ZAKON
O OBRTU I SRODNIM DJELATNOSTIMA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE
POGLAVLJE I - OPĆE ODREDBE
Članak 1.
(Predmet Zakona)
Ovim Zakonom uređuju se sadržaj, način i uvjeti za obavljanje obrtničke
djelatnosti (u daljnjem tekstu: obrt), srodnih djelatnosti i domaće radinosti,
osnivanje, poslovanje, zajedničko obavljanje i prestanak obavljanja obrta,
srodnih djelatnosti i domaće radinosti, Obrtni registar, obrazovanje i
osposobljavanje za obavljanje obrta i srodnih djelatnosti, organiziranje
obrtnika i osoba koje obavljaju srodne djelatnosti i nadzor nad provedbom
Zakona.
Članak 2.
(Definicije pojedinih izraza)
Pojmovi koji se upotrebljavaju u ovom Zakonu imaju sljedeće značenje:
a) obrt je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih i registriranih
gospodarskih djelatnosti u osnovnom, dopunskom ili dodatnom zanimanju od strane
fizičkih osobe s ciljem postizanja dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom,
prometom ili pružanjem usluga na tržištu;
b) obrtnik je fizička osoba koja obavlja djelatnost u svoje ime i za svoj
račun, a pritom se može koristiti i radom drugih osoba s kojima je u obvezi
zaključiti ugovor o radu u skladu s propisima iz oblasti radno-pravnih odnosa;
c) Obrtni registar je informacijski sustav za upravljanje procesom registracije
i obradom podataka o obrtima, kojim upravlja Federalno ministarstvo razvoja,
poduzetništva i obrta (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), a koji sadrži i
podatke o obrtnicima i osobama koje obavljaju srodnu djelatnost i domaću
radinost, čiji upis je obvezan u skladu s ovim Zakonom;
d) proizvodnja je proizvodnja manjih serija proizvoda uz korištenje strojeva i
tehničke opreme na način koji isključuje automatizaciju procesa rada i nema
obilježja industrijske proizvodnje;
e) usluge obuhvćaju popravku i održavanje proizvoda, uređaja, objekata, kao i
vršenje osobnih usluga;
f) srodne djelatnosti su sve registrirane gospodarske i druge djelatnosti koje
obavljaju fizičke osobe prema pravilima obavljanja obrta, a koje se ne smatraju
obrtom, uključujući i djelatnosti definirane propisima iz oblasti
poljoprivrede;
g) domaća radinost je djelatnost izrade i dorade predmeta kod kojih prevladava
ručni rad i usluge u domaćinstvu;
h) nadležno tijelo je općinsko, odnosno gradsko tijelo nadležno za oblast
obrtništva, koje se određuje prema sjedištu obavljanja djelatnosti i koje
provodi procedure vezane za osnivanje, poslovanje, prijenos i prestanak
obavljanja obrta, srodnih djelatnosti i domaće radinosti u skladu s ovim
Zakonom;
i) tradicionalni i stari zanati su obrti za koje je potrebno posebno poznavanje
zanatskih vještina u obavljanju djelatnosti i koji se obavljaju pretežnim
udjelom ručnog rada.
Članak 3.
(Ravnopravnost spolova)
Gramatička terminologija korištena u ovom Zakonu podrazumijeva oba spola.
Članak 4.
(Djelatnost obrta)
(1) Dopuštena djelatnost je svaka gospodarska i druga djelatnost koja nije
zakonom zabranjena.
(2) Pretežna djelatnost obrta je ona djelatnost kojom se ostvaruje najveće
učešće u ukupnom prihodu obrta.
(3) Pretežnu djelatnost u postupku osnivanja obrta određuje obrtnik.
(4) Popis obrta koji se mogu obavljati prema uvjetima propisanim ovim Zakonom
propisuje federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta (u daljem tekstu:
ministar) na prijedlog kantonalnih ministarstava nadležnih za oblast
obrtništva.
POGLAVLJE II - OBAVLJANJE OBRTA
Odjeljak A. - Uvjeti i način obavljanja obrta
Članak 5.
(Opći uvjeti)
(1) Fizička osoba, u skladu s odredbama ovog Zakona, može obavljati obrt u
osnovnom, dopunskom i dodatnom zanimanju iz članka 2. stavak (1) točka a) ako
ispunjava sljedeće uvjete (u daljnjem tekstu: opći uvjeti):
a) državljanin je Bosne i Hercegovine,
b) poslovno je sposobna,
c) pravomoćnom sudskom presudom, rješenjem o prekršaju ili upravnim aktom nije
mu izrečena zaštitna mjera zabrane obavljanja gospodarske djelatnosti, dok ta
mjera traje.
(2) Izuzetno od odredbe stavka (1) točka a) ovog članka, strani državljanin
može obavljati obrt u skladu s odredbama ovog Zakona ukoliko posjeduje važeće
odobrenje u skladu sa Zakonom o zapošljavanju stranaca u Bosni i Hercegovini.
(3) Dokaze o ispunjenosti uvjeta iz stavka (1) točke a) i b) ovog članka,
nadležno tijelo pribavlja po službenoj dužnosti.
Članak 6.
(Posebni uvjeti)
(1) Ako je posebnim kantonalnim propisom za obavljanje određene djelatnosti,
propisano obvezno posjedovanje odgovarajuće stručne spreme, fizička osoba može
obavljati obrt u osnovnom, dopunskom i dodatnom zanimanju ako pored ispunjenih
općih uvjeta ispunjava i poseban uvjet u pogledu stručne spreme (u daljnjem
tekstu: posebni uvjeti).
(2) Ako su posebnim kantonalnim propisom za obavljanje određene djelatnosti
propisani zdravstveni uvjeti, fizička osoba može obavljati obrt ako pored
ispunjenih općih uvjeta ispunjava i posebne zdravstvene uvjete.
(3) Fizička osoba – izumitelj, može obavljati obrt, ako pored ispunjenih općih
uvjeta ispunjava uvjet ostvarenog patentnog prava na patentirani proizvod ili
je vlasnik industrijske svojine.
(4) Fizička osoba koja ispunjava opće uvjete, a ne ispunjava posebne uvjete,
može obavljati obrt, ako na tim poslovima zaposli voditelja obrta koji
udovoljava tim uvjetima.
(5) Obrte mogu obavljati i osobe s odgovarajućom stručnom spremom višeg stupnja
od propisanog, u skladu s odredbama stavka (1) ovog članka.
(6) Kantonalni ministar nadležan za oblast obrazovanja, po prethodno
pribavljenom mišljenju kantonalnog ministarstva nadležnog za oblast obrta, u
spornim slučajevima određuje koja je to odgovarajuća stručna sprema iz stavaka
(1) i (5) ovog članka.
Članak 7.
(Osnovno i dopunsko zanimanje)
(1) Fizička osoba koja ispunjava opće uvjete i nema zasnovan radni odnos, može
obavljati obrt kao osnovno zanimanje.
(2) Fizička osoba koja ispunjava opće uvjete i ima zasnovan radni odnos, može
obavljati obrt kao dopunsko zanimanje, isključivo samostalnim radom i to
najduže 20 sati tjedno.
(3) Fizička osoba koja ispunjava opće uvjete i koja je ostvarila pravo na
mirovinu, može obavljati obrt kao dopunsko zanimanje, u kojem slučaju se ne
primjenjuje vremensko ograničenje iz stavka (2) ovog članka.
Članak 8.
(Dodatno zanimanje)
Fizička osoba koja ispunjava opće uvjete i ima zasnovan radni odnos ili je
ostvarilo pravo na mirovinu, može obavljati obrt kao dodatno zanimanje
isključivo putem voditelja obrta, koji mora biti u radnom odnosu kod vlasnika
obrta i ispunjavati opće i posebne uvjete za obavljanje obrta.
Članak 9.
(Sezonsko obavljanje obrta)
(1) Obrti se mogu obavljati i sezonski najduže devet (9) mjeseci u tijeku jedne
kalendarske godine.
(2) Sezonsko obavljanje obrta upisuje se u Obrtni registar.
(3) Popis obrta koji se mogu obavljati sezonski i uvjete za njihovo obavljanje
propisuje ministar na prijedlog kantonalnih ministarstava nadležnih za oblast
obrtništva.
Članak 10.
(Minimalni uvjeti)
(1) Obrt se može obavljati u stambenim i poslovnim prostorijama, kao i izvan
poslovnih i stambenih prostorija pod uvjetima i za djelatnosti koje pravilnikom
propisuje ministar na prijedlog kantonalnih ministarstava nadležnih za oblast
obrtništva.
(2) Obrt se obavlja pod određenim uvjetima u pogledu uređenja i opreme
poslovnog prostora, kao i drugim uvjetima propisanim ovim Zakonom i na temelju
njega donesenih propisa (u daljnjem tekstu: minimalni uvjeti).
(3) Prostor i oprema za obavljanje obrta, osim minimalnih uvjeta, moraju
udovoljavati i propisima o tehničkoj opremljenosti, zaštiti na radu, zaštiti
okoliša, zaštiti od buke, zdravstvenim i sanitarnim uvjetima, te drugim
propisima koji se odnose na obavljanje određene gospodarske djelatnosti.
(4) Ministar pravilnikom propisuje minimalne uvjete iz stavka (2) ovog članka.
Odjeljak B. - Osnivanje obrta
Članak 11.
(Zahtjev za osnivanje obrta)
(1) Postupak osnivanja obrta fizička osoba pokreće podnošenjem zahtjeva
nadležnom tijelu, koji će isti provesti kroz Obrtni registar.
