web stranici suda - elektronskoj ploči suda i u "Službenim novinama Federacije BiH".

Članak 178.

(Uvjeti i dejstva utvrđivanja potraživanja)

(1) Prije ispitivanja prijava povjeritelja, stečajni upravitelj dužan je upoznati povjeritelje sa postojanjem izlučnih i razlučnih prava koja imateljima tih prava osigurava privilegirano namirenje potraživanja.
(2) Stečajni upravitelj izjavljuje da li potraživanje priznaje ili ga osporava, a ako razlučni povjeritelji prijavljuju svoja potraživanja kao stečajni povjeritelji sukladno članku 98. ovoga zakona, stečajni upravitelj može utvrditi potraživanja, određujući da povjeritelj dokaže, u kojoj mjeri dobro koje služi za osiguranje nije dovoljno za namirenje potraživanja.
(3) Prigovor stečajnog dužnika ili povjeritelja ne sprječava priznavanje potraživanja i stečajni sudac u listu sa tabelom prijavljenih potraživanja unosi bilješku o rezultatu ispitivanja potraživanja i tko je uložio prigovor.
(4) Iznos i rang priznatih potraživanja, upisan u tabelu prijavljenih potraživanja, ima dejstvo pravosnažne presude.
(5) Greške u pisanju i ostale očigledne greške u tabeli prijavljenih potraživanja moraju se po službenoj dužnosti ispraviti.
(6) Ako povjeritelj naknadno prijavi svoje potraživanje u manjem iznosu, to se bilježi u tabeli prijavljenih potraživanja.
(7) Stečajni upravitelj može, na zahtjev povjeritelja, osporena potraživanja na ispitnom ročištu priznati na posebnom ispitnom ročištu.
(8) Ako potraživanja povjeritelja osporena na ispitnom ročištu ne prizna na posebnom ispitnom ročištu, stečajni upravitelj može naknadno priznati pisanim saopćenjem sudu, s tim da je obvezan na prvoj narednoj skupštini, ako se ona održi, upoznati skupštinu sa naknadno priznatim potraživanjem.

Članak 179.

(Sporna potraživanja)

(1) Ako je stečajni upravitelj osporio određeno potraživanje, povjeritelj se upućuje na parnicu radi utvrđivanja osporenog potraživanja.
(2) Ako je osporeno potraživanje za koje postoji izvršni naslov, stečajni upravitelj je dužan podići tužbu da dokaže osnovanost osporavanja.
(3) Ako su stečajni dužnik ili povjeritelj na ispitnom ročištu osporili prijavljeno potraživanje, dužni su pokrenuti parnicu radi dokazivanja osnovanosti osporavanja, ili podnijeti prijedlog za nastavak ranije započetog postupka
(4) Rok za pokretanje parnica iz st. (1), (2) i (3) ovoga članka je 30 dana od dana održavanja ispitnog ročišta.
(5) Ako stečajni dužnik ili povjeritelj ne pokrenu parnicu ili ne podnesu prijedlog za nastavak ranije započetog postupka u roku iz stavka (3) ovoga članka, smatra se da su se odrekli prava na pokretanje parnice.

Članak 180.

(Dejstvo odluke)

(1) Tabela iz članka 178. stavak (4) kojom se utvrđuje potraživanje i njegov isplatni red ili kojom se neki prigovor proglašava osnovanim ima dejstvo prema stečajnom upravitelju i svim stečajnim povjeriteljima.
(2) Na zahtjev stranke, koja je uspjela u sudskom sporu stečajni upravitelj će ispraviti tabelu priznatih potraživanja.

Članak 181.

(Djelomične diobe)

(1) Namirenje stečajnih povjeritelja može početi nakon okončanog ispitnog ročišta.
(2) Stečajni upravitelj može po vlastitoj procjeni vršiti djelimične diobe.
(3) Stečajni povjeritelji nižih isplatnih redova prema članku 93. ovoga zakona se ne uzimaju u obzir prilikom djelomičnih dioba.
(4) Diobe obavlja stečajni upravitelj.
(5) Prije svake diobe, stečajni upravitelj je dužan da pribavi suglasnost odbora povjeritelja, ako je takav osnovan ili skupštine povjeritelja, ako odbor povjeritelja nije osnovan.

Članak 182.

(Diobni popis djelimične diobe)

(1) Prije svake djelimične diobe stečajni upravitelj sačinit će: popis potraživanja, koja se uzimaju u obzir prilikom diobe, iznos stečajne mase na koju je data suglasnost na diobu, postotak namirenja povjeritelja prema ispitnim redovima i iznos svakog povjeritelja sa kojim se namiruje tom diobom. Taj se popis stavlja na uvid svim sudionicima u prostorijama stečajnog suda.
(2) Stečajni upravitelj je dužan u "Službenim novinama Federacije BiH" javno objaviti zbroj potraživanja i iznos stečajne mase koji stoji na raspolaganju za diobu.

Članak 183.

(Uzimanje u obzir spornih potraživanja)

(1) Povjeritelj čije potraživanje nije priznato, za čije potraživanje ne postoji izvršni naslov ili pravomoćna presuda, dužan je najkasnije u roku od 15 dana od dana javnog objavljivanja, sukladno članku 182. ovoga zakona, dokazati stečajnom upravitelju da je podigao tužbu za utvrđivanje i za koji iznos ili da je navedeni iznos predmet ranije pokrenute parnice.
(2) Dokaz iz stavka (1) ovoga članka ne utječe na diobni popis.
(3) Ako se dokaz iz stavka (1) ovoga članka pravovremeno podnese, stečajni upravitelj će rezervirati sredstva za tog povjeritelja do okončanja parnice.

Članak 184.

(Uzimanje u obzir razlučnih povjeritelja)

(1) Povjeritelj koji ima pravo na odvojeno namirenje dužan je da najkasnije u roku iz članka 183. stavak (1) ovoga zakona podnese dokaz stečajnom upravitelju, da se odrekao odvojenog namirenja i za koji iznos ili da nije odvojeno namiren ili da unovčavanje dobra koje služi za osiguranje nije dovelo do namirenja osobnog potraživanja.
(2) Ako se dokaz ne podnese blagovemeno, njegovo se potraživanje kod diobe ne uzima u obzir.
(3) Ako je stečajni upravitelj ovlašten za unovčavanje predmeta na kome postoji razlučno pravo ili ako taj predmet još nije unovčio, neće se primijeniti stavak (1) ovoga članka.

Članak 185.

(Naknadno uzimanje u obzir)

Povjeritelji koji nisu uzeti u obzir kod djelimične diobe, a koji naknadno ispune uvjete iz čl. 183. i 184. ovoga zakona, dobijaju kod sljedeće diobe iz preostale stečajne mase unaprijed iznos koji ih izjednačava sa ostalim povjeriteljima.

Članak 186.

(Izmjene diobnog popisa)

Stečajni upravitelj dužan je izvršiti izmjene diobnog popisa iz čl. 182., 183. i 184. ovoga zakona u roku od tri dana po isteku roka iz članka 183. stavak (1) ovoga zakona.

Članak 187.

(Prigovori protiv diobnog popisa)

(1) Kod diobe povjeritelji mogu sudu podnijeti prigovor na diobni popis u roku od 15 dana od dana objavljivanja zbira potraživanja i iznosa stečajne mase koji stoji na raspolaganju za diobu.
(2) Rješenje suda, kojim se prigovor odbija, dostavlja se povjeritelju i stečajnom upravitelju.
(3) Povjeritelj može protiv rješenja iz stavka (2) ovoga članka uložiti žalbu u roku od osam dana drugostupanjskom sudu.
(4) Rješenje suda kojim se naređuje ispravka diobnog popisa dostavlja se povjeritelju i stečajnom upravitelju i u prostorijama suda daje na uvid sudionicima.
(5) Protiv rješenja o prigovoru pravo na žalbu imaju stečajni upravitelj i povjeritelj.

Članak 188.

(Završna dioba)

(1) Prilikom davanja suglasnosti za završnu diobu, stečajni sudac određuje ročište za završnu diobu i rješenje objavljuje na oglasnoj ploči suda, web stranici suda - elektronskoj ploči suda i u "Službenim novinama Federacije BiH".
(2) Ročište za završnu diobu mora se održati u roku od 15 do 45 dana od dana objavljivanja poziva.
(3) Prijedlog za završnu diobu stečajni sudac objavljuje na oglasnoj ploči suda i web stranici suda - elektronskoj ploči suda, najkasnije osam dana prije dana održavanja ročišta za završnu diobu.
(4) U slučaju prigovora povjeritelja, primjenjuju se odredbe članka 187. ovoga zakona.
(5) Na ročištu za završnu diobu, prijedlog završne diobe može se mijenjati ili dopunjavati.
(6) Ako nema prijedloga za izmjenu i dopunu završne diobe ili nakon što su usvojeni, stečajni sudac odlučuje o prijedlogu za davanje suglasnosti na završnu diobu.
(7) Nakon što je stečajni sudac dao suglasnost na prijedlog završne diobe, stečajni upravitelj je dužan izvršiti završnu diobu.
(8) Stečajni sudac obavještava povjeritelje čija potraživanja nisu u cjelini ili djelimično ispunjena da se neispunjena potraživanja prema stečajnom dužniku pojedincu mogu ostvarivati u redovitom izvršnom postupku.
(9) Obavještavanje iz stavka (8) ovoga članka vrši se putem oglasne i elektronske table suda, uz obavještenje povjeriteljima da mogu preuzeti izvršne isprave izvoda iz diobnog popisa na koji je stečajni sudac dao suglasnost.
(10) Imovina koja se ne može unovčiti, može se povjeriteljima prepustiti po procijenjenoj vrijednosti uz zaračunavanje na priznata potraživanja, ukoliko na to pristanu.
(11) Ako povjeritelji ne prihvate imovinu koja se ne može unovčiti, imovina će se uručiti članu društva, a ako je ne prihvate, imovina pripada jedinici lokalne samouprave.
(12) Nenaplaćena potraživanja stečajnog dužnika o kojima se vode sudski ili drugi postupci mogu se prepustiti stečajnim povjeriteljima, srazmjerno njihovim potraživanjima prema prijedlogu koji će sačiniti stečajni upravitelj.
(13) Stečajni povjeritelji koji su preuzeli potraživanje stečajnog dužnika stupaju u parnicu ili drugi postupak na mjesto stečajnog dužnika kao aktivno legitimirana stranka, neovisno od pristanka protivne stranke.
(14) Ne predstavlja smetnju za zaključenje stečajnog postupka ako stečajni povjeritelji ne preuzmu imovinu i nenaplaćena potraživanja u smislu st. (10) i (13) ovoga članka.
(15) Nakon izvršene završne diobe, stečajni upravitelj podnosi dokaz sudu.
(16) U stečajnim postupcima koji se odnose na gospodarska društva organizirana kao dionička društva rješenje o zakazanom ročištu za završnu diobu, dostavljaju se burzi na kojoj se trguje dionicama gospodarskog društva, u pisanoj ili elektronskoj formi, najkasnije sljedećeg dana od dana zakazivanja ročišta.
(17) Ako nisu izvršene djelimične diobe, na završnu diobu se primjenjuju čl. 195. i 196. ovoga zakona.

Članak 189.

(Polaganje zadržanih iznosa)

Stečajni upravitelj dužan je sudu položiti iznose koji su bili zadržani kod završne diobe.

9. Zaključenje stečajnog postupka

Članak 190.

(Rješenje o zaključenju stečajnog postupka)

(1) Stečajni sudac nakon okončanja završne diobe donosi rješenje o zaključenju stečajnog postupka.
(2) Stečajni sudac će donijeti rješenje o zaključenju stečajnog postupka nakon što stečajni upravitelj stečajnom sudu podnese izvješće o završnoj diobi, dokaz o izvršenoj završnoj diobi, a revizor izvješće o ocjeni završnog računa u stečajnom postupku ako je imenovan.
(3) Stečajni sudac može, ako postoji potreba, prije donošenja rješenja o zaključenju stečajnog postupka zakazati ročište na koje će pozvati stečajnog upravitelja, a po potrebi i druge osobe.
(4) Na ročištu iz stavka (3) ovoga članka sud razmatra izvješće stečajnog upravitelja o završnim radnjama u postupku i izvješće o troškovima, te nakon toga, odlučuje o zaključenju stečajnog postupka.
(5) Ako je unovčena sva imovina stečajnog dužnika a postoje parnice koje su u tijeku, stečajni sudac na prijedlog stečajnog upravitelja može donijeti rješenje o zaključenju stečajnog postupka.
(6) U slučaju stavka (5) ovoga članka stečajni upravitelj se imenuje za zastupnika stečajne mase stečajnog dužnika koju čine sredstva izdvojena po osnovu osporenih potraživanja i sredstva koja se ostvare okončanjem parnica u korist stečajnog dužnika.
(7) Stečajna masa se registrira u registru poslovnih subjekata na temelju rješenja o zaključenju stečajnog postupka, a zastupa je stečajni upravitelj.
(8) U slučaju da se parnica okonča u korist povjeritelja osporenog potraživanja, stečajni upravitelj će po pravosnažnosti sudske odluke izvršiti isplatu osporenog potraživanja povjeritelju sukladno rješenju o završnoj diobi.
(9) U slučaju da se parnica okonča u korist stečajne mase, stečajni upravitelj će postupiti sukladno odredbama ovoga zakona kojima se uređuje provedba naknadne diobe.
(10) Rješenje i razlozi za zaključenje stečajnog postupka se objavljuju na oglasnoj ploči suda, web stranici suda - elektronskoj ploči suda, "Službenim novinama Federacije BiH", te dostavlja FIA-i.
(11) Ako se stečajni postupak vodi nad dioničkim društvom, rješenje iz stavka (2) ovoga članka se dostavlja burzi na kojoj se trguje dionicama gospodarskog društva (emitenta) u pisanoj ili elektronskoj formi.

