ZAKON
O OBRTU I SRODNIM DJELATNOSTIMA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

 


POGLAVLJE I - OPĆE ODREDBE

 


Članak 1.

 


(Predmet Zakona)

 


Ovim Zakonom uređuju se sadržaj, način i uvjeti za obavljanje obrtničke djelatnosti (u daljnjem tekstu: obrt), srodnih djelatnosti i domaće radinosti, osnivanje, poslovanje, zajedničko obavljanje i prestanak obavljanja obrta, srodnih djelatnosti i domaće radinosti, Obrtni registar, obrazovanje i osposobljavanje za obavljanje obrta i srodnih djelatnosti, organiziranje obrtnika i osoba koje obavljaju srodne djelatnosti i nadzor nad provedbom Zakona.

 


Članak 2.

 


(Definicije pojedinih izraza)

 


Pojmovi koji se upotrebljavaju u ovom Zakonu imaju sljedeće značenje:
a) obrt je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih i registriranih gospodarskih djelatnosti u osnovnom, dopunskom ili dodatnom zanimanju od strane fizičkih osobe s ciljem postizanja dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu;
b) obrtnik je fizička osoba koja obavlja djelatnost u svoje ime i za svoj račun, a pritom se može koristiti i radom drugih osoba s kojima je u obvezi zaključiti ugovor o radu u skladu s propisima iz oblasti radno-pravnih odnosa;
c) Obrtni registar je informacijski sustav za upravljanje procesom registracije i obradom podataka o obrtima, kojim upravlja Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), a koji sadrži i podatke o obrtnicima i osobama koje obavljaju srodnu djelatnost i domaću radinost, čiji upis je obvezan u skladu s ovim Zakonom;
d) proizvodnja je proizvodnja manjih serija proizvoda uz korištenje strojeva i tehničke opreme na način koji isključuje automatizaciju procesa rada i nema obilježja industrijske proizvodnje;
e) usluge obuhvćaju popravku i održavanje proizvoda, uređaja, objekata, kao i vršenje osobnih usluga;
f) srodne djelatnosti su sve registrirane gospodarske i druge djelatnosti koje obavljaju fizičke osobe prema pravilima obavljanja obrta, a koje se ne smatraju obrtom, uključujući i djelatnosti definirane propisima iz oblasti poljoprivrede;
g) domaća radinost je djelatnost izrade i dorade predmeta kod kojih prevladava ručni rad i usluge u domaćinstvu;
h) nadležno tijelo je općinsko, odnosno gradsko tijelo nadležno za oblast obrtništva, koje se određuje prema sjedištu obavljanja djelatnosti i koje provodi procedure vezane za osnivanje, poslovanje, prijenos i prestanak obavljanja obrta, srodnih djelatnosti i domaće radinosti u skladu s ovim Zakonom;
i) tradicionalni i stari zanati su obrti za koje je potrebno posebno poznavanje zanatskih vještina u obavljanju djelatnosti i koji se obavljaju pretežnim udjelom ručnog rada.

 


Članak 3.

 


(Ravnopravnost spolova)

 


Gramatička terminologija korištena u ovom Zakonu podrazumijeva oba spola.

 


Članak 4.

 


(Djelatnost obrta)

 


(1) Dopuštena djelatnost je svaka gospodarska i druga djelatnost koja nije zakonom zabranjena.
(2) Pretežna djelatnost obrta je ona djelatnost kojom se ostvaruje najveće učešće u ukupnom prihodu obrta.
(3) Pretežnu djelatnost u postupku osnivanja obrta određuje obrtnik.
(4) Popis obrta koji se mogu obavljati prema uvjetima propisanim ovim Zakonom propisuje federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta (u daljem tekstu: ministar) na prijedlog kantonalnih ministarstava nadležnih za oblast obrtništva.

 


POGLAVLJE II - OBAVLJANJE OBRTA

 

 

Odjeljak A. - Uvjeti i način obavljanja obrta

 


Članak 5.

 


(Opći uvjeti)

 


(1) Fizička osoba, u skladu s odredbama ovog Zakona, može obavljati obrt u osnovnom, dopunskom i dodatnom zanimanju iz članka 2. stavak (1) točka a) ako ispunjava sljedeće uvjete (u daljnjem tekstu: opći uvjeti):
a) državljanin je Bosne i Hercegovine,
b) poslovno je sposobna,
c) pravomoćnom sudskom presudom, rješenjem o prekršaju ili upravnim aktom nije mu izrečena zaštitna mjera zabrane obavljanja gospodarske djelatnosti, dok ta mjera traje.
(2) Izuzetno od odredbe stavka (1) točka a) ovog članka, strani državljanin može obavljati obrt u skladu s odredbama ovog Zakona ukoliko posjeduje važeće odobrenje u skladu sa Zakonom o zapošljavanju stranaca u Bosni i Hercegovini.
(3) Dokaze o ispunjenosti uvjeta iz stavka (1) točke a) i b) ovog članka, nadležno tijelo pribavlja po službenoj dužnosti.