(2) Ako fizička osoba želi obavljati obrt u vanjskotrgovinskom poslovanju, to
je dužna navesti u zahtjevu iz stavka (1) ovog članka.
(3) Ako su za obavljanje obrta propisani minimalni uvjeti, fizička osoba je uz
zahtjev iz stavka (1) ovog članka dužna priložiti ovjerenu pisanu izjavu kojom
potvrđuje ispunjenost tih uvjeta.
(4) Za djelatnosti koje su regulisane posebnim kantonalnim propisima, a mogu se
obavljati kao obrt, fizička osoba, uz zahtjev, podnosi i druge dokaze u skladu
s tim propisima.
(5) Ministar pravilnikom propisuje izgled i sadržaj zahtjeva iz stavka (1) ovog
članka i izjave iz stavka (3) ovog članka.
Članak 12.
(Rješenje za obavljanje obrta)
(1) Rješenje kojim se odobrava obavljanje obrta nadležno tijelo donosi u roku
od sedam dana od dana podnošenja urednog zahtjeva.
(2) Na rješenje iz stavka (1) ovog članka može se izjaviti žalba u roku od osam
dana od dana dostavljanja.
(3) Konačno rješenje iz stavka (1) ovog članka nadležno tijelo izdaje kroz
Obrtni registar.
(4) Nadležno tijelo je dužno u roku od tri dana od dana upisa u Obrtni registar
sva rješenja u vezi s obavljanjem obrta u elektronskom ili pismenom obliku
dostaviti: Ministarstvu, nadležnom poreznom tijelu, nadležnim inspekcijskim
tijelima, nadležnoj obrtničkoj komori kantona (u daljnjem tekstu: kantonalna
komora), nadležnom fondu zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, nadležnoj
službi za zapošljavanje, nadležnom carinskom tijelu ukoliko je subjekt upisa
registriran za vanjskotrgovinsko poslovanje i Federalnom zavodu za statistiku.
(5) Nadležno tijelo će kroz Obrtni registar prikupiti porezni broj i druge
neophodne podatke od nadležnih tijela zavoda i institucija, ako to dozvoljavaju
nadležni propisi i u rokovima koje isti propisuju.
(6) Sadržaj, izgled i način vođenja Obrtnog registra, izgled i sadržaj rješenja
iz stavka (1) ovog članka i postupak njegovog izdavanja kroz Obrtni registar iz
stavka (3) ovog članka ministar propisuje pravilnikom.
Članak 13.
(Tvrtka obrta)
(1) Tvrtka je ime pod kojim obrt posluje.
(2) Tvrtka sadrži naziv obrta, ime i prezime obrtnika i sjedište obrta, a može
sadržavati i posebne oznake.
(3) Tvrtka ne može sadržavati nazive i oznake koje su u suprotnosti s važećim
propisima i međunarodnim konvencijama.
(4) Na tvrtku obrta primjenjuju se odredbe propisa vezanih za tvrtku
gospodarskih društava, ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.
(5) Ako obrtnik mijenja tvrtku dužan je podnijeti zahtjev za upis promjene
podataka nadležnom tijelu, koje o tome u roku od sedam dana od dana podnošenja
urednog zahtjeva donosi rješenje i vrši upis u Obrtni registar.
(6) Izgled i sadržaj rješenja i postupak upisa promjene podataka iz stavka (5)
ovog članka, propisuje se pravilnikom iz članka 12. stavak (6) ovog Zakona.
Članak 14.
(Sjedište obrta)
(1) Sjedište obrta je mjesto u kojem se obrt obavlja.
(2) Ako se obrt obavlja na više mjesta, obrtnik određuje sjedište.
(3) Ako obrtnik mijenja sjedište obrta, dužan je podnijeti zahtjev za upis
promjene podataka nadležnom tijelu na čijem području će se nalaziti novo
sjedište, koji o tome u roku od sedam dana od dana podnošenja urednog zahtjeva
donosi rješenje i vrši upis u Obrtni registar.
(4) Ako će obrtnik u novom sjedištu obavljati djelatnost za koju su propisani
minimalni uvjeti, obrtnik je, uz zahtjev iz stavka (3) ovog članka, dužan
podnijeti ovjerenu pisanu izjavu kojom potvrđuje ispunjenost tih uvjeta.
(5) Ako se novo sjedište nalazi na području drugog nadležnog tijela, obrtnik je
obvezan uz zahtjev iz stavka (3) ovog članka priložiti rješenje kojim je
odobreno obavljanje obrta, odnosno posljednja promjena sjedišta obrta.
(6) Nadležno tijelo,koje je donijelo rješenje o promjeni sjedišta obrta, dužno
je u roku od tri dana od dana upisa promjene podataka u Obrtni registar,
dostaviti rješenje nadležnom tijelu na čijem području je prethodno bilo
sjedište obrta.
(7) Izgled i sadržaj rješenja i postupak upisa promjene podataka iz stavka (3)
ovog članka propisuje se pravilnikom iz članka 12. stavak (6) ovog Zakona.
Odjeljak C. - Zajedničko obavljanje obrta
Članak 15.
(Uvjeti za zajedničko obavljanje obrta)
(1) Obrtničku djelatnost može zajednički obavljati više fizičkih osoba, a
najviše deset.
(2) Fizičke osobe mogu zajednički obavljati obrt ako ispunjavaju opće uvjete,
te da najmanje jedna osoba ispunjava posebne uvjete za obavljanje obrta.
(3) Fizička osoba može obavljati više zajedničkih obrta.
(4) Obrt iz stavka (1) ovog članka posluje pod zajedničkom tvrtkom.
Članak 16.
(Međusobni odnosi u zajedničkom obavljanju obrta)
(1) Međusobni odnosi i odgovornosti osoba koje zajednički obavljaju obrt
uređuju se pisanim ugovorom koji ugovorne strane dostavljaju nadležnom tijelu
prilikom osnivanja obrta.
(2) Na ugovor iz stavka (1) ovog članka primjenjuju se propisi koji reguliraju
obligacijske odnose.
(3) Odredbe ovoga Zakona, koje se odnose na obavljanje obrta u slučaju kada
obrt obavlja jedna fizička osoba, odgovarajuće se primjenjuju i na obrt koji
zajednički obavlja više fizičkih osoba.
(4) Zajedničko obavljanje obrta prestaje kada se broj osnivača svede na jednog
i u tom slučaju može se izvršiti preregistracija u samostalno obavljanje obrta.
Odjeljak D. - Poslovanje obrta
Članak 17.
(Početak rada)
(1) Obrtnik je dužan otpočeti s obavljanjem djelatnosti najkasnije u roku od 30
dana od dana osnivanja obrta.
(2) Od dana konačnosti rješenja iz članka 12. stavak (3) ovog Zakona obrtniku
počinju teći prava i obveze u skladu s ovim Zakonom i drugim propisima.
(3) Ako su za obavljanje obrta propisani minimalni uvjeti, nadležno
inspekcijsko tijelo, najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema rješenja iz
članka 12. stavak (3) Zakona, u redovitom inspekcijskom pregledu utvrđuje
ispunjenost minimalnih uvjeta.
(4) Za štetu prouzročenu trećim osobama, izazvanu davanjem neistinite izjave o
ispunjenosti minimalnih uvjeta iz članka 11. stavak (3) ovog Zakona, obrtnik
odgovara cjelokupnom svojom imovinom.
(5) Za štetu prouzročenu trećim osobama izazvanu davanjem neistinite izjave o
ispunjenosti uvjeta, dvoje ili više fizičkih osoba, koje zajednički obavljaju
obrt, odgovaraju cjelokupnom svojom imovinom.
Članak 18.
(Djelatnosti obuhvaćene rješenjem)
(1) Obrtnik može obavljati samo one obrte koji su obuhvaćeni rješenjem kojim se
odobrava obavljanje obrta.
(2) Ako djelatnost za koju se traži osnivanje obrta nije predviđena važećim
propisima, nadležno tijelo odlučuje o upisu bliže određujuće djelatnosti i
njenu pripadnost postojećim djelatnostima, u skladu s važećom klasifikacijom
djelatnosti i svrstava je u najbliže područje, oblast, granu i razred.
(3) Obrtnik može obavljati obrt u vanjskotrgovinskom poslovanju, u skladu s propisima
kojima se uređuje vanjskotrgovinska politika.
(4) Osim obrta iz stavka (1) ovog članka, obrtnik može obavljati i druge
djelatnosti koje služe obavljanju djelatnosti, koje su obuhvaćene rješenjem ili
se uobičajeno obavljaju uz djelatnosti obuhvaćene rješenjem kojim se odobrava
obavljanje obrta.
Članak 19.
(Prodaja proizvoda)
(1) Obrtnici promet svojih proizvoda mogu obavljati u sjedištu obrta i u
izdvojenom poslovnom prostoru.
(2) Izuzetno, obrtnici mogu promet svojih proizvoda obavljati i van prostora iz
stavka (1) ovog članka, kada je po prirodi same djelatnosti takvo prometovanje
moguće ili uobičajeno.
Članak 20.
(Izdvojeni prostori)
(1) Obrt se kao osnovno ili dodatno zanimanje može obavljati u više izdvojenih
prostora koji se nalaze u sjedištu ili izvan sjedišta obrta i koji moraju
udovoljavati minimalnim uvjetima.
(2) Pod izdvojenim prostorom u smislu ovog Zakona podrazumijeva se jedan ili
više međusobno odvojenih prostora u kojima se obavlja obrt ili koji služi za
obavljanje obrta, a nalazi se u sjedištu ili izvan sjedišta obrta.