Članak 191.

(Prava stečajnih povjeritelja nakon zaključenja postupka)

(1) Stečajni povjeritelji mogu nakon zaključenja stečajnog postupka ostvarivati svoja preostala potraživanja prema dužniku pojedincu sukladno propisima građanskog prava.
(2) Stečajni povjeritelji koji su sa svojim potraživanjima sudjelovali u stečajnom postupku mogu nakon zaključenja postupka provoditi prinudno izvršenje protiv stečajnog dužnika pojedinca samo na temelju izvršne isprave izvoda iz tabele prijavljenih potraživanja, izuzev na stvarima koje su zakonom izuzete iz stečajne mase.
(3) Zahtjev za izdavanje izvršne isprave izvoda iz tabele prijavljenih potraživanja može se podnijeti tek nakon zaključenja postupka, a izvršne isprave izdaje sud.

Članak 192.

(Naknadna dioba)

(1) Stečajni sudac će na prijedlog stečajnog upravitelja, stečajnih povjeritelja ili po službenoj dužnosti odrediti naknadnu diobu, ako se nakon zaključnog stečajnog postupka:
a) ispune uvjeti da se zadržani iznosi podijele stečajnim povjeriteljima,
b) iznosi koji su plaćeni iz stečajne mase vrate nazad u stečajnu masu,
c) naknadno pronađe imovina koja ulazi u stečajnu masu,
č) u stečajnu masu uplate sredstva po osnovu sudskih i upravnih postupka koji su presuđeni u korist stečajnog dužnika, odnosno stečajne mase.
(2) Zaključenje stečajnog postupka ne sprječava određivanje naknadne diobe.
(3) Stečajni sudac može odustati od određivanja naknadne diobe, te iznos koji stoji na raspolaganju za podjelu povjeriteljima ili naknadno pronađena imovina će se prepustiti stečajnom dužniku u smislu članka 188. stavak (11) ovoga zakona ako to smatra primjerenim s obzirom na neznatnu visinu iznosa ili neznatnu vrijednost predmeta, te troškove naknadne diobe.
(4) Određivanje naknadne diobe stečajni sudac može uvjetovati uplatom predujma kojim će se pokriti troškovi naknadne diobe.

Članak 193.

(Pravni lijek)

(1) Rješenje kojim se odbija prijedlog za naknadnu diobu dostavlja se predlagatelju, a protiv rješenja predlagatelj ima pravo žalbe drugostupanjskom sudu u roku od osam dana od dana dostavljanja rješenja.
(2) Rješenje kojim se određuje naknadna dioba dostavlja se stečajnom upravitelju, stečajnom dužniku i povjeritelju koji je zahtijevao naknadnu diobu, a protiv tog rješenja stečajni dužnik pojedinac ima pravo žalbe drugostupanjskom sudu u roku od osam dana od dana dostavljanja rješenja.

Članak 194.

(Provedba naknadne diobe)

Nakon određivanja naknadne diobe, stečajni upravitelj iznos kojim se može slobodno raspolagati ili iznos dobiven unovčavanjem naknadno pronađene imovine stečajne mase dijeli prema diobnom popisu, uz obvezu da polaže račun stečajnom sudiji.

Članak 195.

(Isključenje povjeritelja mase)

Povjeritelji stečajne mase za čije je zahtjeve stečajni upravitelj saznao mogu zahtijevati namirenje samo iz sredstava koja nakon diobe ostanu u stečajnoj masi:
a) kod djelimične diobe nakon podnošenja diobnog popisa,
b) kod završne diobe nakon zaključenja ročišta za završnu diobu ili
c) kod naknadne diobe nakon javnog oglašavanja.

Članak 196.

(Zaključenje stečajnog postupka zbog nedostatka stečajne mase)

(1) Ako se nakon otvaranja stečajnog postupka ispostavi da stečajna masa nije dovoljna za pokriće troškova stečajnog postupka, stečajni sudac će zaključiti postupak.
(2) Stečajni postupak se ne zaključuje ako se predujmi dovoljan novčani iznos.
(3) Na postupak zaključenja stečajnog postupka primjenjuju se čl. 60. i 102. ovoga zakona.
(4) Prije donošenja rješenja o zaključenju stečajnog postupka, o prijedlogu će se izjasniti skupština povjeritelja ili odbor povjeritelja ukoliko je isti izabran i stečajni upravitelj, a izjašnjenje se može dati na izvještajnom ročištu.
(5) Ako u stečajnoj masi postoje gotovinska sredstva, stečajni upravitelj je dužan, prije zaključenja stečajnog postupka, namiriti troškove stečajnog postupka.
(6) Nakon zaključenja stečajnog postupka, ne postoji obveza na unovčavanje predmeta stečajne mase.

Članak 197.

(Prijava nedovoljnosti stečajne mase)

(1) Ako su troškovi stečajnog postupka namireni, a stečajna masa nije dovoljna da ispuni ostale dospjele obveze stečajne mase, stečajni upravitelj prijavljuje sudu da postoji nedovoljnost stečajne mase.
(2) Stečajni upravitelj dužan je prijaviti sudu ako stečajna masa, prema predviđanjima, neće biti dovoljna da ispuni postojeće ostale obveze stečajne mase u trenutku dospjelosti.
(3) Stečajni upravitelj dužan je objaviti na oglasnoj ploči suda, web stranici suda - elektronskoj ploči suda i u "Službenim novinama Federacije BiH" prijavu nedovoljnosti stečajne mase i pozove stečajne povjeritelje i povjeritelje ostalih obveza stečajne mase da se izjasne o prijavi nedovoljnosti stečajne mase.
(4) Obveza stečajnog upravitelja na unovčavanje i upravljanje stečajnom masom ostaje i dalje i nakon prijave nedovoljnosti stečajne mase.

Članak 198.

(Namirenje povjeritelja stečajne mase u slučaju nedovoljnosti stečajne mase)

(1) Stečajni upravitelj dužan je izmiriti obveze stečajne mase sljedećim redoslijedom:
a) troškovi stečajnog postupka,
b) dugovi stečajne mase koji su zasnovani nakon prijave nedovoljnosti stečajne mase, a koji ne ulaze u troškove stečajnog postupka,
c) ostali dugovi stečajne mase.
(2) Dugovima stečajne mase, u smislu stavka (1) točka b) ovoga članka, smatraju se i obveze:
a) iz dvostrano obvezujućeg ugovora, čije je ispunjenje izabrao stečajni upravitelj, nakon što je podnio prijavu o nedovoljnosti stečajne mase,
b) iz trajnog obligacijskog odnosa, nakon isteka prvog roka u kojem je stečajni upravitelj nakon prijave nedovoljnosti stečajne mase mogao otkazati odnos,
c) iz trajnog obligacijskog odnosa, ako je stečajni upravitelj nakon prijave nedovoljnosti stečajne mase zahtijevao protučinidbu za stečajnu masu.

Članak 199.

(Zabrana izvršenja)

Ako je stečajni upravitelj prijavio nedovoljnost stečajne mase, nije dopušteno izvršenje zbog obveze stečajne mase iz članka 198. stavak (1) točka c) ovoga zakona.

Članak 200.

(Zaključenje stečajnog postupka nakon prijave nedovoljnosti stečajne mase)

(1) Stečajni sudac zaključuje stečajni postupak čim je stečajni upravitelj izvršio diobu stečajne mase, sukladno članku 198. ovoga zakona.
(2) Stečajni upravitelj dužan je za svoj rad, nakon prijavljivanja nedovoljnosti stečajne mase, posebno položiti račun stečajnom sudiji.
(3) Ako se nakon zaključenja stečajnog postupka pronađu predmeti koji pripadaju stečajnoj masi, stečajni sudac na prijedlog stečajnog upravitelja, povjeritelja stečajne mase ili po službenoj dužnosti određuje naknadnu diobu, a na postupak naknadne diobe na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članka 192. stavak (3) i čl. 193. i 194. ovoga zakona.

Članak 201.

(Obustava zbog prestanka razloga za otvaranje stečajnog postupka)

(1) Stečajni postupak se obustavlja na prijedlog stečajnog dužnika ako se pruži osiguranje da nakon obustave stečajnog postupka na strani stečajnog dužnika neće nastupiti platežna nesposobnost i prijeteća platežna nesposobnost.
(2) Sud će prihvatiti prijedlog stečajnog dužnika iz stavka (1) ovoga članka ako su prestali razlozi za otvaranje stečajnog postupka iz članka 6. ovoga zakona.

Članak 202.

(Obustava uz suglasnost povjeritelja)

(1) Stečajni postupak se obustavlja na prijedlog stečajnog dužnika ako stečajni dužnik nakon isteka roka za prijavu potraživanja pribavi suglasnost svih stečajnih povjeritelja koji su prijavili potraživanja.
(2) Sud odlučuje da li je potrebna suglasnost stečajnih povjeritelja čija su potraživanja osporili stečajni upravitelj ili stečajni dužnik i razlučnih povjeritelja, odnosno da li je potrebno pružiti odgovarajuće osiguranje.

Članak 203.

(Postupak kod obustave)

(1) Prijedlog za obustavu stečajnog postupka iz čl. 201. i 202. ovoga zakona objavljuje se na oglasnoj ploči suda, web stranici suda - elektronskoj ploči suda i u "Službenim novinama Federacije BiH" i daje se na uvid svim sudionicima stečajnog postupka u službenim prostorijama suda.
(2) U slučaju obustave stečajnog postupka iz članka 202. ovoga zakona, prilažu se izjave o suglasnosti povjeritelja.
(3) Stečajni povjeritelji mogu, u roku od osam dana od dana objavljivanja prijedloga za obustavu stečajnog postupka, pismeno ili usmeno, na zapisnik izjaviti prigovor protiv prijedloga za obustavu stečajnog postupka.
(4) Stečajni sudac odlučuje o obustavi stečajnog postupka nakon saslušanja podnosioca prijedloga, stečajnog upravitelja i odbora povjeritelja, ako je odbor povjeritelja osnovan, a u slučaju prigovora i nakon saslušanja povjeritelja koji je uložio prigovor.
(5) Prije obustave stečajnog postupka, stečajni upravitelj je dužan izmiriti nesporne obveze stečajne mase, a za sporne obveze dati osiguranje.

Članak 204.

(Oglašavanje i dejstvo zaključenja i obustave)

(1) Rješenje kojim se zaključuje stečajni postupak sukladno čl. 196. i 200. ovoga zakona, odnosno kojim se obustavlja sukladno čl. 201 i 202. ovoga zakona, kao i razlozi zaključenja, odnosno obustave, objavljuje se u "Službenim novinama Federacije BiH".
(2) Stečajni dužnik, stečajni upravitelj, članovi odbora povjeritelja, istim rješenjem se obavještavaju da će pravne posljedice zaključenja, odnosno obustave početi proizvoditi pravne posljedice u roku od osam dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".
(3) Na zaključenje, odnosno obustavu stečajnog postupka primjenjuju se odredbe čl. 190. i 191. ovoga zakona.
(4) Sa obustavom stečajnog postupka, stečajni dužnik stiče pravo da slobodno raspolaže imovinom koja je činila stečajnu masu.
(5) Po pravosnažnosti rješenja o zaključenju stečajnog postupka, stečajni sudac naređuje brisanje stečajnog dužnika iz registra, a po obustavi postupka, stečajni sudac naređuje brisanje zabilježbe upisa.

Članak 205.

(Pravni lijek)

(1) Stečajni povjeritelj ima pravo žalbe drugostupanjskom sudu u roku od osam dana od dana objavljivanja rješenja u "Službenim novinama Federacije BiH", ako sud donese rješenje kojim zaključuje stečajni postupak sukladno čl. 196. i 200. ovoga zakona, odnosno kojim se obustavlja sukladno čl. 201. i 202. ovoga zakona.
(2) Stečajni dužnik ima pravo žalbe drugostupanjskom sudu u roku od osam dana od dana objavljivanja rješenja u "Službenim novinama Federacije BiH" ako:
a) sud donese rješenje kojim zaključuje stečajni postupak sukladno čl. 196. i 200. ovoga zakona,
b) sud donese rješenje kojim odbija prijedlog iz čl. 201. i 202. ovoga zakona.

Članak 206.

(Arhiva stečajnog dužnika)

(1) Arhiviranje dokumentacije nakon provedenog stečajnog postupka izvršit će se sukladno propisima o arhivskoj djelatnosti.
(2) Troškovi arhiviranja dokumentacije stečajnog dužnika padaju na teret stečajne mase ukoliko ista postoji. Ukoliko nema stečajne mase obveza je članova društva da preuzmu arhivsku građu i istu predaju nadležnom arhivu.

GLAVA V. REORGANIZACIJA DUŽNIKA

1. Priprema reorganizacije dužnika

Članak 207.

(Stečajni plan za reorganizaciju stečajnog dužnika)

(1) Nakon otvaranja stečajnog postupka, dopušteno je izraditi stečajni plan u kojem se može odstupiti od zakonskih odredaba o unovčenju i raspodjeli stečajne mase.
(2) Stečajnim planom se može:
a) ostaviti stečajnom dužniku sva imovina ili dio imovine radi nastavljanja poslovanja stečajnog dužnika,
b) prenijeti dio imovine ili svu imovinu stečajnog dužnika na jedno ili više postojećih osoba ili osoba koje će tek biti osnovana,
c) stečajnog dužnika pripojiti drugoj osobi ili spojiti sa jednom osobom ili više osoba,
č) prodati svu imovinu ili dio imovine stečajnog dužnika, sa razlučnim pravima ili bez razlučnih prava,
ć) raspodijeliti svu imovinu ili dio imovine stečajnog dužnika među povjeriteljima,
d) izvršiti pretvaranje potraživanja u uloge,
dž) odrediti način namirenja stečajnih povjeritelja,
đ) namiriti ili izmijeniti razlučna prava,
e) smanjiti ili odgoditi isplatu obveza stečajnog dužnika,
f) obveze stečajnog dužnika pretvoriti u kredit,
g) preuzeti jemstvo ili dati drugo osiguranje za ispunjenje obveza stečajnog dužnika,
h) urediti odgovornost stečajnog dužnika nakon završetka stečajnog postupka,
i) izdati nove dionice i vršiti druge radnje u korist stečajnog dužnika.
(3) Stečajni plan može sadržavati jednu ili više mjera iz stavka (2) ovoga članka, kao i druge mjere.

Članak 208.

(Podnošenje stečajnog plana)

(1) Stečajni dužnik može podnijeti stečajni plan zajedno sa prijedlogom za otvaranje stečajnog postupka.
(2) Stečajni dužnik može podnijeti stečajni plan i u tijeku stečajnog postupka, ako to nije mogao učiniti prilikom podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka i ako dobije suglasnost skupštine povjeritelja.
(3) Nakon otvaranja stečajnog postupka, stečajni plan imaju pravo sudu podnijeti stečajni upravitelj i stečajni dužnik pojedinac.
(4) Neće se uzeti u obzir plan koji se podnese sudu nakon završnog ročišta.
(5) Ako je na skupštini povjeritelja stečajnom upravitelju naložena izrada stečajnog plana, on je dužan taj plan podnijeti sudu u roku od 60 dana od dana održavanja skupštine povjeritelja.
(6) Sud može produljiti rok za podnošenje plana za još 30 dana pod određenim okolnostima.
(7) Sa stečajnim upraviteljom u izradi stečajnog plana savjetodavno surađuje odbor povjeritelja, ako je odbor povjeritelja osnovan i dužnik pojedinac.

Članak 209.

(Sadržaj stečajnog plana)

(1) Stečajni plan sastoji se od pripremne osnove i osnove za provedbu.
(2) Uz stečajni plan prilažu se i isprave navedene u čl. 219. i 220. ovoga zakona.

Članak 210.

(Pripremna osnova stečajnog plana)

(1) U pripremnom temelju stečajnog plana navode se mjere koje su poduzete prije otvaranja stečajnog postupka ili još treba se da poduzmu, da bi se stvorili temelj za planirano ostvarivanje prava sudionika.
(2) Pripremna osnova mora sadržavati i sve ostale podatke o osnovama i posljedicama plana, koji su značajni za donošenje odluke povjeritelja o planu i za njegovu sudsku potvrdu.

Članak 211.

(Osnova za provedbu stečajnog plana)

(1) Osnova za provedbu stečajnog plana sadrži odredbe o načinu izmjene pravnog položaja stečajnog dužnika i drugih sudionika u postupku.
(2) Stečajni plan uključuje:
a) opis načina, vremena i iznosa do kog povjeritelji sa osiguranim pravima i druge vrste povjeritelja treba da budu isplaćeni ili namireni na neki drugi način,
b) konverzije potraživanja povjeritelja u kapital stečajnog dužnika, novoga zaduživanja dužnika i vrste garancija koje će biti ponuđene svakoj od kategorija povjeritelja i novih investitora,
c) način na koji će povjeritelji biti isplaćeni u cijelosti ili zaštićeni od štete, koja može biti rezultat primjene plana,
č) stupanj do kojeg se dužniku može oprostiti njegov dug,
ć) oblik kompenzacije, koji se nudi svim kategorijama,
d) iznos razlike u smislu raspodjele u slučaju likvidacije dužnika,
dž) financijske prognoze i vrste mjera koje treba poduzeti da bi se ostvarila profitabilnost poduzeća dužnika,
đ) način izvršenja reorganizacije, posebno u svezi sa organizacijskim, upravljačkim, financijskim, tehničkim mjerama i mjerama za smanjenje broja uposlenih,
e) izvor financiranja i financijskog plana za primjenu stečajnog plana, uključujući povećanje temeljnog kapitala i duga,
f) druge mjere koje su poduzete sukladno ovom zakonu.

Članak 212.

(Razvrstavanje sudionika u stečajnom planu)

(1) Sudionici u stečajnom planu razvrstavaju se pri utvrđivanju njihovih prava u grupe.
(2) Povjeritelji sa različitim pravnim položajem razvrstavaju se u stečajnom planu u posebne grupe u kojima su razvrstani:
a) povjeritelje sa pravom odvojenog namirenja, ako plan zadire i u njihova prava,
b) stečajne povjeritelje koji nisu nižeg isplatnog reda,
c) stečajne povjeritelje pojedinih nižih isplatnih redova, ako njihova potraživanja ne prestaju prema članku 215. ovoga zakona.
(3) Povjeritelji istog pravnog položaja mogu se svrstati u grupe prema istovrsnosti gospodarskih interesa.
(4) Razvrstavanje po istovrsnosti interesa mora se zasnivati na valjanim razlozima i u planu će se navesti kriterijumi za razvrstavanje.
(5) Posebnu grupu čine uposleni ako sudjeluju kao stečajni povjeritelji sa potraživanjima koja nisu neznatna.
(6) Posebne grupe mogu se formirati od povjeritelja sa malim potraživanjima.
(7) Ako bi prema stečajnom planu njihovi učinci bili jednaki prema svim stečajnim povjeriteljima, ti se povjeritelji neće razvrstavati u posebne grupe.

Članak 213.

(Prava razlučnih povjeritelja)

(1) Stečajnim planom, u pravilu ne smije se zadirati u pravo razlučnih povjeritelja na namirenje iz predmeta na kojima postoje prava odvojenog namirenja, izuzev iz opravdanog razloga zbog kojeg plan reorganizacije se ne bi mogao provesti a što u planu mora biti izričito navedeno.
(2) Ako je planom drugačije određeno, u temelju za provedbu za razlučne povjeritelje posebno će se navesti u kojem se dijelu njihova prava smanjuju, na koje vrijeme se odgađa njihovo namirenje, te koje još odredbe plana prema njima djeluju.

Članak 214.

(Prava stečajnih povjeritelja)

Za povjeritelje koji nisu nižih isplatnih redova u temelju za provedbu navodi se u kojem se dijelu njihova potraživanja smanjuju, na koje vrijeme se odgađa njihovo namirenje, kako se osiguravaju, te koje druge odredbe plana djeluju prema njima.

Članak 215.

(Prava stečajnih povjeritelja nižih isplatnih redova)

(1) Ako stečajnim planom nije drugačije određeno, smatra se da su njegovim prihvaćanjem potraživanja stečajnih povjeritelja nižih isplatnih redova prestala.
(2) Ako se stečajnim planom odstupi od odredbe iz stavka (1) ovoga članka, u temelju za provedbu se za svaku grupu povjeritelja nižih isplatnih redova navode podaci propisani u članku 214. ovoga zakona.
(3) Planom se ne može isključiti, niti ograničiti odgovornost stečajnog dužnika nakon okončanja stečajnog postupka za novčane kazne i s njim izjednačene obveze.

Članak 216.

(Načelo jednakog postupanja prema svim sudionicima)

(1) Stečajnim planom moraju se osigurati ista prava svim sudionicima iste grupe.
(2) Različito postupanje prema sudionicima iste grupe dopušteno je samo uz suglasnost svih sudionika koji su tim pogođeni.
(3) U slučaju različitog postupanja prema sudionicima iste grupe, stečajnom planu je potrebno priložiti izjave o suglasnosti tih sudionika.
(4) Ništav je svaki dogovor stečajnog upravitelja, dužnika i drugih osoba sa pojedinim sudionicima kojim se tim sudionicima za njihovo ponašanje pri glasovanju ili u svezi sa stečajnim postupkom jamči pogodnost koja planom nije predviđena.

Članak 217.

(Odgovornost stečajnog dužnika)

(1) Ako stečajnim planom nije drugačije određeno, stečajni dužnik se namirenjem stečajnih povjeritelja, sukladno temelju za provedbu, oslobađa svojih preostalih obveza prema tim povjeriteljima.
(2) Ako je stečajni dužnik društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću ili komanditno društvo, stavak (1) ovoga članka primjenjuje se na osobnu odgovornost članova društva.

Članak 218.

(Stvarnopravni odnosi)

(1) Ako je prema stečajnom planu planirano zasnivanje, mijenjanje, prijenos ili ukidanje prava na stvarima i pravima stečajnog dužnika, izjave volje sudionika mogu se unijeti u temelju za provedbu.
(2) Izjave volje koje se upisuju u javne evidencije, daju se sukladno propisima o upisu u javne evidencije.

Članak 219.

(Pregled imovine, financijski plan i plan rezultata)

(1) Ako je stečajnim planom predviđeno da se povjeritelji namiruju iz prihoda gospodarskog društva koje će nastaviti da vodi stečajni dužnik ili treća osoba, uz stečajni plan treba se priložiti i pregled imovine, u kojem će se, uz navođenje njihove vrijednosti, popisati dijelovi imovine i obveze koje bi trebalo ispuniti ako stečajni plan stupi na snagu.
(2) Stečajni plan treba prikazati i koji se rashodi i prihodi mogu očekivati u razdoblju tijekom kojega bi se povjeritelji trebali namiriti i kojim se redoslijedom prihoda i rashoda garantira sposobnost gospodarskog društva za plaćanje tijekom tog razdoblja.

Članak 220.

(Daljnji prilozi)

(1) Ako je stečajnim planom predviđeno da dužnik pojedinac nastavlja voditi društvo, uz plan se treba priložiti izjava stečajnog dužnika da je spreman nastaviti s vođenjem društva, na temelju plana.
(2) Ako je stečajni dužnik društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću ili komanditno društvo, uz plan se treba priložiti odgovarajuća izjava osobno odgovornih članova društva.
(3) Ako je planom predviđeno da neki povjeritelji dobiju udjele u dužniku – pravnoj osobi ili da postanu njegovi članovi ili da steknu određena prava u djelatnosti dužnika – pojedinaca, uz plan treba da se priloži izjava o suglasnosti svakog od tih povjeritelja.
(4) Ako je treća osoba preuzela obveze prema povjeriteljima za slučaj da plan bude odobren, planu se prilaže i izjava treće osobe.
(5) Ako su stečajnim planom predviđene statusne promjene stečajnog dužnika (pripajanje, spajanje i slično), uz plan se prilažu i odluke organa pravnih osoba koje sudjeluju u statusnim promjenama.

Članak 221.