(3) U jednom ili više izdvojenih prostora obrtnik može obavljati djelatnosti
različite od pretežne djelatnosti i drugih djelatnosti koje obavlja u sjedištu,
ako ispunjava uvjete za njihovo obavljanje.
Članak 21.
(Uvjeti za obavljanje obrta u izdvojenom prostoru)
(1) Za obavljanje obrta u izdvojenom prostoru, obrtnik je dužan podnijeti
zahtjev za upis nadležnom tijelu na čijem području se nalazi izdvojeni prostor.
(2) Nadležno tijelo iz stavka (1) ovog članka, u roku od sedam dana od dana
podnošenja urednog zahtjeva, izdaje rješenje o obavljanju obrta u izdvojenom
prostoru i obavještava nadležno tijelo prema sjedištu obrta radi upisa u Obrtni
registar.
(3) Ukoliko se radi o obavljanju djelatnosti koje su regulirane posebnim
kantonalnim propisima, nadležno tijelo primjerak rješenja iz stavka (1) ovog
članka dostavlja tijelu koje je mjesno nadležno u skladu s tim propisom.
(4) Izgled i sadržaj rješenja i postupak upisa iz stavka (2) ovog članka,
propisuje se pravilnikom iz članka 12. stavak (6) ovog Zakona.
Članak 22.
(Obavljanje obrta putem voditelja obrta)
(1) Obrtnik može obrt voditi sam ili putem voditelja obrta.
(2) Obrtnik je dužan u svakom izdvojenom prostoru imenovati voditelja obrta.
(3) Voditelj obrta je u radnom odnosu kod obrtnika i ispunjava opće i posebne
uvjete potrebne za obavljanje obrta.
(4) Voditelj obrta vodi obrt u ime i za račun obrtnika.
(5) Voditelj obrta odgovoran je za rad obrta u skladu sa ovim Zakonom.
(6) Za obavljanje obrta putem voditelja obrta, obrtnik je dužan podnijeti
zahtjev za upis nadležnom tijelu na čijem području se nalazi sjedište obrta.
(7) Nadležno tijelo, u roku od sedam dana od dana podnošenja urednog zahtjeva,
donosi rješenje kojim se odobrava obavljanje obrta putem voditelja obrta, o
čemu se vrši upis u Obrtni registar.
(8) Izgled i sadržaj rješenja i postupak upisa iz stavka (7) ovog članka,
propisuje se pravilnikom iz članka 12. stavak (6) ovog Zakona.
Članak 23.
(Članovi zajedničkog kućanstva)
(1) Članovi zajedničkog kućanstva mogu u obavljanju obrta pomagati obrtniku bez
zasnivanja radnog odnosa na način da rade u njegovom prisustvu.
(2) Članovima zajedničkog domaćinstva, u smislu ovog Zakona, smatraju se:
a) supružnici,
b) djeca,
c) roditelji,
d) usvojenici i usvojitelji,
e) pastorčad i osobe koje je obrtnik dužan izdržavati.
(3) Međusobna prava, obveze i odgovornosti obrtnika i osoba koje zapošljava
uređuju se ugovorom o radu, koji se zaključuje u skladu sa Zakonom o radu,
kolektivnim ugovorom i drugim propisima kojima se uređuju radni odnosi.
Članak 24.
(Odgovornost obrtnika)
(1) Obrtnik odgovara za zakonitost obavljanja obrta i za zakonitost rada
radnika koje zapošljava.
(2) Za obveze koje nastanu u obavljanju obrta, obrtnik odgovara cjelokupnom
svojom imovinom.
Članak 25.
(Ovrha nad imovinom obrtnika)
(1) Ovrha radi ostvarenja novčanog potraživanja od obrtnika kao ovršenika, ne
može se provesti nad onim stvarima i pravima na kojima se protiv njega ne bi
mogla provesti kad ne bi obavljao gospodarsku djelatnost, te na onim stvarima i
pravima koja su nužna za obavljanje njegove gospodarske djelatnosti, ako mu je
ona osnovni izvor sredstava za život.
(2) Ovrha radi ostvarenja novčanog potraživanja od obrtnika kao ovršenika ne
može se provesti na nekretnini u kojoj ovršenik stanuje u obujmu nužnom za zadovoljavanje
osnovnih stambenih potreba ovršenika i osobe koje je po zakonu dužan
izdržavati.
(3) Ako je povjeritelj na temelju dragovoljnog pravnog posla s obrtnikom stekao
na nekretninama iz stavka (2) ovog članka založno ili slično pravo radi
osiguranja potraživanja, čije prisilno ostvarenje na tom predmetu traži,
obrtnik kao ovršenik ne može se protiviti takvoj ovrsi pozivajući se na razloge
iz stavka (2) ovog članka.
Članak 26.
(Dužnosti obrtnika i radnika u obavljanju obrta)
Obrtnik i radnik zaposlen kod obrtnika, dužan je:
a) istaknuti tvrtku na ulazu u sjedište obrta i izdvojene prostore u kojima se
obavlja obrt,
b) na vidnom mjestu istaknuti rješenje kojim se odobrava obavljanje obrta,
c) odobrenu djelatnost obavljati kvalitetno u skladu sa zakonima, propisima,
dobrim poslovnim običajima i poslovnim moralom,
d) na vidnom mjestu istaknuti cjenik proizvoda, odnosno usluga na način
dostupan kupcima, odnosno korisnicima usluga i pridržavati ih se,
e) na vidnom mjestu istaknuti radno vrijeme i pridržavati ga se,
f) kupcu, odnosno korisniku usluga, izdati račun o prodanoj robi, odnosno
izvršenim uslugama,
g) jamčiti kvalitetu proizvoda, odnosno usluga i otkloniti nedostatke ili
nadoknaditi pričinjenu štetu kupcu proizvoda, odnosno korisniku usluga, u
skladu s važećim propisima i standardima,
h) voditi uredno evidenciju ručno ili elektronski o obavljanju djelatnosti u
skladu s posebnim kantonalnim zakonom i drugim propisima iz oblasti poreza,
financija i financijskog poslovanja,
i) provoditi propisane mjere zaštite na radu i zaštite okoliša koje se odnose
na obavljanje registrirane djelatnosti.
Članak 27.
(Prijenos obrta)
Obrt se može prenijeti na drugu osobu samo pod uvjetima propisanim ovim
Zakonom.
Članak 28.
(Prijenos obrta u slučaju smrti obrtnika)
(1) Nakon smrti obrtnika obrt se može prenijeti na njegove nasljednike, osim u
slučaju kada je posebnim kantonalnim propisom za određene djelatnosti
predviđeno ispunjavanje uvjeta vezanih za ličnost obrtnika.
(2) Osobe iz stavka (1) ovog članka mogu nastaviti voditi obrt putem voditelja
obrta.
Članak 29.
(Obavljanje obrta nakon smrti obrtnika do prijenosa obrta)
(1) Nakon smrti obrtnika, supružnik, djeca i ostali nasljednici mogu nastaviti
voditi obrt do prijenosa obrta, putem privremenog radnika koji mora ispunjavati
opće i posebne uvjete potrebne za obavljanje obrta.
(2) Zahtjev za izdavanje rješenja, kojim se odobrava nastavak vođenja obrta
putem privremenog radnika, podnosi se nadležnom tijelu u roku od 60 dana od
dana smrti obrtnika.
(3) Nadležno tijelo, u roku od sedam dana od dana podnošenja urednog zahtjeva,
donosi rješenje kojim se odobrava nastavak vođenja obrta putem privremenog
radnika, o čemu se vrši upis u Obrtni registar.
(4) Privremeni radnik dužan je voditi obrt pažnjom dobrog gospodarstvenika za
račun nasljednika umrlog obrtnika.
(5) Ako privremeni radnik postupi suprotno odredbama ovog Zakona, za štetu
nastalu takvim djelovanjem odgovara u skladu s odredbama propisa kojim se
reguliraju obligacijski odnosi.
(6) Izgled i sadržaj rješenja i postupak upisa iz stavka (3) ovog članka,
propisuje se pravilnikom iz članka 12. stavak (6) ovog Zakona.
Članak 30.
(Uvjeti za prijenos obrta nakon smrti obrtnika)
(1) Ako nasljednici žele prenijeti obrt na sebe nakon smrti obrtnika, te
nastaviti obavljati obrt putem voditelja obrta, dužni su podnijeti zahtjev
nadležnom tijelu u roku od 30 dana od dana okončanja ostavinskog postupka.
(2) Uz zahtjev iz stavka (1) ovog članka prilaže se:
a) izvod iz matične knjige umrlih za preminulog obrtnika,
b) pravomoćno rješenje o nasljeđivanju,
c) ime i prezime voditelja obrta i dokaz da ispunjava opće i posebne uvjete
potrebne za obavljanje obrta,
d) izjavu nasljednika o suglasnosti vođenja obrta putem voditelja obrta.
(3) Nadležno tijelo, u roku od sedam dana od dana podnošenja urednog zahtjeva,
donosi rješenje kojim se odobrava nastavak obavljanja obrta putem voditelja
obrta, o čemu se vrši upis u Obrtni registar.
(4) Izgled i sadržaj rješenja i postupak upisa iz stavka (3) ovog članka,
propisuje se pravilnikom iz članka 12. stavak (6) ovog Zakona.
Članak 31.