(Odbacivanje stečajnog plana)

(1) Sud stečajni plan odbacuje po službenoj dužnosti:
a) ako nisu poštovani propisi o pravu na podnošenje i sadržaju plana, ako podnositelj plana nedostatak ne može otkloniti ili nedostatke ne otkloni unutar primjerenog roka koji je sud odredio,
b) ako plan nije u suglasnosti sa drugim propisima,
c) ako se prava koja bi sudionici trebalo da steknu prema temelju za provedbu plana koji je stečajni dužnik podnio, očigledno ne mogu ostvariti.
(2) Ako je dužnik u stečajnom postupku već podnio stečajni plan koji su povjeritelji odbili, a sud nije potvrdio ili je dužnik povukao nakon javnog zakazivanja ročišta za raspravljanje o stečajnom planu, sud odbacuje novi stečajni plan stečajnog dužnika, ako to odbacivanje zatraži stečajni upravitelj uz suglasnost odbora povjeritelja, ako je odbor povjeritelja osnovan.
(3) Protiv rješenja kojim se stečajni plan odbacuje podnositelj ima pravo na žalbu drugostupanjskom sudu u roku od osam dana od dana dostavljanja rješenja.

Članak 222.

(Izjašnjenja o planu)

Ako stečajni plan ne bude odbačen, sud će zatražiti da se o njemu u roku od 15 dana od dana dostavljanja izjasne:
a) odbor povjeritelja, ako je osnovan,
b) dužnik pojedinac, ako je stečajni plan podnio stečajni upravitelj,
c) stečajni upravitelj, ako je stečajni plan podnio stečajni dužnik.

Članak 223.

(Obustava unovčenja imovine stečajnog dužnika i namirenja povjeritelja)

(1) Ako bi provedba podnesenog stečajnog plana bilo ugroženo nastavljanjem unovčenja i diobe stečajne mase, sud može, na prijedlog stečajnog dužnika ili stečajnog upravitelja, odrediti obustavu unovčavanja i diobe stečajne mase.
(2) Sud neće odrediti obustavu ili će doneseno rješenje o obustavi staviti van snage ako bi usljed obustave mogla nastupiti znatna šteta za stečajnu masu ili ako stečajni upravitelj, uz suglasnost odbora povjeritelja ili skupštine povjeritelja, zatraži nastavak unovčenja i diobe mase.

Članak 224.

(Izlaganje plana)

(1) Stečajni plan se sa svim svojim prilozima i prispjelim izjašnjenjima izlaže u pisarnici suda na uvid sudionicima.
(2) Stečajni plan sa prilozima iz stavka (1) ovoga članka, koji se odnosi na gospodarska društva organizirana u formi dioničkog društva, dostavlja se burzi na kojoj se trguje dionicama gospodarskog društva, u pisanoj ili elektronskoj formi, najkasnije sljedećeg dana od dana izlaganja u pisarnici suda.

2. Prihvaćanje i potvrda stečajnog plana

Članak 225.

(Ročište za raspravljanje i glasovanje o planu)

(1) Sud zakazuje ročište na kojem se raspravlja i glasuje o stečajnom planu i pravu glasa stečajnih povjeritelja.
(2) Ročište se mora održati u roku od 30 dana od dana donošenja rješenja o određivanju ročišta.
(3) Ročište za raspravljanje i glasovanje objavljuje se na oglasnoj ploči suda, web stranici suda - elektronskoj ploči suda, u "Službenim novinama Federacije BiH" i jednom visokotiražnom listu koji se distribuira na cijelom teritoriju Federacije, a u objavi je potrebno navesti da se u stečajni plan i prispjele stavove prema stečajnom planu može izvršiti uvid u pisarnici suda i sjedištu stečajnog dužnika.
(4) Stečajni povjeritelji koji su prijavili svoja potraživanja i razlučni povjeritelji pozivaju na ročište za raspravljanje i glasovanje o stečajnom planu, na način predviđen u stavku (3) ovoga članka, izuzev stečajnog upravitelja kojeg će osobno pozvati.

Članak 226.

(Spajanje s ispitnim ročištem)

(1) Ročište za raspravljanje i glasovanje o planu ne smije se održati prije ispitnog ročišta.
(2) Ročišta iz stavka (1) ovoga članka mogu se spojiti.

Članak 227.

(Pravo glasa stečajnih povjeritelja)

(1) Na pravo glasa stečajnih povjeritelja pri glasovanju o stečajnom planu primjenjuju se odredbe ovoga zakona o utvrđivanju prava glasa stečajnih povjeritelja.
(2) Razlučni povjeritelji imaju pravo glasa kao i stečajni povjeritelji samo ako se odreknu svog prava na odvojeno namirenje ili ne budu odvojeno namireni.
(3) Povjeritelji na čija potraživanja stečajni plan ne djeluje nemaju pravo glasa.

Članak 228.

(Pravo glasa razlučnih povjeritelja)

(1) Ako je stečajnim planom uređen i pravni položaj razlučnih povjeritelja, na ročištu se pojedinačno raspravlja o pravu glasa ovih povjeritelja.
(2) Pravo glasa imaju oni razlučni povjeritelji čija razlučna prava nije osporio ni stečajni upravitelj, niti neki od razlučnih povjeritelja, niti neki od stečajnih povjeritelja.
(3) Na pravo glasa nositelja osporenih ili nedospjelih prava i prava koja se odnose na odložni uvjet primjenjuju se odredbe ovoga zakona o utvrđivanju prava glasa stečajnih povjeritelja.
(4) Razlučni povjeritelji na čiji pravni položaj stečajni plan ne djeluje nemaju pravo glasa.

Članak 229.

(Popis prava glasa)

Na ročištu za raspravu o stečajnom planu stečajni sudac utvrđuje popis povjeritelja i pravo glasa koje im pripada.

Članak 230.

(Izmjena stečajnog plana)

(1) Podnositelj stečajnog plana ima pravo, na temelju rasprave o stečajnom planu na ročištu, sadržajno izmijeniti pojedine odredbe stečajnog plana.
(2) O izmijenjenom stečajnom planu može se glasovati na istom ročištu.

Članak 231.

(Posebno ročište za glasovanje)

(1) Sud može odrediti posebno ročište za glasovanje o stečajnom planu, s tim da razdoblje između ročišta za raspravu i ročišta za glasovanje o stečajnom planu ne smije biti dulji od 30 dana.
(2) Na ročište za glasovanje pozivaju se svi povjeritelji sa pravom glasa i stečajni upravitelj, na način propisan u članku 225. stavak (3) ovoga zakona.
(3) U slučaju izmjene stečajnog plana, potrebno je da se posebno ukaže na izmjenu.

Članak 232.

(Glasovanje pismenim putem)

(1) Ako je određeno posebno ročište za glasovanje, povjeritelji mogu i pismeno glasovati.
(2) Nakon ročišta za raspravljanje o stečajnom planu sud će na web stranici suda -elektronskoj ploči suda objaviti popis povjeritelja sa pravom glasa, uz upozorenje da će se pismeno glasovanje uzeti u obzir samo ako bude primljeno na sudu najkasnije tri dana prije održavanja ročišta za glasovanje.

Članak 233.

(Glasovanje po grupama)

Svaka grupa povjeritelja s pravom glasa odvojeno glasuje o stečajnom planu.

Članak 234.

(Potrebne većine)

(1) Smatra se da su povjeritelji prihvatili stečajni plan, ako je u svakoj grupi glasovala za plan većina prisutnih povjeritelja, uzimajući u obzir i povjeritelje koji su glasovali pismenim putem i ako zbroj potraživanja povjeritelja koji su glasovali za plan, prelazi zbroj potraživanja povjeritelja koji su glasovali protiv da se plan prihvati.
(2) Povjeritelji koji imaju neko zajedničko pravo ili čija su prava do nastanka stečajnog razloga činila jedinstveno pravo računaju se pri glasovanju kao jedan povjeritelj, a na odgovarajući način se postupa i s nositeljima razlučnih prava ili prava plodouživanja.
(3) Ako se stečajnim planom ne zadire u prava razlučnih povjeritelja i ako stečajni povjeritelji nisu razvrstani u posebne grupe, smatra se da su povjeritelji prihvatili stečajni plan ako je glasovala većina povjeritelja koji su glasovali i ako zbroj potraživanja povjeritelja koji su glasovali za stečajni plan prelazi zbroj potraživanja povjeritelja koji su glasovali da se stečajni plan ne prihvati.

Članak 235.

(Zabrana opstrukcije)

(1) Smatra se da je grupa prihvatila stečajni plan i kada potrebna većina unutar grupe nije postignuta:
a) ako povjeritelji grupe stečajnim planom nisu stavljeni u lošiji položaj od onog u kojem bi bili da plana nema,
b) ako primjereno sudjeluju u gospodarskim koristima koje bi sudionicima trebalo da pripadaju na temelju stečajnog plana i
c) ako je većina grupa plan prihvatila sa potrebnom većinom.
(2) Primjereno sudjelovanje povjeritelja neke grupe u gospodarskim koristima, u smislu stavka (1) ovoga članka, postoji:
a) ako prema planu nijedan drugi povjeritelj ne bi trebalo da primi imovinsku korist, koja bi prelazila puni iznos njegovog potraživanja,
b) ako imovinsku korist ne bi primio ni povjeritelj koji bi u slučaju da plana nema bio u isplatnom redu poslije povjeritelja grupe, niti stečajni dužnik ili osoba koja u stečajnom planu ima udjela,
c) ako se nijedan od povjeritelja koji bi, u slučaju da plana nema, bio u istom isplatnom redu sa povjeriteljima grupe ne stavlja u bolji položaj od onog u kojem se nalaze ti povjeritelji.

Članak 236.

(Pristanak stečajnih povjeritelja nižih isplatnih redova)

(1) Grupe povjeritelja koje potražuju kamate koje teku nakon otvaranja stečajnog postupka i povjeritelja koji potražuju naknadu troškova svog sudjelovanja u stečajnom postupku, smatra se da su pristale na stečajni plan ako je stečajni dužnik planom oslobođen obveza ili se sukladno članku 215. ovoga zakona uzima da je stečajni dužnik oslobođen obveza, te ako prema stečajnom planu ni glavna potraživanja povjeritelja neće biti podmirena u cijelosti.
(2) Grupe povjeritelja koje su za jedan isplatni red poslije obveza stečajnog dužnika po osnovu novčanih kazni i sličnih obveza smatra se da su pristale na stečajni plan ako ni jedan povjeritelj stečajnim planom nije stavljen u bolji položaj od ostalih povjeritelja u grupi.
(3) Smatra se da je grupa povjeritelja pristala na stečajni plan ako u glasovanju ne sudjeluje ni jedan povjeritelj iz grupe povjeritelja.

Članak 237.

(Pristanak stečajnog dužnika pojedinca)

(1) Smatra se da je stečajni dužnik pojedinac dao svoj pristanak na plan ako planu ne prigovori najkasnije na ročištu za glasovanje pismeno ili usmeno na zapisnik.
(2) Stečajni sud prigovor iz stavka (1) ovoga članka neće uzeti u obzir ako stečajni dužnik pojedinac planom nije stavljen u teži položaj od onog u kojem bi bio da plana nema, te ako niti jedan povjeritelj ne dobiva gospodarsku korist koja prelazi puni iznos njegovog potraživanja.

Članak 238.

(Potvrda plana)

(1) Stečajni sudac odlučuje o potvrdi stečajnog plana, nakon što stečajni plan prihvate povjeritelji i nakon što na njega pristane stečajni dužnik pojedinac.
(2) Sud će, prije odluke iz stavka (1) ovoga članka, saslušati stečajnog upravitelja, odbor povjeritelja, ako je osnovan, i stečajnog dužnika pojedinca.
(3) Rješenje o potvrdi stečajnog plana sadrži temelj za provedbu plana koju su povjeritelji prihvatili.

Članak 239.

(Uvjetni plan)

(1) Ako je stečajnim planom predviđeno da se moraju, prije potvrde, izvršiti određene radnje ili ostvariti druge mjere, plan se smije potvrditi samo ako su te pretpostavke ispunjene.
(2) Sud potvrdu uskraćuje po službenoj dužnosti ako se te pretpostavke ne ispune ni nakon isteka primjerenog roka kojeg je odredio.

Članak 240.

(Povreda procesnih odredaba)

Sud po službenoj dužnosti uskraćuje potvrdu stečajnog plana:
a) ako su pri izradi stečajnog plana bitno povrijeđeni propisi o sadržaju, obradi i prilozima o prihvaćanju od povjeritelja i o pristanku stečajnog dužnika pojedinca, osim ako se ti nedostaci mogu otkloniti ili
b) ako je prihvaćanje stečajnog plana postignuto na nedopušten način, stavljanjem u povoljniji položaj pojedinih povjeritelja.

Članak 241.

(Zaštita povjeritelja)

(1) Na prijedlog povjeritelja, sud odbija potvrđivanje stečajnog plana ako je povjeritelj stečajnom planu prigovorio najkasnije na ročištu za glasovanje pismeno ili usmeno na zapisnik i ako je stečajnim planom stavljen u lošiji položaj od onog u kojem bi bio da plana nema.
(2) Prijedlog iz stavka (1) ovoga članka dopušten je samo ako povjeritelj učini vjerojatnim da je planom stavljen u lošiji položaj.

Članak 242.

(Objava odluke)

(1) Rješenje kojim se stečajni plan potvrđuje ili kojim se potvrda uskraćuje objavljuje se na ročištu za glasovanje ili na posebnom ročištu koje će se održati u roku od 15 dana od dana održavanja ročišta za glasovanje.
(2) Ako sud potvrdi stečajni plan, stečajni plan ili sažetak njegovog bitnog sadržaja, objavit će se na oglasnoj ploči suda i web stranici suda - elektronskoj ploči suda. Rješenje o potvrdi stečajnog plana dostavlja se u sudski i drugi registar po pravosnažnosti.
(3) Rješenje iz stavka (1) ovoga članka koje se odnosi na gospodarska društva organizirana kao dionička društva dostavlja se burzi koja trguje dionicama tih poduzeća, u pisanoj ili elektronskoj formi, najkasnije sljedećeg dana od dana donošenja, odnosno od dana pravosnažnosti.

Članak 243.

(Pravni lijek)

Protiv rješenja kojim se stečajni plan potvrđuje ili se potvrda plana uskraćuje povjeritelji i stečajni dužnik pojedinac imaju pravo žalbe drugostupanjskom sudu u roku od osam dana od dana objavljivanja rješenja.

3. Dejstva potvrđenog stečajnog plana i nadzor nad ispunjenjem stečajnog plana

Članak 244.

(Osnovna dejstva stečajnog plana)

(1) Rješenje o potvrdi stečajnog plana djeluje prema svim sudionicima od dana pravomoćnosti.
(2) Ako je predviđeno zasnivanje, izmjena, prijenos ili ukidanje prava na dijelovima imovine ili prijenos udjela u nekom društvu sa ograničenom odgovornošću, smatra se da su u rješenju sadržane izjave volje sudionika date u propisanom obliku.
(3) Odredba stavka (2) ovoga članka primjenjuje se ako su rješenjem o potvrdi stečajnog plana obuhvaćene izjave o preuzimanju obveza na kojima se temelji zasnivanje, izmjena, prijenos ili ukidanje prava na dijelovima imovine ili prijenos poslovnih udjela i dionica.
(4) Odredbe st. (2) i (3) ovoga članka primjenjuju se i na povjeritelje koji svoja potraživanja nisu prijavili i na sudionike koji su stečajnom planu prigovorili.
(5) Rješenje o potvrdi stečajnog plana ne djeluje na prava povjeritelja protiv sudužnika i dužnikovih jemaca, na prava povjeritelja na dijelovima imovine koji ne spadaju u stečajnu masu ili na temelju predbilježbe, koja se odnosi na predmete.
(6) Stečajni dužnik se na temelju rješenja o potvrdi stečajnog plana oslobađa od obveza prema svojim sudužnicima, jemcima ili drugim regresnim ovlaštenicima na isti način kao i prema svojim povjeriteljima.
(7) Ako je povjeritelj namiren u većoj mjeri nego što bi imao pravo prema planu, nema obvezu vratiti primljeno.

Članak 245.

(Prestanak odredbe o odgađanju namirenja i oslobađanju duga)

(1) Ako je na temelju rješenja o potvrdi plana namirenje potraživanja stečajnih povjeritelja odgođeno ili je stečajni dužnik djelomično oslobođen obveze na namirenje, odgađanje, odnosno oslobođenje prestaje vrijediti u odnosu na onog povjeritelja, prema kojem je stečajni dužnik znatno zakasnio sa ispunjenjem prihvaćenog plana.
(2) Stečajni dužnik je znatno zakasnio sa ispunjenjem stečajnog plana ako nije platio dospjelu obvezu, iako ga je povjeritelj pismeno opomenuo i odredio naknadni rok u trajanju od najmanje 15 dana od dana dostavljanja opomene.
(3) Ako se prije potpunog ispunjenja stečajnog plana nad imovinom stečajnog dužnika otvori novi stečajni postupak, odgađanje i otpust prestaju vrijediti u odnosu na sve stečajne povjeritelje.

Članak 246.

(Osporena potraživanja i odvojeno namirenje)

(1) Ako je potraživanje osporeno na ispitnom ročištu ili ako visina potraživanja razlučnog povjeritelja koje će se odvojeno namiriti nije utvrđena, smatra se da stečajni dužnik ne kasni sa ispunjenjem stečajnog plana, sukladno članku 191. ovoga zakona, ako stečajni dužnik potraživanje do konačnog utvrđivanja njegove visine uzima u obzir u onom opsegu koji odgovara odluci suda o pravu glasa povjeritelja prilikom glasovanja o stečajnom planu.
(2) Ako nije donio odluku o pravu glasa, sud na prijedlog stečajnog dužnika ili povjeritelja naknadno utvrđuje opseg u kojem stečajni dužnik privremeno mora uzeti u obzir navedeno potraživanje.
(3) Ako prema konačnom utvrđenju potraživanja proizađe da je stečajni dužnik platio premalo, dužan je doplatiti manjak i smatra se da stečajni dužnik znatno kasni sa ispunjenjem stečajnog plana kada ne doplati manjak, ako ga je povjeritelj pismeno opomenuo i odredio naknadni rok u trajanju od najmanje 15 dana.
(4) Ako se utvrdi da je stečajni dužnik platio previše, stečajni dužnik može zahtijevati povrat viška samo ako višak prelazi i nedospjeli dio potraživanja na koje povjeritelj ima pravo na temelju stečajnoga plana.

Članak 247.

(Izvršenje na rješenja o potvrdi stečajnog plana)

(1) Na temelju pravomoćnog rješenja o potvrdi stečajnog plana, stečajni povjeritelji čija su potraživanja utvrđena mogu pokrenuti postupak prinudnog izvršenja protiv stečajnog dužnika.
(2) Sa neosporenim potraživanjem izjednačeno je i ono čije je osporavanje otklonjeno.
(3) Odredba stavka (1) ovoga članka primjenjuje se i na prinudno izvršenje protiv treće osobe ako je rješenjem iz stavka (1) ovoga članka utvrđeno da je preuzela jemstvo za ispunjenje stečajnog plana, osim ako pri tom nije zadržala pravo prigovora prethodne tužbe.
(4) Prava koja pripadaju stečajnom povjeritelju u slučaju znatnog kašnjenja stečajnog dužnika sa ispunjenjem stečajnog plana stečajni povjeritelj može prinudno ostvariti na temelju rješenja kojim je potvrđen stečajni plan i rješenja kojim je utvrđeno potraživanje u stečajnom postupku, ako učini vjerojatnim da je stečajnog dužnika propisno opomenuo, te da je protekao rok iz članka 245. stavak (2) ovoga zakona, koji je naknadno odredio stečajnom dužniku.
(5) Stečajni povjeritelj nije dužan dokazati zakašnjenje stečajnog dužnika.

Članak 248.

(Obustava i zaključenje stečajnog postupka)

(1) Sud donosi rješenje o obustavljanju stečajnog postupka kada rješenje o potvrdi stečajnog plana postane pravosnažno.
(2) Prije obustave stečajnog postupka stečajni upravitelj je dužan namiriti nesporne obveze stečajne mase, a za sporne pružiti odgovarajuće osiguranje.
(3) Ako na temelju stečajnog plana stečajni dužnik prestaje da postoji, sud donosi rješenje o zaključenju stečajnog postupka.
(4) Sud objavljuje rješenje iz stavka (1) ovoga članka i na taj način obavještava stečajnog dužnika pojedinca, stečajnog upravitelja i članove odbora povjeritelja o vremenu nastupanja posljedica obustave stečajnog postupka.

Članak 249.

(Dejstva obustave stečajnog postupka)

(1) Donošenjem rješenja o obustavljanju stečajnog postupka prestaje rad stečajnog upravitelja i članova odbora povjeritelja, osim ako ovim zakonom nije drugačije određeno.
(2) Donošenjem rješenja o obustavljanju stečajnog postupka, stečajni dužnik ponovno stječe pravo slobodnog raspolaganja stečajnom masom.
(3) Odredba stavka (1) ovoga članka ne primjenjuje se na nadzor nad ispunjenjem stečajnog plana.
(4) Parnicu koja je u tijeku, a koja za predmet ima pobijanje pravne radnje stečajnog dužnika, koja se odnosi na stečajni postupak, stečajni upravitelj ili povjeritelj, koji je podigao tužbu sukladno članku 145. stavak (2) ovoga zakona može voditi dalje i nakon obustave ili zaključenja stečajnog postupka, ako je to predviđeno stečajnim planom i parnica se vodi za račun stečajnog dužnika, ako planom nije drugačije određeno.

Članak 250.

(Nadzor nad ispunjenjem stečajnog plana)

(1) Ako je u osnovi za provedbu stečajnog plana predviđen nadzor nad ispunjenjem stečajnog plana, nakon obustave ili zaključenja stečajnog postupka, nadzire se da li stečajni dužnik ispunjava svoje obveze prema povjeriteljima.
(2) Nadzor iz stavka (1) ovoga članka se provodi i nad ispunjenjem potraživanja koja povjeritelji imaju prema gospodarskim društvima koja su osnovana nakon otvaranja stečajnog postupka radi preuzimanja ili daljnjeg vođenja gospodarskog društva ili dijelova stečajnog dužnika.

Članak 251.

(Dužnosti i ovlasti stečajnog upravitelja)

(1) Nadzor nad stečajnim planom obavlja stečajni upravitelj, odbor povjeritelja i sud na način predviđen stečajnim planom.
(2) U slučaju nadzora, rad stečajnog upravitelja i članova odbora povjeritelja ne prestaje obustavljanjem ili zaključenjem stečajnog postupka.
(3) Tijekom nadzora stečajni upravitelj je dužan odbor povjeritelja, ako je osnovan, i sud jednom godišnje izvijestiti o ispunjenju plana, te o daljnjim izgledima za njegovo ispunjenje.
(4) Postupak nadzora ne utječe na pravo odbora povjeritelja i suda da u svako doba zahtijevaju pojedinačna obavještenja ili podnošenje međuizvješća.

Članak 252.

(Podnošenje prijave)

(1) Ako stečajni upravitelj utvrdi da se potraživanja čije se ispunjenje nadzire ne ispunjavaju ili ne mogu ispuniti, dužan je o tome, bez odgađanja, obavijestiti stečajni sud i sve povjeritelje kojima prema rješenju o potvrdi stečajnog plana pripadaju zahtjevi protiv stečajnog dužnika.
(2) Povjeritelji čija utvrđena potraživanja nisu ispunjena izvršenjem stečajnog plana, imaju pravo podnijeti novi prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nad stečajnim dužnikom.
(3) Stečajni postupak iz stavka (2) ovoga članka sud može direktno otvoriti ako su ispunjeni uvjeti iz članka 6. ovoga zakona.

Članak 253.

(Poslovi za koje je potrebna suglasnost)

(1) U osnovi za provedbu stečajnog plana može se predvidjeti da će za valjanost određenih pravnih poslova stečajnog dužnika tijekom trajanja nadzora biti potrebna prethodna suglasnost stečajnog upravitelja.
(2) Na radnje stečajnog dužnika poduzete bez suglasnosti stečajnog upravitelja primjenjuju se odredbe ovoga zakona o pravnim radnjama stečajnog dužnika poduzetim nakon otvaranja stečajnog postupka bez suglasnosti stečajnog upravitelja.

Članak 254.

(Krediti)

(1) U osnovi za provedbu stečajnog plana može se predvidjeti da stečajni povjeritelji budu u isplatnom redu poslije povjeritelja sa potraživanjima po osnovu kredita ili zajmova koje stečajni dužnik preuzima tijekom trajanja nadzora ili koje je povjeritelj stečajne mase ostavio na snazi i tijekom trajanja nadzora i potrebno je utvrditi ukupni iznos za kredite (kreditni okvir).
(2) Iznos kreditnog okvira ne smije da prelazi vrijednost predmeta imovine navedenih u pregledu imovine.
(3) Stečajni povjeritelji iz stavka (1) ovoga članka namiruju se samo poslije onih povjeritelja sa kojima je dogovoreno da se i u kojoj visini kredit, koji su odobrili s obzirom na glavno potraživanje, kamate i troškove nalazi unutar kreditnog okvira, i sa kojima je stečajni upravitelj dogovor pismeno potvrdio.

Članak 255.

(Kasniji isplatni red potraživanja novih povjeritelja)

(1) Potraživanja povjeritelja iz ugovornih odnosa zasnovanih tijekom trajanja nadzora namiruju se poslije potraživanja povjeritelja po osnovu kredita iz članka 254. stavak (1) ovoga zakona.
(2) Odredbe stavka (1) ovoga članka primjenjuju se i na potraživanja po temelju trajnog obligacijskog odnosa zasnovanog ugovorom prije nadzora za razdoblje nakon prvog roka u kojem je povjeritelj mogao izjaviti otkaz nakon početka nadzora.

Članak 256.