(Prijenos obrta u slučaju gubitka poslovne sposobnosti obrtnika i ostvarivanja
prava na mirovinu)
(1) U slučaju djelimičnog ili potpunog gubitka poslovne sposobnosti ili
ostvarivanjem prava na mirovinu obrtnika, obrt se može prenijeti na njegovog
supružnika ili na djecu, osim u slučaju kada je posebnim propisom za određene
djelatnosti propisano ispunjavanje uvjeta vezanih za ličnost obrtnika.
(2) Ukoliko obrtnik nema supružnika, odnosno djecu, obrt se može prenijeti na
njegove roditelje, odnosno braću i sestre.
(3) Osobe iz stavka (1) i (2) ovog članka mogu nastaviti obavljanje obrta putem
voditelja obrta.
Članak 32.
(Uvjeti za prijenos obrta u slučaju gubitka poslovne sposobnosti obrtnika ili
ostvarivanja prava na mirovinu)
(1) Osobe iz članka 31. st. (1) i (2) ovog Zakona koja žele prenijeti obrt na
sebe nakon djelimičnog ili potpunog gubitka poslovne sposobnosti obrtnika, te
nastaviti voditi obrt putem voditelja obrta, dužni su podnijeti zahtjev
nadležnom tijelu u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti sudske odluke o
oduzimanju poslovne sposobnosti ili 30 dana od konačnosti rješenja kojim se
ostvaruje pravo na mirovinu.
(2) Uz zahtjev iz stavka (1) ovog članka prilaže se:
a) pravomoćna sudska odluka o oduzimanju poslovne sposobnosti obrtnika ili
konačno rješenje kojim se ostvaruje pravo na mirovinu,
b) ime i prezime voditelja obrta, kao i dokaz da ispunjava opće i posebne
uvjete za obavljanje obrta.
(3) Nadležno tijelo, u roku od sedam dana od dana podnošenja urednog zahtjeva,
donosi rješenje kojim se odobrava nastavak obavljanja obrta putem voditelja
obrta, o čemu se vrši upis u Obrtni registar.
(4) Izgled i sadržaj rješenja i postupak upisa iz stavka (3) ovog članka,
propisuje se pravilnikom iz članka 12. stavak (6) ovog Zakona.
Članak 33.
(Rokovi za prijenos obrta)
Ako osobe, koje vrše prijenos obrta uslijed smrti, gubitka poslovne sposobnosti
ili ostvarivanja prava na mirovinu obrtnika, u propisanom roku ne podnesu
zahtjev za prijenos obrta, gube pravo na prijenos i nastavak vođenja obrta, a
obrt prestaje po sili zakona.
Članak 34.
(Raspored radnog vremena)
(1) Raspored minimalnog dnevnog i tjednog radnog vremena obrtnika kao i
minimalno radno vrijeme obrtnika u dane državnih praznika i neradne dane, za
pojedine obrte utvrđuje se propisom općinskog odnosno gradskog vijeća.
(2) Općinsko odnosno gradsko vijeće za pojedine obrte može propisati raspored
početka i završetka dnevnog i tjednog radnog vremena.
Odjeljak E. - Prestanak obavljanja obrta
Članak 35.
(Privremeno obustavljanje obavljanja obrta)
(1) Obrtnik može privremeno obustaviti obavljanje obrta u trajanju do jedne
godine o čemu pisanim putem obavještava nadležno tijelo najkasnije u roku od
sedam dana od dana obustave.
(2) Izuzetno, obrtnik može privremeno obustaviti obavljanje obrta u trajanju
dužem od jedne godine, a najduže do tri godine u slučaju bolesti ili nastupa
više sile.
(3) Izuzetno, obrtnik može privremeno obustaviti obavljanje obrta u trajanju do
tri godine kada koristi porodiljski dopust do navršene treće godine života
djeteta.
(4) Privremeno obustavljanje obavljanja obrta utvrđuje rješenjem nadležno
tijelo.
(5) Za vrijeme trajanja privremene obustave obavljanja obrta, obrtnik ne smije
obavljati obrt.
(6) Za vrijeme privremene obustave obavljanja obrta obrtniku prestaju teći
prava i obveze vezane za poslovanje obrta u skladu s ovim Zakonom i drugim
propisima.
(7) O ponovnom početku obavljanja obrta, obrtnik je dužan pisanim putem
obavijestiti nadležno tijelo, najkasnije u roku od osam dana prije isteka
trajanja privremene obustave obrta.
(8) Nadležno tijelo o privremenoj obustavi, odnosno o ponovnom početku
obavljanja obrta, obavještava nadležna tijela iz članka 12. stavak (4) ovog
Zakona.
Članak 36.
(Prestanak obavljanja obrta odjavom)
(1) Obrtnik je dužan prije prestanka obavljanja obrta odjavom podnijeti zahtjev
nadležnom tijelu za brisanje iz evidencije aktivnih obrta.
(2) Nadležno tijelo, u roku od sedam dana od dana podnošenja urednog zahtjeva,
donosi rješenje kojim utvrđuje prestanak obavljanja obrta i vrši brisanje iz
evidencije aktivnih obrta.
(3) Prestanak obavljanja obrta utvrđuje se na dan koji je obrtnik naveo u
zahtjevu iz stavka (1) ovog članka i ne može se utvrditi na dan koji je
nastupio prije dana podnošenja zahtjeva.
(4) Ako u zahtjevu nije naznačen datum prestanka obavljanja obrta, prestanak se
utvrđuje danom podnošenja zahtjeva za brisanje obrta.
(5) Izgled i sadržaj rješenja i postupak brisanja iz stavka (2) ovog članka,
propisuje se pravilnikom iz članka 12. stavak (6) ovog Zakona.
Članak 37.
(Prestanak obavljanja obrta po sili zakona)
Nadležno tijelo utvrđuje rješenjem prestanak obavljanja obrta po sili zakona
ako je ispunjen jedan od uvjeta:
a) obrtnik ne obavlja obrt kao dopunsko zanimanje u skladu sa člankom 7. ovog
Zakona,
b) obrtnik ne obavlja obrt kao dodatno zanimanje u skladu sa člankom 8. ovog
Zakona,
c) smrću obrtnika, ako se obavljanje obrta ne nastavi od strane nasljednika u
skladu sa čl. 29. i 30. ovog Zakona,
d) gubitkom poslovne sposobnosti obrtnika, ako se obavljanje obrta ne nastavi u
skladu sa člankom 32. ovog Zakona,
e) obrtnik ne započne obavljati obrt u roku od 30 dana od dana konačnosti
rješenja kojim se odobrava obavljanje obrta u skladu sa člankom 17. stavak (1)
ovog Zakona,
f) pravomoćnom odlukom obrtniku je izrečena zaštitna mjera zabrane obavljanja
obrta za vrijeme dok ta mjera traje,
g) obrtnik, suprotno odredbi članka 35. stavak (1) ovog Zakona, obustavi
obavljanje obrta u trajanju dužem od jedne godine, odnosno suprotno odredbama
članka 35. st. (2) i (3), obustavi obavljanje obrta u trajanju dužem od tri
godine,
h) danom stupanja na izdržavanje kazne, ako obrtnik bude pravomoćnom presudom
osuđen na kaznu zatvora u trajanju dužem od šest mjeseci, a nije zaposlio
voditelja obrta u skladu sa člankom 22. ovog Zakona,
i) obrtnik ne ispunjava uvjete iz čl. 5., 6. i 10. ovog Zakona,
j) obrtnik nije uskladio poslovanje u roku iz članka 82. stavak (1) ovog
Zakona,
k) nadležno tijelo utvrdilo je da je obrtniku izdano rješenje, kojim se odobrava
obavljanje obrta, na osnovu lažnih isprava,
l) na temelju zahtjeva Porezne uprave Federacije BiH, kada se utvrdi da
obrtnik, koji nije privremeno obustavio obavljanje obrta, duže od šest mjeseci
ne ostvaruje prihod niti rashod od obrta, nakon što Porezna uprava Federacije
BiH provjeri i utvrdi razloge neostvarivanja prihoda,
m) na temelju zahtjeva Porezne uprave Federacije BiH, kada se utvrdi da
obrtnik, u posljednjih šest mjeseci odnosno duže od šest mjeseci, ne obračunava
i ne plaća porezne obveze.
POGLAVLJE III - OBAVLJANJE SRODNIH DJELATNOSTI, DOMAĆA RADINOST, TRADICIONALNI
I STARI ZANATI
Odjeljak A. - Srodne djelatnosti
Članak 38.
(Uvjeti za obavljanje, osnivanje, poslovanje i prestanak obavljanja srodne
djelatnosti)
(1) Fizička osoba može obavljati srodnu djelatnost ako ispunjava opće uvjete i
poseban uvjet u pogledu stručne spreme.
(2) Srodne djelatnosti, za čije obavljanje je dovoljno osposobljavanje u
trajanju do tri mjeseca i koje nisu regulirane posebnim kantonalnim propisima,
mogu obavljati osobe s najmanje završenom osnovnom školom.
(3) Za obavljanje srodnih djelatnosti fizička osoba mora dobiti odobrenje koje
izdaje nadležno tijelo i upisuje ga u Obrtni registar.
(4) Sadržaj i oblik rješenja kojim se odobrava obavljanje srodnih djelatnosti i
postupak upisa u Obrtni registar, propisuje se pravilnikom iz članka 12. stavak
(6) ovog Zakona.
(5) Popis srodnih djelatnosti, koje se mogu obavljati sezonski i uvjete za
njihovo obavljanje, propisuje se pravilnikom iz članka 9. stavak (3) ovog
Zakona.
(6) Na uvjete za obavljanje srodnih djelatnosti, osnivanje, poslovanje i
prestanak obavljanja srodnih djelatnosti, odgovarajuće se primjenjuju odredbe
Poglavlja II. ovog Zakona.