(Uzimanje u obzir kasnijeg isplatnog reda)

(1) Kasniji isplatni red stečajnih povjeritelja i povjeritelja iz članka 255. ovoga zakona uzima se u obzir samo u stečajnom postupku otvorenom prije ukidanja nadzora.
(2) U postupku otvorenom sukladno članku 245. stavak (3) ovoga zakona povjeritelji iz stavka (1) ovoga članka nalaze se ispred ostalih povjeritelja kasnijeg isplatnoga reda.

Članak 257.

(Objava nadzora)

(1) Rješenje suda kojim je određen nadzor nad ispunjenjem stečajnog plana objavljuje se zajedno sa rješenjem o obustavi ili zaključenju stečajnog postupka, zajedno sa listom poslova za koje je potrebna prethodna suglasnost stečajnog upravitelja.
(2) Podaci iz stavka (1) ovoga članka upisuju se u javne evidencije po službenoj dužnosti.

Članak 258.

(Ukidanje nadzora)

(1) Sud donosi rješenje o ukidanju nadzora:
a) ako su potraživanja čije se ispunjenje nadzire ispunjena ili je njihovo ispunjenje osigurano,
b) ako je od zaključenja stečajnog postupka prošlo tri godine, a nije podnesen prijedlog za otvaranje novog stečajnog postupka.
(2) Rješenje iz stavka (1) ovoga članka objavljuje se na oglasnoj ploči suda, web stranici suda - elektronskoj ploči suda i u "Službenim novinama Federacije BiH", a na prijedlog i trošak stečajnog dužnika.
(3) U rješenju iz stavka (1) ovoga članka nalaže se brisanje upisa nadzora i ograničenja određenih u svezi sa nadzorom u javnim evidencijama.

Članak 259.

(Troškovi nadzora)

Troškove nadzora snosi stečajni dužnik.

GLAVA VI. MEĐUNARODNI STEČAJ

1. Međunarodna nadležnost suda u Federaciji

Članak 260.

(Isključiva međunarodna nadležnost)

(1) Sud u Federaciji isključivo je nadležan za provedbu stečajnog postupka protiv stečajnog dužnika čiji je poslovno djelovanje na području Federacije.
(2) Poslovno djelovanje stečajnog dužnika je u mjestu u kojem je registriran njegov organizacijski dio.
(3) Ako se dokaže da se organizacijski dio stečajnog dužnika nalazi u inozemstvu, a njegovo je sjedište upisano u Federaciji, sud u Federaciji isključivo je nadležan za provedbu stečajnog postupka protiv tog stečajnog dužnika, ako se prema pravu države u kojoj stečajni dužnik ima organizacijski dio, ne može otvoriti stečajni postupak u toj državi na temelju mjesta gdje je registriran njegov organizacijski dio.
(4) Postupak iz stavka (1) ovoga članka obuhvata cjelokupnu imovinu stečajnog dužnika, bez obzira na to nalazi li se ona u Federaciji ili u inozemstvu (glavni stečajni postupak).
(5) Kada se upisano sjedište stečajnog dužnika nalazi u inozemstvu, a njegov organizacijski dio u Federaciji, u stečajnom postupku isključivo je mjesno nadležan stečajni sud na čijem se području nalazi organizacijski dio stečajnog dužnika.

Članak 261.
(Međunarodna nadležnost prema poslovnoj jedinici, odnosno imovini stranog stečajnog dužnika u Federaciji)

(1) Ako sud u Federaciji nije nadležan prema odredbi članka 260. stavak (1) ovoga zakona, nadležan je za provedbu stečajnog postupka protiv stečajnog dužnika ako on ima organizacijski dio bez svojstva pravne osobe u Federaciji.
(2) Kada se u Federaciji ne nalazi organizacijski dio stečajnog dužnika, već samo njegova imovina, stečajni postupak u Federaciji moguće je otvoriti u sljedećim slučajevima:
a) kada se u državi u kojoj stečajni dužnik ima organizacijski dio stečajni postupak protiv njega ne može otvoriti zbog uvjeta predviđenih u stečajnom pravu te države, iako postoji stečajni razlog,
b) kada prema pravu države u kojoj stečajni dužnik ima organizacijski dio stečajni postupak obuhvata samo imovinu stečajnog dužnika u toj državi,
c) kada se otvaranje stečajnoga postupka u Federaciji predlaže na temelju članka 244. ovoga zakona,
č) kada se otvaranje posebnog stečajnog postupka u Federaciji predlaže u okviru postupka za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka.
(3) Za provedbu postupka iz stavka (1) i stavka (2) toč. a), b) i c) ovoga članka nadležan je stečajni sud na čijem području se nalazi poslovna jedinica stečajnog dužnika, a ako stečajni dužnik nema poslovne jedinice u Federaciji, stečajni sud na čijem se području nalazi imovina stečajnog dužnika.
(4) Ako bi više stečajnih sudova bilo mjesno nadležno, postupak provodi sud kojem je prvom podnesen prijedlog za otvaranje stečajnog postupka.
(5) Postupak iz st. (1) i (2) ovoga članka obuhvata samo imovinu stečajnog dužnika, koja se nalazi u Federaciji (poseban stečajni postupak).
(6) Kada je stečajni postupak već otvoren u državi u kojoj stečajni dužnik ima organizacijski dio, prilikom otvaranja domaćeg stečajnog postupka na temelju stavka (1), odnosno stavka (2) ovoga članka, sud neće ispitivati stečajne razloge.

2. Opće odredbe međunarodnog stečaja

Članak 262.

(Osnovno načelo)

Na stečajni postupak i njegovo pravno djelovanje primjenjuje se pravo države u kojoj je postupak otvoren.

Članak 263.

(Izlučna i razlučna prava)

(1) U pogledu izlučnih i razlučnih prava na predmetima, koji se nalaze u državi priznanja strane odluke o otvaranju stečajnog postupka, primijenit će se pravo države priznanja, ako se ti predmeti u trenutku otvaranja stranoga stečajnog postupka nisu nalazili na području države otvaranja tog postupka.
(2) Ukoliko su prava nad predmetima unesena u javnim evidencijama, smatra se da se predmet nalazi u državi u kojoj se vodi javna evidencija.

Članak 264.

(Ugovor o radu)

U pogledu dejstva stečajnog postupka, na ugovor o radu primjenjuje se pravo države u kojoj je ugovor o radu zaključen.

Članak 265.

(Uračunavanje)

(1) Povjeritelj može zadržati što je primio u posebnom stečajnom postupku koji je otvoren u drugoj državi i koji obuhvata samo imovinu stečajnog dužnika koja se nalazi u drugoj državi.
(2) U slučaju primljenog iz stavka (1) ovoga članka, primljeno se, nakon odbitka troškova koje je povjeritelj imao u ostvarivanju namirenja u posebnom stečajnom postupku, uračunava u stečajnu kvotu koja pripada u glavnom stečajnom postupku.
(3) Uračunavanja neće biti ako je povjeritelj djelimično namirenje potraživanja u posebnom stečajnom postupku ostvario kao razlučni povjeritelj ili na temelju dopuštenog prebijanja.

Članak 266.

(Suradnja stečajnih upravitelja)

(1) Upravitelj stečajnog postupka otvorenog u Federaciji i upravitelj stečajnog postupka otvorenog u drugoj državi nad istim stečajnim dužnikom međusobno sarađuju.
(2) Stečajni upravnici iz stavka (1) ovoga članka dužni su jedan drugome dati sva pravno dopuštena obavještenja koja mogu biti od značaja za provedbu stečajnih postupaka.
(3) Stečajni upravitelj glavnog stečajnog postupka otvorenog u Federaciji dužan je prijavljeno potraživanje prijaviti u stranom stečajnom postupku, ako od njega to zatraži i ovlasti ga povjeritelj.

Članak 267.

(Primjena općih pravila o priznanju stranih sudskih odluka)

Na priznanje stranih odluka o otvaranju stečajnog postupka primjenjuju se propisi Federacije o priznanju stranih sudskih odluka, ako odredbama ovoga zakona nije drugačije propisano.

Članak 268.

(Mjesna nadležnost i sastav suda za međunarodni stečaj)

(1) Prijedlog za priznanje podnosi se sudu u Federaciji na čijem se području nalazi poslovna jedinica stečajnog dužnika, a ako stečajni dužnik nema poslovnu jedinicu u Federaciji, sudu na čijem području se nalazi imovina ili dio imovine stečajnog dužnika.
(2) Ako stečajni dužnik ima poslovne jedinice na području više sudova ili ako se njegova imovina nalazi na području više sudova, za donošenje odluke o priznanju mjesno je nadležan sud kojem je prvom podnesen prijedlog za otvaranje stečajnog postupka.
(3) Ako se imovina stečajnog dužnika u Federaciji sastoji u potraživanju, smatra se da se potraživanje stečajnog dužnika nalazi u mjestu u kojem dužnici stečajnog dužnika imaju svoje sjedište, odnosno prebivalište.
(4) O priznanju strane odluke o otvaranju stečajnog postupka, te o otvaranju stečajnog postupka u Federaciji, na temelju strane odluke odlučuje nadležni sud koji provodi stečajni postupak.

Članak 269.

(Prijedlog za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnog postupka)

(1) Prijedlog za priznanje odluke stranog suda ili drugog organa o otvaranju stečajnog postupka može podnijeti strani stečajni upravitelj ili povjeritelj stečajnog dužnika.
(2) Uz prijedlog za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnog postupka treba priložiti:
a) izvornik ili ovjereni prepis odluke i ovjereni prijevod na jedan od jezika koji su u službenoj uporabi,
b) potvrdu nadležnog stranog organa o izvršnosti odluke o otvaranju stečajnog postupka, popis poznate imovine stečajnog dužnika u Federaciji i popis povjeritelja sa odgovarajućim dokazima.
(3) Sud odbacuje prijedlog iz stavka (1) ovoga članka ako ne budu podneseni prilozi iz stavka (2) ovoga članka i ako nedostaci ne budu otklonjeni u traženom roku.

Članak 270.

(Pretpostavke za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnog postupka)

(1) Strana odluka o otvaranju stečajnog postupka se priznaje:
a) ako je donesena od suda, odnosno organa koji je prema propisima Federacije međunarodno nadležan,
b) ako je izvršna prema propisima države u kojoj je donesena, čak i ako nije pravomoćna,
c) ako njeno priznanje nije protivno javnom poretku Federacije.
(2) Prijedlog za priznanje strane odluke sud će odbiti ako u postupku po prigovoru stečajnog dužnika ili nekog drugog sudionika u postupku, utvrdi da stečajnom dužniku akt kojim je postupak bio pokrenut nije dostavljen sukladno zakonu države u kojoj je odluka donesena i ako su u tom postupku bila povrijeđena njegova osnovna prava na sudjelovanje u stečajnom postupku.
(3) Strana odluka o otvaranju stečajnog postupka priznaje se i ako nije pravomoćna.

Članak 271.

(Određivanje privremenih mjera i zabrana izvršenja i osiguranja)

(1) Kada se prijedlog za priznanje strane odluke podnese, nadležni sud može odrediti mjere osiguranja, odnosno da imenuje privremenog stečajnog upravitelja sukladno odredbama ovoga zakona o prethodnom postupku.
(2) Nakon objave oglasa sukladno članku 272. stavak (1) ovoga zakona, nije moguće, dok teče postupak za priznanje, pokrenuti parnični postupak, kao ni postupak izvršenja ili osiguranja u kojem je stečajni dužnik stranka.
(3) Parnični postupci, te postupci izvršenja i osiguranja koji su bili u toku prekidaju se objavom oglasa.
(4) Izuzetno od stavka (2) ovoga članka izlučni i razlučni povjeritelji iz članka 263. ovoga zakona mogu i tijekom trajanja postupka priznanja pokrenuti, odnosno nastaviti prekinuti izvršni postupak radi ostvarenja svog zahtjeva, odnosno potraživanja protiv stranog stečajnog dužnika, ali samo pod uvjetom ako se sa tim složi strani stečajni upravitelj.
(5) Nadležni sud u Federaciji određuje po službenoj dužnosti da se prijedlog za priznanjem strane odluke o otvaranju stečajnog postupka, kao i rješenje o privremenim mjerama, odnosno o postavljenju privremenog upravitelja odmah zabilježi u javnim evidencijama.

Članak 272.

(Oglas u povodu prijedloga za priznanje)

(1) Po prijemu prijedloga za priznanje, sud objavljuje oglas na oglasnoj ploči suda, web stranici suda - elektronskoj ploči suda i u "Službenim novinama Federacije BiH", u kojem navodi:
a) podatke o sudu koji objavljuje oglas sa brojem predmeta,
b) podatke o stranoj odluci čije se priznanje traži i njenom bitnom sadržaju,
c) podatke o stranom stečajnom upravitelju, te podatke o odluci kojom je imenovan, ako nije imenovan odlukom o otvaranju stečajnog postupka,
č) poziv povjeriteljima, stranom stečajnom dužniku i svim drugim osobama koja imaju pravni interes da u roku od 30 dana od objave oglasa u "Službenim novinama Federacije BiH" prijave stečajnom sudu svoja potraživanja, te da se u podnesku izjasne o postojanju pretpostavki za priznanje strane odluke, te mogućim teškoćama u namirenju potraživanja u stranom stečajnom postupku.
(2) Pismeno sa izvješćem o stavljenom prijedlogu za priznanje, te podacima i pozivu iz stavka (1) ovoga članka stečajni sud će dostaviti stranom stečajnom dužniku, stranom stečajnom upravitelju, te onim povjeriteljima čije je prebivalište, odnosno sjedište u Federaciji poznato.

Članak 273.

(Ispitivanje pretpostavki za priznanje)

(1) Prilikom odlučivanja o prijedlogu za priznanje sud ispituje da li su ispunjene pretpostavke za priznanje navedene u članku 270. st. (1) i (2) ovoga zakona.
(2) Potrebna objašnjenja sud može tražiti od organa čija se odluka priznaje, te od sudionika u postupku.
(3) Osoba koja se u svom podnesku protivi priznanju sud može saslušati.
(4) Sud obraća posebnu pažnju na potrebu žurnog rješavanja zahtjeva priznanja.

Članak 274.

(Rješenje o priznanju)

(1) Rješenje o priznanju strane odluke o otvaranju stečajnog postupka u odnosu na krug osoba prema kojima djeluje ima isto dejstvo kao i rješenje suda u Federaciji o otvaranju stečajnog postupka.
(2) U rješenju iz stavka (1) ovoga članka sud navodi koje učinke ima priznata strana odluka.
(3) Kada se rješenjem o priznanju strane odluke o otvaranju stečajnog postupka kao pravni učinak određuje otvaranje stečajnog postupka u Federaciji, rješenje o priznanju ima ujedno pravno značenje rješenja o otvaranju stečajnog postupka.
(4) Priznanje strane odluke o otvaranju stečajnog postupka objavljuje se na oglasnoj ploči suda, web stranici suda - elektronskoj ploči suda, u "Službenim novinama Federacije BiH" i na internet stranici FIA-e.
(5) Rješenje o priznanju dostavlja se predlagatelju, stranom stečajnom upravitelju, stečajnom dužniku, pravnim osobama koje za stečajnog dužnika obavljaju poslove platnog prometa, te nadležnom tužiteljstvu.
(6) Rješenje iz stavka (1) ovoga članka dostavlja se organima koji vode javne evidencije koji po službenoj dužnosti, na temelju dostavljenog rješenja, upisuju zabilješku priznanja strane odluke o otvaranju stečajnog postupka.

Članak 275.

(Žalba protiv rješenja o priznanju)

(1) Protiv rješenja o priznanju strane odluke o otvaranju stečajnog postupka strani stečajni dužnik, strani stečajni upravitelj i povjeritelji imaju pravo žalbe drugostupanjskom sudu u roku od osam dana od dostavljanja rješenja.
(2) Žalba protiv rješenja o priznanju ne zadržava njegovo izvršenje.

Članak 276.

(Priznavanje strane odluke o otvaranju stečajnog postupka kao prethodno pitanje)

(1) Ako o priznanju strane odluke o otvaranju stečajnog postupka nije doneseno posebno rješenje, svaki sud može o priznanju odluke rješavati u postupku koji se vodi za rješavanje prethodnog pitanju, ali samo sa dejstvom za taj postupak.
(2) Pravne posljedice priznanja strane odluke o otvaranju stečajnog postupka stupaju danom donošenja odluke u kojoj je o navedenom priznanju odlučeno kao o prethodnom pitanju.

3. Dejstva priznanja strane odluke o otvaranju stečajnog postupka

 a) Priznanje strane odluke nakon otvaranja stečajnog postupka u Federaciji

Članak 277.

(Priznanje strane odluke u slučaju prethodno otvorenog stečajnog postupka u Federaciji )

(1) Strana odluka o otvaranju stečajnog postupka koja ispunjava pretpostavke za priznanje prema članku 270. ovoga zakona priznaje se i u slučaju ako je prije podnošenja prijedloga za priznanje otvoren protiv dužnika stečajni postupak u Federaciji prema odredbi članka 261. st. (1) ili (2) ovoga zakona.
(2) Priznata strana odluka o otvaranju stečajnog postupka proizvodi djelovanje propisano odredbama čl. 286. do 290. ovoga zakona.
(3) Strani stečajni upravitelj ne može osporiti potraživanja koja su već utvrđena u ranije pokrenutom postupku u Federaciji.
(4) Ako je na dan podnošenja prijedloga za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnog postupka istekao rok od 15 dana od dana javnog objavljivanja prvog diobnog popisa u stečajnom postupku u Federaciji, dioba u stečajnom postupku u Federaciji ne provodi se na temelju odluke o diobi donesene u stranom stečajnom postupku.

b) Priznanje strane odluke bez posljedice otvaranja stečajnog postupka u Federaciji

Članak 278.

(Opće pravilo)

(1) Djelovanja priznate strane odluke o otvaranju stečajnog postupka određuju se prema pravu države u kojoj je postupak otvoren, ako nisu suprotni osnovnim načelima stečajnog prava Federacije i ukoliko ovim zakonom nije drugačije propisano.
(2) Djelovanja priznate strane odluke djeluju od dana objavljivanja rješenja o priznanju na oglasnoj ploči suda, web stranici suda - elektronskoj ploči suda i "Službenim novinama Federacije BiH".

Članak 279.

(Izvršenje i osiguranje)

(1) Namirenja, koja su ostvarena putem izvršnog postupka u Federaciji u vremenu između dana otvaranja stranog stečajnog postupka i dana objavljivanja prijedloga za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnog postupka prema članku 272. stavak (1) ovoga zakona, kao i razlučna prava, koja su putem izvršnog postupka ili postupka osiguranja u Federaciji u tom razdoblju nastala, gube pravno dejstvo.
(2) U slučaju gubitka pravnog dejstva prema stavku (1) ovoga članka, povjeritelj je dužan ono što je stekao, nakon odbijanja troškova koji su mu nastali u izvršnom postupku, odnosno postupku osiguranja, predati stečajnom upravitelju.
(3) Odredbe st. (1) i (2) ovoga članka ne primjenjuju se na izvršna namirenja, odnosno u postupku izvršenja ili postupku osiguranja na nastala razlučna prava povjeritelja, koji su navedeni u članku 263. i članku 285. stavak (1) ovoga zakona.
(4) Odredbe st. (1) i (2) ovoga članka ne primjenjuju se ako je između dana otvaranja stranog stečajnog postupka i dana objavljivanja prijedloga za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnog postupka prema članku 272. stavak (1) ovoga zakona prošlo više od godinu dana.

Članak 280.

(Raspolaganje stečajnog dužnika)

(1) Raspolaganja stečajnog dužnika koja su poduzeta u razdoblju između dana otvaranja stranog stečajnog postupka i dana objavljivanja rješenja o priznanju strane odluke o otvaranju stečajnog postupka prema članku 274. stavak (4) ovoga zakona gube pravni učinak ako su protivna interesima povjeritelja stečajnog dužnika i ukoliko bude dokazano da je protivna strana znala ili morala znati u trenutku raspolaganja stečajnog dužnika da je protiv njega u inozemstvu otvoren stečajni postupak.
(2) Protivna strana ima pravo na protučinidbu iz strane stečajne mase ako je njom povećana vrijednost stečajne mase.
(3) Ako je raspolaganje stečajnog dužnika uslijedilo nakon objavljivanja oglasa o prijedlogu za priznanje prema članku 272. stavak (1) ovoga zakona, smatra se da je protivna strana znala ili morala znati u trenutku raspolaganja stečajnog dužnika da je protiv njega otvoren stečajni postupak u inozemstvu.
(4) Raspolaganja stečajnog dužnika poduzeta nakon otvaranja stranog stečajnog postupka ne gube pravno dejstvo ako za njih vrijede opća pravila o zaštiti povjerenja u javne evidencije.
(5) Raspolaganja iz stavka (4) ovoga članka mogu se pobijati prema pravu države mjerodavnom za pobijanje.

Članak 281.

(Radnje u korist stečajnog dužnika)

(1) Osoba sa sjedištem, odnosno prebivalištem u Federaciji, koja je dužnik stranog stečajnog dužnika, dužna je odmah, čim sazna o otvaranju stečajnog postupka u inozemstvu, obavijestiti stranog stečajnog upravitelja o postojanju svoje obveze, te o trenutku njezinog dospijeća.
(2) Dospjelu obvezu iz stavka (1) ovoga članka osoba je ovlaštena izravno ispuniti stranom stečajnom dužniku, ako je od dana slanja obavijesti stranom stečajnom upravitelju proteklo osam dana, a sud u Federaciji nije do tog momenta, sukladno članku 271. stavku (1) ovoga zakona, odredio mjere osiguranja ili imenovao privremenog stečajnog upravitelja.
(3) Eventualni troškovi odgađanja ispunjenja dospjele obveze smatraju se troškovima stečajne mase.
(4) Ako je obveza direktno ispunjena stranom stečajnom dužniku u razdoblju između dana otvaranja stranog stečajnog postupka i dana objave rješenja o priznanju strane odluke o otvaranju stečajnog postupka prema članku 274. stavak (4) ovoga zakona, a bez izvješćivanja stranog stečajnoga upravitelja o postojanju obveze, osoba iz stavka (1) ovoga članka ne može biti oslobođena svoje obveze, ako se dokaže da je u trenutku direktnog ispunjenja obveze stranom stečajnom dužniku znala ili morala znati da je protiv nje otvoren stečajni postupak u inozemstvu.
(5) Ako je obveza direktno ispunjena stranom stečajnom dužniku nakon objavljivanja oglasa o prijedlogu za priznanje prema članku 272. stavak (1) ovoga zakona, smatra se da je dužnik stečajnog dužnika znao ili morao znati da je protiv njega otvoren stečajni postupak u inozemstvu.

Članak 282.

(Prebijanje novčanih potraživanja u međunarodnom stečaju)

(1) Prebijanje novčanih potraživanja nije dopušteno ako je potraživanje ustupljeno u razdoblju između dana otvaranja stranog stečajnog postupka i dana objave rješenja o priznanju strane odluke o otvaranju stečajnog postupka prema članku 274. stavak (4) ovoga zakona, i ako bude dokazano da je novi povjeritelj (cesionar) u trenutku ustupanja znao ili morao znati da je protiv dužnika otvoren stečajni postupak u inozemstvu.
(2) Ako je potraživanje ustupljeno nakon objavljivanja oglasa o prijedlogu za priznanje prema članku 272. stavak (1) ovoga zakona, smatra se da je novi povjeritelj (cesionar) u trenutku ustupanja znao ili morao znati da je protiv dužnika otvoren stečajni postupak u inozemstvu.

Članak 283.

(Privilegovana potraživanja, izlučni i razlučni povjeritelji u međunarodnom stečaju)

(1) Priznanje strane odluke o otvaranju stečajnog postupka ne utječe na pravo povjeritelja da svoja potraživanja navedena u članku 285. stavak (1) ovoga zakona namire u punom iznosu ako im je za to dovoljan dio imovine stečajnog dužnika, koji nije opterećen pravima trećih, koji se u trenutku objavljivanja rješenja o priznanju na oglasnoj ploči prema članku 274. stavak (4) nalazi u Federaciji.
(2) Radi ostvarenja i osiguranja svojih prava, povjeritelji iz stavka (1) ovoga članka ovlašteni su i nakon priznanja strane odluke o otvaranju stečajnog postupka voditi protiv dužnikove imovine parnični postupak, postupke izvršenja i osiguranja.
(3) Izlučni i razlučni povjeritelji iz članka 263. ovoga zakona ovlašteni su voditi u Federaciji parnične postupke, postupke izvršenja i osiguranja pod uvjetima pod kojima bi ih mogli voditi da je u Federaciji otvoren stečajni postupak.
(4) Sud nadležan za izvršenje na prijedlog stranog stečajnog upravitelja odgađa izvršni postupak iz stavka (2) ovoga članka ako je to neophodno da bi se postiglo namirenje povjeritelja stečajnog dužnika u većoj stečajnoj kvoti.
(5) Odgađanje iz stavka (4) ovoga članka može trajati do 90 dana, sa mogućnošću određenja novog odgađanja, ali najdalje do prve diobe u stranom stečajnom postupku.
(6) Sud nadležan za izvršenje može u svakom trenutku, na prijedlog povjeritelja ili stranog stečajnog upravitelja, opozvati odgađanje, ako više ne postoje uvjeti za njega.

c) Priznanje strane odluke sa posljedicom otvaranja stečajnog postupka u Federaciji

Članak 284.