Odjeljak B. - Domaća radinost
Članak 39.
(Uvjeti za obavljanje, osnivanje, poslovanje i prestanak obavljanja domaće
radinosti)
(1) Domaćom radinosti smatraju se određeni obrti i srodne djelatnosti, za čije
obavljanje se ne traži odgovarajuća stručna sprema.
(2) Domaća radinost obavlja se samostalno ili uz pomoć članova zajedničkog
kućanstva u skladu sa člankom 23. stavak (1).
(3) Ministar pravilnikom propisuje djelatnosti koje se mogu obavljati kao
domaća radinost i uvjete za njihovo obavljanje.
(4) Nadležno tijelo rješenjem odobrava obavljanje domaće radinosti i upisuje je
u Obrtni registar.
(5) Sadržaj i oblik rješenja, kojim se odobrava obavljanje domaće radinosti i
postupak upisa u Obrtni registar, propisuje se pravilnikom iz članka 12. stavak
(6) ovog Zakona.
(6) Na uvjete za obavljanje, osnivanje, poslovanje i prestanak obavljanja
domaće radinosti, na odgovarajući način se primjenjuju odredbe Poglavlja II.
ovog Zakona.
Odjeljak C. - Tradicionalni i stari zanati
Članak 40.
(Popis i očuvanje tradicionalnih i starih zanata)
(1) Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada FBiH), na
prijedlog ministra i uz prethodno pribavljeno mišljenje jedinica lokalne
samouprave, u cilju očuvanja tradicije, donosi uredbu kojom se utvrđuje popis
tradicionalnih i starih zanata i uvjeti za njihovo obavljanje.
(2) U cilju očuvanja tradicionalnih i starih zanata i poticanja interesa za
njihovo obavljanje Vlada FBiH, vlade kantona i jedinice lokalne samouprave u
normativnim aktima koje donose, mogu propisati olakšice i planirati sredstva za
financiranje projekata iz ove oblasti.
POGLAVLJE IV - OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA OBAVLJANJE OBRTA I SRODNIH
DJELATNOSTI
Odjeljak A. Ustanove za obrazovanje
Članak 41.
(Ustanove za obrazovanje)
Obrazovanje za obavljanje obrta i srodnih djelatnosti za koje se traži
odgovarajuća školska sprema vrši se u osnovnim i srednjim školama,
visokoškolskim ustanovama i ustanovama za obrazovanje odraslih.
Odjeljak B. - Majstorski ispit
Članak 42.
(Majstorski ispit)
(1) Obrazovanje za obavljanje obrta za koje je majstorski ispit predviđen kao
daljnja kvalifikacija izvodi se prema programu koji donosi nadležni kantonalni
ministar obrazovanja na prijedlog srednje strukovne škole ili ustanove za
obrazovanje odraslih i Obrtničke komore Federacije Bosne i Hercegovine (u
daljnjem tekstu: Komora).
(2) U izradi prijedloga programa Komora sudjeluje samo u formuliranju
praktičnog dijela majstorskog ispita.
(3) Majstorskom ispitu mogu pristupiti osobe koje su završile odgovarajuću
srednju strukovnu školu, odnosno odgovarajući javno važeći obrazovni program i
imaju najmanje dvije godine radnog iskustva u obrtu za koji žele polagati
majstorski ispit, kao i osobe koje nisu završile odgovarajuću srednju školu,
ali imaju najmanje pet godina radnog iskustva u obrtu za koji žele polagati
majstorski ispit.
Članak 43.
(Povjerenstvo za polaganje majstorskog ispita)
(1) Majstorski ispit polaže se pred povjerenstvom koje osniva srednja strukovna
škola verificirana za te poslove, odnosno ustanova za obrazovanje odraslih, u
skladu s važećim propisima iz oblasti odgoja i obrazovanja, u suradnji s
obrtničkom komorom kantona (u daljnjem tekstu: kantonalna komora).
(2) Povjerenstvo se sastoji od najmanje pet članova, od kojih su najmanje dva
člana majstori obrta za koji se polaže majstorski ispit.
(3) Majstore u povjerenstvima za polaganje majstorskog ispita imenuje nadležna kantonalna
komora.
(4) Nakon uspješno položenog majstorskog ispita, majstoru se izdaje diploma o
majstorskom zvanju.
(5) Srednja strukovna škola, odnosno ustanova za obrazovanje odraslih, koja je
osnovala povjerenstvo za polaganje majstorskog ispita, vodi evidenciju o
položenim majstorskim ispitima i dužna je dostaviti nadležnoj kantonalnoj
komori izvod iz evidencije o položenim majstorskim ispitima u roku od 15 dana
od dana održavanja majstorskog ispita.
(6) Ministar pravilnikom propisuje način polaganja majstorskog ispita, te
sadržaj i oblik diplome iz stavka (4) ovog članka.
Članak 44.
(Troškovi ispita i nadzor nad provedbom ispita)
(1) Troškove majstorskog ispita snosi polaznik.
(2) Na prijedlog Komore ministar rješenjem utvrđuje cijenu polaganja majstorskog
ispita.
(3) Nadzor nad zakonitošću organiziranja i provedbe majstorskih ispita provodi
Ministarstvo i kantonalno ministarstvo nadležno za oblast obrazovanja.
POGLAVLJE V - ORGANIZIRANJE OBRTNIKA I OSOBA KOJE OBAVLJAJU SRODNE DJELATNOSTI
Odjeljak A. Oblici udruživanja i članstvo
Članak 45.
(Oblici udruživanja)
(1) Oblici udruživanja obrtnika i osoba koje obavljaju srodne djelatnosti su:
a) udruženje obrtnika,
b) udruženje osoba koje obavljaju srodne djelatnosti,
c) kantonalna komora,
d) Komora.
(2) Oblici udruživanja iz stavka (1) ovog članka čine jedinstveni sustav
organiziranja obrta.
Članak 46.
(Članstvo)
(1) Obrtnici i osobe koje obavljaju srodne djelatnosti danom upisa u Obrtni
registar postaju članovi kantonalne komore na čijem području se nalazi njihovo
sjedište.
(2) Ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju Komore, u spornim slučajevima
određuje koje srodne djelatnosti potpadaju pod oblike udruživanja propisane
ovim Zakonom.
(3) Ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju Komore pravilnikom propisuje
visinu, način plaćanja i raspodjelu članarine između udruženja obrtnika i
udruženja osoba koje obavljaju srodne djelatnosti, kantonalnih komora i Komore.
(4) Članarina iz stavka (3) ovog članka, na mjesečnoj razini, se ne može
propisati u iznosu većem od 0,50 % od osnovice za obračun doprinosa za
prethodnu godinu koju objavljuje Federalno ministarstvo financija.
(5) Kontrolu naplate članarine vrši nadležno porezno tijelo u skladu s
ovlaštenjima utvrđenim poreznim propisima.
Odjeljak B. - Udruženja obrtnika
Članak 47.
(Udruženje obrtnika)
(1) Obrtnici, radi unapređivanja, usklađivanja i ostvarivanja zajedničkih
interesa na određenom području osnivaju udruženje obrtnika.
(2) Udruženja obrtnika mogu se osnivati na strukovnom načelu.
(3) Za svaki obrt na određenom području može biti osnovano samo jedno udruženje
obrtnika ovlašteno da nosi oznaku u vezi s obrtom za koji je osnovano.
(4) Područje iz stavka (2) ovog članka obuhvaća područje jedne ili više
jedinica lokalne samouprave na teritoriju jednog kantona.
(5) U spornim slučajevima teritorijalni obuhvat udruženja obrtnika određuje
kantonalna komora na čijem području udruženje obrtnika ima sjedište.
(6) Udruženje obrtnika je pravna osoba, koja pravni subjektivitet stječe
registracijom u nadležnom kantonalnom tijelu, u skladu s propisima kojima je
regulirano osnivanje i rad udruženja i fondacija.
Članak 48.
(Koordinacija rada udruženja)
(1) Koordinaciju rada udruženja obrtnika vrši kantonalna komora na čijem
području udruženja obrtnika imaju sjedište.
(2) Koordinacija se odnosi na praćenje ispunjavanja zakonom i statutom
propisanih ciljeva udruženja i obavljanje povjerenih zadataka.
Članak 49.
(Članstvo u udruženju obrtnika)
(1) Obrtniku ne može biti uskraćeno pravo učlanjenja u udruženje obrtnika ako
ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom i statutom.
(2) Obrtnik koji obavlja više obrta, može se učlaniti u sva udruženja obrtnika
osnovana za te obrte.
(3) Članom udruženja obrtnika može postati i pravna osoba s područja udruženja
koje obavlja istu ili sličnu djelatnost kao obrt za koji je udruženje obrtnika
osnovano.
Članak 50.
(Statut udruženja)
(1) Udruženje obrtnika ima svoj statut kojim su regulirani ciljevi udruženja,
teritorijalni obuhvat, tijela upravljanja i njihov sastav, nadležnosti, pravni
odnosi njegovih članova i druga pitanja od značaja za njegov rad.
(2) Na sadržaj statuta primjenjuju se odredbe ovog Zakona i propisa koji
reguliraju rad udruženja i fondacija.
(3) Kantonalna komora na čijem teritoriju udruženje obrtnika ima sjedište, daje
suglasnost na statut udruženja.
Članak 51.