(Priznanje strane odluke sa posljedicom otvaranja stečajnog postupka u Federaciji)

(1) U prijedlogu za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnog postupka može strani stečajni upravitelj ili povjeritelj, kao neposrednu pravnu posljedicu priznanja, zahtijevati otvaranje stečajnog postupka u Federaciji.
(2) Otvaranje posebnog stečajnog postupka u Federaciji stečajni upravitelj može zahtijevati i u podnesku upućenom stečajnom sudu u roku od 15 dana od dana prijema pismena iz članka 272. stavka (2) ovoga zakona.
(3) Otvaranje postupka povjeritelj može zahtijevati i u podnesku koji upućuje stečajnom sudu na temelju članka 272. stavak (1) točka č) ovoga zakona.
(4) U slučaju iz stavka (3) ovoga članka, na pravne posljedice primjenjuju se isključivo propisi o stečaju Federacije, osim ako čl. 208. do 212. i čl. 285. do 290. ovoga zakona nije određeno drugačije.

4. Otvaranje posebnog stečajnog postupka u Federaciji, kao posljedica priznanja strane odluke o otvaranju stečajnog postupka

Članak 285.

(Otvaranje posebnog stečajnog postupka u Federaciji na prijedlog povjeritelja)

(1) Sud uvijek otvara poseban stečajni postupak na prijedlog:
a) Fonda za zdravstveno osiguranje i Fonda za mirovinsko osiguranje za potraživanja koja se po zakonu obvezno izdvajaju iz prihoda, odnosno iz plaća i organa Federacije i jedinica lokalne samouprave za potraživanja po osnovu poreza i druga potraživanja koja čine prihod proračuna,
b) radnika stečajnog dužnika sa redovitim mjestom rada u Federaciji.
(2) Na prijedlog povjeritelja koji ne pripada povjeriteljima iz stavka (1) ovoga članka sud otvora stečajni postupak u Federaciji, samo ako povjeritelj učini vjerojatnim da bi namirenje njegovog potraživanja u stranom stečajnom postupku bilo uz posebne teškoće.
(3) Izuzetno od odredaba st. (1) i (2) ovoga članka, radi ostvarenja što ravnomjernijeg i potpunijeg namirenja povjeritelja na međunarodnoj razini, sud neće otvoriti stečajni postupak u Federaciji ako ocijeni da bi otvaranje tog postupka s obzirom na veličinu potraživanja povjeritelja iz st. (1) i (2) ovoga članka bilo ekonomski neprimjereno.
(4) Prilikom donošenja ocjene iz stavka (3) ovoga članka sud se može savjetovati sa stranim stečajnim upraviteljom.

Članak 286.

(Ovlasti stranog stečajnog upravitelja)

(1) Pored stečajnog upravitelja posebnog stečajnog postupka i povjeritelja koji u njemu sudjeluju, i strani stečajni upravitelj može u tom postupku osporavati prijavljena potraživanja.
(2) Pravo pobijanja pravnih radnji stečajnog dužnika pripada u stečajnom postupku u Federaciji i stranom stečajnom upravitelju.
(3) Troškovi stranog stečajnog upravitelja koji nastanu u svezi sa vršenjem ovlasti iz st. (1) i (2) ovoga članka ne smatraju se troškovima stečajnog postupka u Federaciji.

Članak 287.

(Namirenje povjeritelja)

(1) Nakon namirenja troškova i ostalih obveza stečajne mase, izlučnih i razlučnih povjeritelja, te povjeritelja iz članka 285. stavak (1) ovoga zakona, preostala stečajna masa dijeli se povjeriteljima sukladno odluci o diobi koju sud donosi na temelju odluke o diobi ili odgovarajuće diobne osnove donesene u stranom stečajnom postupku.
(2) Ako pri izradi strane odluke ili diobne osnove nisu uzeta u obzir potraživanja utvrđena u stečajnom postupku u Federaciji, sud preostalu stečajnu masu dijeli na povjeritelje čija su potraživanja utvrđena u stečajnom postupku u Federaciji, vodeći računa o tome u kojoj su mjeri pojedini uzeti u obzir pri dodjeli stečajne mase u stranom stečajnom postupku.
(3) Sud prilikom podjele preostale stečajne mase ne uzima u obzir stranu odluku o diobi, ako je u njoj predviđena podjela rezultat primjene pravila koja su protivna javnom poretku Federacije.
(4) Odredba stavka (3) ovoga članka primjenjuje se kada strana odluka o diobi sudu nije dostavljena u roku koji je odredio.
(5) Stečajna masa koja preostane nakon namirenja povjeritelja prema st. (1), (2) i (3) ovoga članka predaje se odmah stranom stečajnom upravitelju.
(6) Ako stečajna masa nije dovoljna da bi se namirila utvrđena potraživanja u stečajnom postupku u Federaciji prema st. (1) i (2) ovoga članka, povjeritelji mogu nenamireni dio svojih potraživanja namiriti samo u stranom stečajnom postupku prema pravilima stranog stečajnog prava.

Članak 288.

(Posebni stečajni postupak u stranoj državi)

(1) Ako povjeritelj djelomično namiri svoja potraživanja u posebnom stečajnom postupku koji je protiv stečajnog dužnika otvoren u stranoj državi, a kojim je obuhvaćena samo imovina stečajnog dužnika u stranoj državi, dozvoljeno je da zadrži stečeno.
(2) Stečeno se, nakon odbijanja troškova koje je povjeritelj imao u ostvarivanju namirenja u tom stranom posebnom stečajnom postupku, uračunava u stečajnu kvotu, koja pripada u posebnom stečajnom postupku u Federaciji.
(3) Uračunavanja iz stavka (2) ovoga članka neće biti ako je povjeritelj djelimično namirenje potraživanja u stranom posebnom stečajnom postupku ostvario kao razlučni povjeritelj ili na temelju dopuštenog prebijanja.
(4) Odredbe stavka (1) ovoga članka primjenjuju se i kada je povjeritelj djelimično namirio svoje potraživanje putem izvršnog postupka u stranoj državi.

Članak 289.

(Prijava potraživanja u stranom stečajnom postupku)

(1) Stečajni upravitelj posebnog stečajnog postupka otvorenog u Federaciji dužan je potraživanje prijavljeno u posebnom stečajnom postupku prijaviti u stranom stečajnom postupku ako od njega zatraži i ovlasti ga povjeritelj potraživanja.
(2) Domaći stečajni upravitelj ovlašten je u stranom glavnom stečajnom postupku vršiti pravo glasa na temelju potraživanja prijavljenog u posebnom stečajnom postupku u Federaciji, ako povjeritelj tog potraživanja ne sudjeluje u glasovanju.

Članak 290.

(Suradnja stečajnih upravitelja)

(1) Osim međusobne izmjene obavještenja prema članku 266. ovoga zakona, stečajni upravitelj posebnog stečajnog postupka u Federaciji dužan je stečajnom upravitelju stranog glavnog stečajnog postupka omogućiti da se izjasni o načinu unovčenja imovine stečajnog dužnika koju obuhvata domaći posebni stečajni postupak.
(2) Stečajnom upravitelju stranog glavnog stečajnog postupka dostavlja se i stečajni plan posebnog stečajnog postupka u Federaciji.
(3) Stečajni upravitelj iz stavka (2) ovoga članka ima pravo predložiti stečajni plan posebnog stečajnog postupka.

5. Nepriznavanje strane odluke o otvaranju stečajnog postupka

Članak 291.

(Odbijanje prijedloga za priznanje)

(1) Ako odbije prijedlog za priznanje, sud, na prijedlog povjeritelja ili stečajnog dužnika, ako je to potrebno radi ravnomjernog namirenja svih dužnikovih povjeritelja, otvara stečajni postupak u Federaciji.
(2) Prijedlog iz stavka (1) ovoga članka može se podnijeti u roku od osam dana od dana objavljivanja rješenja o odbijanju prijedloga za priznanje na oglasnoj ploči suda, web stranici suda - elektronskoj ploči suda i u "Službenim novinama Federacije BiH ".
(3) Prijedlog iz stavka (1) ovoga članka može biti sadržan u podnesku koji se upućuje sudu na temelju članka 272. stavak (1) točka č) ovoga zakona.
(4) Stečajni postupak iz stavka (1) ovoga članka obuhvata samo imovinu stečajnog dužnika koja se nalazi u Federaciji.

Članak 292.

(Žalba na odbijanje prijedloga za priznanje strane odluke)

(1) Protiv rješenja kojim se odbija prijedlog za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnog postupka strani stečajni dužnik, strani stečajni upravitelj i povjeritelji imaju pravo žalbe.
(2) Žalba iz stavka (1) ovoga članka ne zadržava izvršenje rješenja.

Članak 293.

(Prijedlog za otvaranje stečajnog postupka kada se strana odluka o otvaranju stečajnog postupka ne može priznati)

(1) Povjeritelj i stečajni dužnik ovlašteni su tražiti otvaranje stečajnog postupka u Federaciji, neovisno od tog što je otvoren glavni stečajni postupak u drugoj državi, ako su ispunjeni uvjeti zbog kojih bi se prijedlog za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnog postupka mogao odbiti.
(2) Sud dozvoljava otvaranje stečajnog postupka u Federaciji u slučaju iz stavka (1) ovoga članka ako to zahtijeva načelo ravnomjernog namirenja svih dužnikovih povjeritelja.
(3) Prilikom donošenja rješenja o otvaranju stečajnog postupka iz stavka (1) ovoga članka sud o nemogućnosti priznanja strane odluke o otvaranju stečajnog postupka odlučuje kao o prethodnom pitanju.
(4) Stečajni postupak iz stavka (1) ovoga članka obuhvata samo imovinu stečajnog dužnika koja se nalazi u Federaciji.

6. Strana prinudna poravnanja i drugi stečajni postupci

Članak 294.

(Strana odluka o odobrenju prinudnog poravnanja ili stranog stečajnog plana)

Na priznanje strane odluke o odobrenju prinudnog poravnanja ili stečajnog plana, kao i na priznanja strane odluke donesene u drugom sličnom postupku primijenjuju se odredbe ovoga zakona o priznanju strane odluke o otvaranju stečajnog postupka.

GLAVA VII. KAZNENE ODREDBE

Članak 295.

Novčanom kaznom od 10.000 KM do 20.000 KM kaznit će se za prekršaj organ ovlašten za zastupanje stečajnog dužnika ako ne podnese prijedlog za otvaranje stečajnog postupka u roku od 60 dana od dana nastupanja platežne nesposobnosti sukladno članku 58. st. (2),(6), (15),(16) i (17) ovoga zakona.

GLAVA VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 296.

(Stečajni postupci i Lista stečajnih upravitelja)

(1) Stečajni postupci pokrenuti prije stupanja na snagu ovoga zakona okončat će se po odredbama zakona koji je bio na snazi u vrijeme otvaranja postupka.
(2) Osobe koje su uvrštene na Listu stečajnih upravitelja sukladno ranije važećim propisima ostaju na Listi stečajnih upravitelja do dana obnavljanja sukladno članku 72. stavak (2) ovoga zakona.

Članak 297.

(Podzakonski akti)

(1) Ministar u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona dužan je donijeti sljedeće pozakonske akte:
a) Pravilnik o izgledu i sadržaju obrasca prijedloga za pokretanje predstečajnog postupka (članak 32. stavak (4)),
b) Pravilnik o izgledu i sadržaju obrasca za prijavu potraživanja i obrasca za glasovanje (članak 40. stavak (2) i (5) i članak 49. stavak (14)),
c) Pravilnik o izgledu i sadržaju obrasca za glasovanje o prihvaćanju prijedloga financijskog i operativnog restrukturiranja (članak 48. stavak (3)),
č) Pravilnik o programu stručnog ispita za stečajnog upravitelja i načinu njegovog polaganja, kao i načinu stručnog usavršavanja stečajnih upravitelja (članak 71. stavak (5)),
ć) Pravilnik o naknadama i nagradama za rad stečajnog upravitelja i članova odbora povjeritelja (članak 77. stavak (4)),
d) Pravilnik o utvrđivanju standarda za upravljanje stečajnom masom (članak 77. stavak (5)).
(2) Do donošenja podzakonskih akata iz stavka (1) ovoga članka primjenjuju se podzakonski akti doneseni na temelju Zakona o stečajnom postupku ("Službene novine Federacije BiH", br. 29/03, 32/04 i 42/06).

Članak 298.

(Prestanak važenja zakona)

Danom stupanja na snagu ovoga zakona prestaje da važi Zakon o stečajnom postupku ("Službene novine Federacije BiH", br. 29/03, 32/04, 42/06 i 52/18).

Članak 299.

(Stupanje na snagu)

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH".

Predsjedatelj
Zastupničkog doma
Parlamenta Federacije BiH

Mirsad Zaimović

Predsjedatelj
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH

Tomislav Martinović