(Raspolaganje imovinom)
O raspolaganju imovinom udruženja obrtnika, a naročito o stjecanju, otuđivanju
ili stvarnom zaduživanju osnovne imovine, otuđivanju predmeta koji imaju
povijesnu, znanstvenu ili umjetničku vrijednost, odobravanju podizanja kredita
i investiranju imovine udruženja obrtnika, odlučuje skupština udruženja uz
suglasnost kantonalne komore na čijem području udruženje ima registrirano
sjedište.
Članak 52.
(Fond uzajamne pomoći)
(1) Udruženje obrtnika može formirati fond uzajamne pomoći, čiji rad se uređuje
posebnim općim aktom.
(2) Suglasnost na opći akt iz stavka (1) ovog članka daje kantonalna komora na
čijem području udruženje obrtnika ima sjedište.
(3) Prihodi i rashodi ovog fonda moraju se voditi na odvojenom računu i
koristiti se u propisane svrhe odvojeno od ostalih sredstava udruženja
obrtnika.
Članak 53.
(Prestanak rada udruženja)
Kantonalna komora kod nadležnog kantonalnog tijela pokreće postupak za
prestanak rada udruženja obrtnika ako:
a) je ugrožen zajednički interes obrtnika zbog nezakonitog postupanja tijela
upravljanja,
b) djeluje na način koji je u suprotnosti sa zakonom ili statutom,
c) je ugroženo ispunjavanje zakonom i statutom propisanih ciljeva zbog
značajnog smanjenja broja članova.
Odjeljak C. - Udruženje osoba koje obavljaju srodne djelatnosti
Članak 54.
(Udruženje osoba koje obavljaju srodne djelatnosti)
Na udruženja osoba koje obavljaju srodne djelatnosti odgovarajuće se
primjenjuju odredbe Odjeljka B., Poglavlja V. ovog Zakona.
Odjeljak D. – Kantonalne komore
Članak 55.
(Kantonalne komore)
(1) Kantonalne komore osnivaju se u cilju zastupanja interesa svih obrtnika i
osoba koje obavljaju srodne djelatnosti na području jednog kantona.
(2) Kantonalna komora je pravna osoba, koja pravni subjektivitet stječe
registracijom kod nadležnog suda.
(3) Obrtnici i osobe koje obavljaju srodne djelatnosti na području kantona
danom upisa u Obrtni registar postaju članovi kantonalne komore.
(4) Članom kantonalne komore mogu postati i gospodarska društva, kao i druge
pravne osobe osnovane u skladu s važećim propisima.
Članak 56.
(Statut kantonalne komore)
(1) Skupština kantonalne komore donosi statut kojim se utvrđuju ciljevi,
organizacija i način djelovanja kantonalne komore, tijela upravljanja i njihov
sastav, vodeći računa o nacionalnoj zastupljenosti, nadležnostima, pravnim
odnosima članova, kao i druga pitanja od značaja za rad kantonalne komore, u
skladu s odredbama ovog Zakona i općim aktima Komore.
(2) Suglasnost na statut kantonalne komore daje Komora.
(3) Statut se objavljuje na službenoj mrežnoj stranici kantonalne komore.
Članak 57.
(Sastav skupštine kantonalne komore)
(1) Skupština se sastoji od izabranih članova.
(2) Statutom se propisuje ukupan broj članova skupštine i broj članova koji
dolaze iz pojedinih udruženja koja se nalaze na teritoriju kantonalne komore,
vodeći računa o gospodarskim specifičnostima i značaju pojedinih djelatnosti.
(3) Ministar pravilnikom propisuje način provedbe izbornog postupka u
kantonalnim komorama i Komori.
Članak 58.
(Sud časti kantonalne komore)
(1) U okviru kantonalne komore djeluje sud časti.
(2) Sud časti vodi postupke i odlučuje o povredama poslovnih običaja, ugovora,
tržišnih pravila, povredama statuta i drugih akata kantonalne komore.
(3) O žalbama protiv odluka suda časti kantonalne komore rješava Sud časti
Komore.
(4) Statutom i drugim općim aktima kantonalne komore utvrđuje se organizacija,
sastav, način izbora, mjere koje može izreći, postupak i druga pitanja od
značaja za rad suda časti kantonalne komore.
Članak 59.
(Transparentnost)
Odluke kantonalne komore o utvrđivanju proračuna, uključujući plan raspodjele,
odobravanju izdataka koji nisu predviđeni proračunom, ovlaštenjima za podizanje
kredita i stvarnim opterećenjima nepokretne imovine, donošenju propisa o
raspolaganju proračunom, blagajnom i računom, kontroli i prihvataćanju završnog
godišnjeg računa, izboru neovisne institucije koja treba izvršiti kontrolu
završnog godišnjeg računa, te stjecanju i prodaji nepokretne imovine,
objavljuju se na službenoj mrežnoj stranici kantonalne komore.
Članak 60.
(Koordiniranje rada kantonalnih komora)
(1) Komora koordinira radom kantonalnih komora.
(2) Koordinacija se odnosi na praćenje zakonitosti rada, donošenje akata i
njihovu primjenu.
Članak 61.
(Primjena odgovarajućih odredaba)
Na kantonalne komore odgovarajuće se primjenjuju odredbe Poglavlja V. ovog
Zakona kojima se regulira uspostavljanje fonda uzajamne pomoći, ciljevi, statut
i tijela upravljanja Komore, te primjena načela ravnopravnosti spolova.
Odjeljak D. - Komora
Članak 62.
(Komora)
(1) Komora je samostalna, stručno-poslovna organizacija obrtnika i osoba koje
obavljaju srodne djelatnosti, koja se osniva radi usklađivanja i zastupanja
zajedničkih interesa članova Komore, a kojoj je ovim Zakonom povjereno vršenje
javnih ovlaštenja.
(2) Komora predstavlja i zastupa obrtnike i osobe koje obavljaju srodne
djelatnosti u zemlji i inozemstvu.
(3) Komora je pravna osoba, koja pravni subjektivitet stječe registracijom kod
nadležnog suda.
(4) Rad Komore je javan.
Članak 63.
(Članstvo u Komori)
(1) Obrtnici i osobe koja obavljaju srodne djelatnosti na teritoriju Federacije
Bosne i Hercegovine, u skladu s ovim Zakonom, članovi su Komore putem
kantonalnih komora.
(2) Članom Komore mogu postati i gospodarska društva, kao i druge pravne osobe
osnovane u skladu s važećim propisima.
(3) Evidencija članova Komore je javna knjiga na temelju koje se izdaju
odgovarajuća uvjerenja, koja imaju snagu javne isprave.
Članak 64.
(Ciljevi Komore)
Komora ima sljedeće ciljeve:
a) unapređuje obrt i srodne djelatnosti,
b) razvija kantonalne komore u okviru poslova i zadataka utvrđenih ovim Zakonom
i Statutom Komore,
c) zastupa interese svojih članova pred tijelima federalne vlasti i tijelima
federalne državne uprave,
d) daje primjedbe i prijedloge tijelima federalne vlasti i tijelima federalne
državne uprave pri donošenju propisa od interesa za svoje članove,
e) obavlja poslove iz područja obrazovanja i osposobljavanja za potrebe
obrtništva propisane ovim Zakonom,
f) vodi evidenciju članova Komore,
g) vodi evidenciju kantonalnih komora,
h) potiče, koordinira, pomaže i prati provedbu osnovnih programskih zadataka u
udruženjima i kantonalnim komorama,
i) donosi propis o izbornoj proceduri u udruženjima obrtnika i udruženjima
osoba koje obavljaju srodne djelatnosti,
j) procjenjuje mogućnosti i uvjete gospodarskog razvoja od interesa za svoje
članove,
k) uspostavlja i razvija poslovne odnose na domaćem i inozemnom tržištu,
l) potiče inovacije postupaka, proizvoda i usluga, kao i razvoj tehnološke
infrastrukture,
m) potiče, razvija i štiti dobre poslovne običaje, poslovni moral i zaštitu
potrošača,
n) pruža pomoć članovima prilikom osnivanja i obavljanja djelatnosti,
o) razvija informacijski sustav, te informira članove o stručnim, poslovnim i
tehnološkim pitanjima i novostima iz djelokruga rada Komore putem časopisa
Komore i drugih sredstava informiranja,
p) obavlja i druge poslove utvrđene ovim Zakonom i Statutom.
Članak 65.
(Statut Komore)
(1) Skupština Komore donosi Statut kojim se utvrđuje organizacija i način
djelovanja Komore, na koji suglasnost daje Vlada FBiH.
(2) Statut Komore sadrži odredbe o:
a) imenu i sjedištu Komore,
b) pečatu i žigu Komore,
c) javnim ovlastima Komore,
d) broju predstavnika kantonalnih komora u Skupštini Komore,
e) zadacima i poslovima Komore,
f) pravima, obvezama i odgovornostima članova Komore,
g) suradnji s tijelima federalne vlasti i tijelima federalne državne uprave,
h) suradnji s komorama u zemlji i inozemstvu, te međunarodnim organizacijama,
i) izboru upravnih tijela Komore i njihovim ovlastima,
j) strukovnim savjetima Komore,
k) sazivanju Skupštine Komore i njenih tijela,
l) formi rješenja i dokumentiranja odluka Komore i upravnih tijela,
m) izradi srednjoročnog financijskog plana i njegovoj prezentaciji na
Skupštini,
n) predlaganju i odobravanju proračuna,
o) izradi, kontroli i prihvaćanju završnog godišnjeg računa i prijenosu ovlasti
za kontrolu tog računa na neovisnu instituciju izvan Komore,
p) pretpostavkama i formi izmjene Statuta.
(3) Statut Komore se objavljuje na službenoj mrežnoj stranici Komore.
Članak 66.
(Tijela upravljanja)
Tijela upravljanja u Komori su:
a) Skupština,
b) Upravni odbor,
c) Nadzorni odbor,
d) predsjednik i potpredsjednik.
Članak 67.
(Skupština Komore)
(1) Skupština Komore donosi:
a) Statut i izmjene i dopune Statuta,
b) poslovnik o radu Skupštine,
c) program rada i proračun, uključujući plan raspodjele, odobravanje izdataka
koji nisu predviđeni proračunom, ovlasti za podizanje kredita i stvarna
opterećenja nepokretne imovine,
d) Odluku o visini i raspodjeli članarine u skladu sa propisom iz članka 46.
stavak (3) ovog Zakona,
e) propise o raspolaganju proračunom, blagajnom i računom,
f) Propis o stjecanju i prodaji nepokretne imovine,
g) odluku o raspisivanju i provedbi izbora predstavnika Komore,
h) pravilnik o organizaciji, sastavu, načinu izbora i nadležnosti Suda časti,
te o postupku i mjerama koje on može izreći,
i) pravila o dobrim poslovnim običajima za određena zanimanja,
j) ostale akte koji nisu u nadležnosti upravnih tijela Komore.
(2) Skupština Komore utvrđuje:
a) jedinstvenu politiku financiranja ukupnog komorskog sustava,
b) koja neovisna institucija treba izvršiti kontrolu završnog godišnjeg računa.
(3) Skupština Komore prihvaća završni godišnji račun i izvještaj o radu.
(4) Skupština Komore usklađuje rad i razvoj kantonalnih komora.
(5) Skupština Komore imenuje i razrješava:
a) Ppredsjednika i potpredsjednike Komore,
b) Upravni odbor, Nadzorni odbor i druga radna tijela Skupštine.
(6) Odluke donesene u skladu sa stavkom (1) točke a), c), e) i f) objavljuju se
na službenoj mrežnoj stranici Komore.
Članak 68.
(Sastav Skupštine Komore)
(1) Skupštinu Komore čine izabrani članovi.
(2) Statutom Skupštine se propisuje broj članova Skupštine i njihova raspodjela
na kantonalne komore.
(3) Pri raspodjeli će se voditi računa o gospodarskim specifičnostima i gospodarskom
značaju pojedinih djelatnosti, kao i o ravnopravnoj zastupljenosti kantona u
odnosu na broj članova kantonalne komore.
Članak 69.
(Upravni odbor)
Upravni odbor Komore:
a) provodi odluke i zaključke Skupštine,
b) utvrđuje prijedlog Statuta i drugih akata koje donosi Skupština,
c) predlaže odluke i stavove te daje mišljenje o pitanjima o kojima raspravlja
Skupština,
d) obavlja i druge poslove propisane Statutom i ovim Zakonom.
Članak 70.
(Nadzorni odbor)
Nadzorni odbor Komore nadzire provedbu Statuta i drugih općih akata Komore,
materijalno-financijsko poslovanje i raspolaganje sredstvima, te obavlja i
druge poslove predviđene Statutom.
Članak 71.
(Predsjednik i potpredsjednici Komore)
(1) Komora ima predsjednika i dva potpredsjednika Skupštine i predsjednika i
dva potpredsjednika Komore koji se imenuju na period od četiri godine.
(2) Predsjednik i potpredsjednici iz stavka (1) ovog članka biraju se iz reda
različitih konstitutivnih naroda i te funkcije mogu obavljati u najviše dva
mandata.
(3) Predsjednik i potpredsjednici vrše svoje funkcije u međusobnoj
koordinaciji.
(4) Predsjednik Komore predstavlja i zastupa Komoru.
Članak 72.
(Sud časti)
(1) Pri Komori se osniva i djeluje Sud časti.
(2) Sud časti odlučuje o povredama dobrih običaja u obavljanju djelatnosti,
neizvršavanju obveza članova, povredama Statuta i drugih akata Komore.
Članak 73.
(Ravnopravnost spolova)
Prilikom imenovanja članova tijela upravljanja, povjerenstava i drugih tijela u
svim oblicima udruživanja koja proizlaze iz ovog Zakona, ravnopravno su
zastupljena oba spola.
POGLAVLJE VI – UPRAVNI NADZOR
Odjeljak A. - Upravni nadzor
Članak 74.
(Upravni nadzor)
Upravni nadzor nad provedbom ovog Zakona i propisa donesenih na temelju ovog
Zakona vrši Ministarstvo.
Odjeljak B. - Inspekcijski nadzor
Članak 75.
(Inspekcijski nadzor)
(1) Inspekcijske poslove u provedbi ovog Zakona i propisa donesenih na temelju
ovog Zakona vrše nadležne inspekcije u skladu s propisima iz oblasti
inspekcijskog nadzora.
(2) Svi akti koje donesu nadležne inspekcije dostavljaju se nadležnom tijelu
radi kontrole i utvrđivanja prestanka rada po sili zakona.
Članak 76.
(Obavljanje djelatnosti bez odobrenja)
(1) Ako se obrt ili srodna djelatnost obavlja bez odobrenja za njihovo
obavljanje, odnosno ako se djelatnost obavlja suprotno rješenju kojim se
odobrava obavljanje obrta ili srodne djelatnosti, nadležna inspekcija donosi
rješenje o zabrani obavljanja obrta odnosno srodne djelatnosti i zabranjuje
uporabu uređaja i opreme kojima se obavlja obrt ili srodna djelatnost.
(2) U slučajevima iz stavka (1) ovog članka žalba protiv rješenja ne odgađa
njegovo izvršenje.
Članak 77.
(Neispunjavanje minimalnih uvjeta)
(1) Ako prostor i oprema obrtnika ili osobe koja obavlja srodnu djelatnost ne
udovoljava propisanim uvjetima, navedenim u izjavi o ispunjenosti uvjeta,
nadležna inspekcija donosi rješenje kojim se određuje rok, ne duži od 15 dana,
u kojem se nedostatci moraju otkloniti.
(2) Ako se nedostatci iz stavka (1) ovog članka ne otklone u ostavljenom roku,
nadležna inspekcija kaznit će prekršitelja minimalnom kaznom iz članka 78.
stavak (1), točka l) ovog Zakona i donijet će rješenje kojim će odrediti novi
rok u kojem se nedostatci moraju otkloniti.
(3) Ako obrtnik ili osoba koja obavlja srodnu djelatnost ne ispoštuje rok iz
stavka (2) ovog članka, nadležna inspekcija donosi rješenje o zabrani
obavljanja određene djelatnosti, o zatvaranju prostora, odnosno o zabrani
uporabe uređaja i opreme.
(4) U slučaju povrede sanitarno-zdravstvenih i tehničkih uvjeta zbog kojih mogu
nastati teže posljedice po zdravlje i život ljudi, nadležna inspekcija donosi
rješenje kojim se odmah zabranjuje obavljanje te djelatnosti dok se utvrđeni
nedostatci ne otklone.
(5) U slučajevima iz st.(3) i (4) ovog članka žalba protiv rješenja ne odgađa
njegovo izvršenje.
POGLAVLJE VII - PREKRŠAJNE ODREDBE
Odjeljak A. Prekršaji osoba koje obavljaju obrt i srodnu djelatnost
Članak 78.
(Prekršaj obrtnika, osobe koja obavlja srodnu djelatnost, voditelja i
privremenog radnika)
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM kaznit će se obrtnik
ili osoba koja obavlja srodnu djelatnost ako:
a) ne obavlja obrt ili srodnu djelatnost kao dopunsko zanimanje isključivo
svojim radom (članak 7.),
b) obrt ili srodnu djelatnost obavlja sezonski u vremenu u kojem nije
registriran za sezonsko obavljanje djelatnosti (članak 9. stavak (1)),
c) ne istakne tvrtku pod kojom obrt ili srodna djelatnost posluje (članak 26.
stavak (1), točka a)),
d) ne izloži na vidnom mjestu rješenje kojim se odobrava obavljanje obrta ili
srodne djelatnosti (članak 26. stavak (1) točka b)),
e) odobrenu djelatnost ne obavlja kvalitetno u skladu sa zakonima, propisima,
dobrim poslovnim običajima i poslovnim moralom (članak 26. stavak (1) točka
c)),
f) na vidnom mjestu ne istakne cjenik svojih proizvoda, odnosno usluga na način
dostupan kupcima, odnosno korisnicima usluga i istih se ne pridržava (članak 26.
stavak (1) točka d)),
g) na vidnom mjestu ne istakne radno vrijeme i istog se ne pridržava (članak
26. stavak (1) točka e)),
h) kupcu, odnosno korisniku usluga, ne izda račun o prodanoj robi, odnosno
izvršenim uslugama (članak 26. stavak (1) točka f)),
i) ne jamči kvalitetu proizvoda, odnosno usluga i ne otkloni nedostatke ili ne
nadoknadi učinjenu štetu kupcu proizvoda, odnosno korisniku usluga u skladu s
važećim propisima i standardima (članak 26. stavak (1) točka g)),
j) ne vodi urednu evidenciju o obavljanju djelatnosti u skladu sa zakonom i
drugim propisima iz oblasti poreza, financija i financijskog poslovanja (članak
26. stavak (1) točka h)),
k) ne provodi propisane mjere zaštite na radu i zaštite okoliša koje se odnose
na obavljanje registrirane djelatnosti (članak 26. stavak (1) točka i)),
l) u određenom roku ne otkloni nedostatke utvrđene od nadležne inspekcije koji
se odnose na navode izjave iz članka 11. stavak (3) ovog Zakona (članak 77.
stavak (2)).
(2) Za prekršaj iz stavka (1) ovog članka kaznit će se voditelj obrta, voditelj
srodne djelatnosti ili privremeni radnik novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM
do 1.000,00 KM (članak 22. stavak (5) i članak 26.).
Članak 79.
(Prekršaj obrtnika i osobe koja obavlja srodnu djelatnost)
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 4.000,00 KM kaznit će se za
prekršaj obrtnik ili osoba koja obavlja srodnu djelatnost ako:
a) koristi rad drugih osoba s kojima nije zaključio ugovor o radu (članak 2.
stavak (1) točka b)),
b) obavlja obrt ili srodnu djelatnost kao dodatno zanimanje bez voditelja obrta
(članak 8.),
c) obavlja djelatnost u vanjskotrgovinskom poslovanju bez odobrenja nadležnog
tijela (članak 11. stavak (2) i članak 12.),
d) ne podnese zahtjev za promjenu naziva i oznake obrta ili srodne djelatnosti
(članak 13. stavak (5)),
e) ne podnese zahtjev za promjenu sjedišta obrta ili srodne djelatnosti (članak
14. stavak (3)),
f) obavlja djelatnosti koje nisu obuhvaćena rješenjem (članak 18. stavak (1)),
g) obavlja djelatnost protivno propisima kojima se uređuje vanjskotrgovinska
politika (članak 18. stavak (3)),
h) obavlja obrt ili srodnu djelatnost u izdvojenom prostoru bez rješenja
nadležnog tijela (članak 21. stavak (2)),
i) obavlja obrt ili srodnu djelatnost u izdvojenom prostoru bez voditelja obrta
(članak 22. stavak (2)),
j) obavlja obrt ili srodnu djelatnost putem voditelja obrta bez rješenja
nadležnog tijela (članak 22. stavak (7)),
k) obavlja obrt ili srodnu djelatnost za vrijeme privremene obustave obavljanja
obrta (članak 35. stavak (5)),
l) ne obavijesti nadležno tijelo, u propisanom roku, o ponovnom početku
obavljanja obrta ili srodne djelatnosti (članak 35. stavak (7)).
(2) Za ponovljene prekršaje iz stavka (1) ovog članka obrtniku, odnosno osobi
koja obavlja srodnu djelatnost, izreći će se zaštitna mjera zabrane obavljanja
obrta, odnosno srodne djelatnosti u trajanju od tri do šest mjeseci.
Članak 80.
(Prekršaj osobe koja nema osnovan obrt ili srodnu djelatnost)
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 4.000,00 KM kaznit će se za
prekršaj fizička osoba koje obavlja obrt ili srodnu djelatnost bez rješenja
nadležnog tijela kojim se odobrava obavljanje obrta odnosno srodne djelatnosti
(članak 12. stavak (1)).
(2) Za prekršaj iz stavka (1) ovog članka izreći će se zaštitna mjera oduzimanja
uređaja, proizvoda i opreme kojima je prekršaj izvršen, te oduzimanje
nezakonito ostvarene dobiti.
Odjeljak B. - Prekršaji službene osobe
Članak 81.
(Prekršaj odgovorne osobe u nadležnom tijelu)
Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM kaznit će se za prekršaj
odgovorna osoba u nadležnom tijelu ako:
a) u propisanom roku ne donese rješenje kojim se odobrava obavljanje obrta ili
srodnih djelatnosti iz članka 12. stavak (1) ovog Zakona, odnosno ne izvrši
upis rješenja u Obrtni registar (članak 12. stavak (3)),
b) u propisanom roku ne donese rješenje o promjeni podataka u vezi s
obavljanjem obrta ili srodnih djelatnosti, odnosno ne izvrši upis rješenja u
Obrtni registar (čl. 13. st. (5), čl. 14. st. (3), čl. 21 st. (2), čl. 22. st.
(7), čl. 29. st. (3), čl. 30. st. (3), čl. 32. st. (3), čl. 36. st. (2)),
c) u propisanom roku ne dostavi sva rješenja u vezi s obavljanjem obrta
nadležnim tijelima (članak 12. stavak (4)),
d) po službenoj dužnosti ne obavijesti obrtnika ili osobu koja obavlja srodnu
djelatnost o obvezi i rokovima usklađivanja poslovanja i potrebnoj
dokumentaciji za usklađivanje poslovanja (članak 82. stavak (2)).
POGLAVLJE VIII - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Odjeljak A. Prijelazne odredbe
Članak 82.
(Obveza usklađivanja poslovanja)
(1) Obrtnici i osobe koje obavljaju srodne djelatnosti, a kojima je obavljanje
djelatnosti odobreno prema ranijim propisima, uskladit će svoje poslovanje s
odredbama ovog Zakona u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog
Zakona.
(2) Nadležno tijelo prema sjedištu obrta ili srodne djelatnosti po službenoj
dužnosti obavješćuje obrtnike i osobe koje obavljaju srodne djelatnosti o
obvezi i rokovima usklađivanja poslovanja s ovim Zakonom, kao i o potrebnoj
dokumentaciji za usklađivanje.
(3) Obrtnici i osobe koje obavljaju srodne djelatnosti, koji su prema
prijašnjim propisima osnovali radnju, mogu nastaviti s poslovanjem i ako ne
ispunjavaju uvjete iz članka 6. stavak (1) ovog Zakona.
(4) Obrtnici i osobe koje obavljaju srodne djelatnosti, koji su prema
prijašnjim propisima osnovali radnju putem radnika, mogu nastaviti sa
poslovanjem, ako i dalje imaju radnika u skladu sa odredbama ovog Zakona.
(5) Obrtnici i osobe koje obavljaju srodne djelatnosti, koji su prema prijašnjim
propisima stekli odgovarajuću stručnu spremu, mogu obavljati obrte ili srodne
djelatnosti utvrđene ovim Zakonom ako im je do dana stupanja na snagu ovog
Zakona odobreno obavljanje djelatnosti.
(6) Obrtnicima koji su majstorski ispit položili u skladu s propisima koji su
važili do dana stupanja na snagu ovog Zakona, isti se priznaje u cijelosti.
Članak 83.
(Započeti postupci)
Postupci započeti po propisima koji su važili do dana stupanja na snagu ovog
Zakona okončat će se po tim propisima.
Članak 84.
(Obveza donošenja Uredbe)
Vlada FBiH će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona
donijeti Uredbu o tradicionalnim i starim zanatima (članak 40. stavak (1)).
Članak 85.
(Obveza donošenja podzakonskih akata)
(1) Ministar će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona
donijeti pravilnike o primjeni Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima u
Federaciji BiH kojima će regulirati:
a) popis obrta koji se mogu obavljati pod uvjetima propisanim ovim Zakonom
(članak 4. stavak (4)),
b) popis djelatnosti koje se mogu obavljati sezonski (članak 9. stavak (3)),
c) popis djelatnosti koje se mogu obavljati u stambenim prostorijama, odnosno
izvan poslovnih i stambenih prostorija (članak 10. stavak (1)),
d) minimalne tehničke i druge uvjete u pogledu uređenja i opreme poslovnog
prostora (članak 10. stavak (4)),
e) izgled i sadržaj zahtjeva za osnivanje obrta i izjave o ispunjenosti uvjeta
(članak 11. stavak (5)),
f) sadržaj, izgled i način vođenja Obrtnog registra, sadržaj i izgled rješenja
kojim se odobrava obavljanje obrta i postupak upisa u Obrtni registar (članak
12. stavak (6)),
g) popis djelatnosti koje se mogu obavljati kao domaća radinost i uvjete za
njihovo obavljanje (članak 39. stavak (3)),
h) način polaganja majstorskog ispita, te sadržaj i oblik diplome o majstorskom
zvanju (članak 43. stavak (6)),
i) obvezu plaćanja, visinu i način raspodjele članarine između udruženja
obrtnika i udruženja osoba koje obavljaju srodne djelatnosti, kantonalnih
komora i Komore (članak 46. stavak (3)),
j) provedbu izbornog postupka u kantonalnim komorama i Komori (članak 57.
stavak (3)).
(2) Ministar će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona
donijeti rješenje o cijeni polaganja majstorskog ispita (članak 44. stavak
(2)).
(3) Kantonalni ministri obrazovanja u roku od šest mjeseci od dana stupanja na
snagu ovog Zakona donose program polaganja majstorskog ispita (članak 42.
stavak (1)).
(4) Komora, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona donosi
pravilnik o načinu provođenja izborne procedure u udruženjima obrtnika i
udruženjima osoba koje obavljaju srodne djelatnosti (članak 64. stavak (1)
točka i)).
Članak 86.
(Primjena ranijih propisa)
Do donošenja podzakonskih akata na temelju ovog Zakona primjenjuju se
podzakonski akti doneseni na temelju Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima
("Službene novine Federacije BiH", br. 35/09 i 42/11), ako nisu u
suprotnosti s ovim Zakonom.
Članak 87.
(Prestanak važenja)
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o obrtu i srodnim
djelatnostima ("Službene novine Federacije BiH", br. 35/09 i 42/11).
Odjeljak B. Završne odredbe
Članak 88.
(Stupanje na snagu)
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog (8) dana od dana objave u "Službenim
novinama Federacije BiH".
Odredbe članka 11. st. (1) i (5) i članka 12. stavak (3) počet će se
primjenjivati u roku od šest (6) mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga
Zakona.
Predsjedatelj
Zastupničkog doma
Parlamenta Federacije BiH
Mirsad Zaimović
Predsjedatelj
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
Tomislav Martinović