 


Članak 6.

 


(Posebni uvjeti)

 


(1) Ako je posebnim kantonalnim propisom za obavljanje određene djelatnosti, propisano obvezno posjedovanje odgovarajuće stručne spreme, fizička osoba može obavljati obrt u osnovnom, dopunskom i dodatnom zanimanju ako pored ispunjenih općih uvjeta ispunjava i poseban uvjet u pogledu stručne spreme (u daljnjem tekstu: posebni uvjeti).
(2) Ako su posebnim kantonalnim propisom za obavljanje određene djelatnosti propisani zdravstveni uvjeti, fizička osoba može obavljati obrt ako pored ispunjenih općih uvjeta ispunjava i posebne zdravstvene uvjete.
(3) Fizička osoba – izumitelj, može obavljati obrt, ako pored ispunjenih općih uvjeta ispunjava uvjet ostvarenog patentnog prava na patentirani proizvod ili je vlasnik industrijske svojine.
(4) Fizička osoba koja ispunjava opće uvjete, a ne ispunjava posebne uvjete, može obavljati obrt, ako na tim poslovima zaposli voditelja obrta koji udovoljava tim uvjetima.
(5) Obrte mogu obavljati i osobe s odgovarajućom stručnom spremom višeg stupnja od propisanog, u skladu s odredbama stavka (1) ovog članka.
(6) Kantonalni ministar nadležan za oblast obrazovanja, po prethodno pribavljenom mišljenju kantonalnog ministarstva nadležnog za oblast obrta, u spornim slučajevima određuje koja je to odgovarajuća stručna sprema iz stavaka (1) i (5) ovog članka.

 


Članak 7.

 


(Osnovno i dopunsko zanimanje)

 


(1) Fizička osoba koja ispunjava opće uvjete i nema zasnovan radni odnos, može obavljati obrt kao osnovno zanimanje.
(2) Fizička osoba koja ispunjava opće uvjete i ima zasnovan radni odnos, može obavljati obrt kao dopunsko zanimanje, isključivo samostalnim radom i to najduže 20 sati tjedno.
(3) Fizička osoba koja ispunjava opće uvjete i koja je ostvarila pravo na mirovinu, može obavljati obrt kao dopunsko zanimanje, u kojem slučaju se ne primjenjuje vremensko ograničenje iz stavka (2) ovog članka.

 


Članak 8.

 


(Dodatno zanimanje)

 


Fizička osoba koja ispunjava opće uvjete i ima zasnovan radni odnos ili je ostvarilo pravo na mirovinu, može obavljati obrt kao dodatno zanimanje isključivo putem voditelja obrta, koji mora biti u radnom odnosu kod vlasnika obrta i ispunjavati opće i posebne uvjete za obavljanje obrta.

 


Članak 9.

 


(Sezonsko obavljanje obrta)

 


(1) Obrti se mogu obavljati i sezonski najduže devet (9) mjeseci u tijeku jedne kalendarske godine.
(2) Sezonsko obavljanje obrta upisuje se u Obrtni registar.
(3) Popis obrta koji se mogu obavljati sezonski i uvjete za njihovo obavljanje propisuje ministar na prijedlog kantonalnih ministarstava nadležnih za oblast obrtništva.

 


Članak 10.

 


(Minimalni uvjeti)

 


(1) Obrt se može obavljati u stambenim i poslovnim prostorijama, kao i izvan poslovnih i stambenih prostorija pod uvjetima i za djelatnosti koje pravilnikom propisuje ministar na prijedlog kantonalnih ministarstava nadležnih za oblast obrtništva.
(2) Obrt se obavlja pod određenim uvjetima u pogledu uređenja i opreme poslovnog prostora, kao i drugim uvjetima propisanim ovim Zakonom i na temelju njega donesenih propisa (u daljnjem tekstu: minimalni uvjeti).
(3) Prostor i oprema za obavljanje obrta, osim minimalnih uvjeta, moraju udovoljavati i propisima o tehničkoj opremljenosti, zaštiti na radu, zaštiti okoliša, zaštiti od buke, zdravstvenim i sanitarnim uvjetima, te drugim propisima koji se odnose na obavljanje određene gospodarske djelatnosti.
(4) Ministar pravilnikom propisuje minimalne uvjete iz stavka (2) ovog članka.


Odjeljak B. - Osnivanje obrta

 


Članak 11.

 


(Zahtjev za osnivanje obrta)

 


(1) Postupak osnivanja obrta fizička osoba pokreće podnošenjem zahtjeva nadležnom tijelu, koji će isti provesti kroz Obrtni registar.
(2) Ako fizička osoba želi obavljati obrt u vanjskotrgovinskom poslovanju, to je dužna navesti u zahtjevu iz stavka (1) ovog članka.
(3) Ako su za obavljanje obrta propisani minimalni uvjeti, fizička osoba je uz zahtjev iz stavka (1) ovog članka dužna priložiti ovjerenu pisanu izjavu kojom potvrđuje ispunjenost tih uvjeta.
(4) Za djelatnosti koje su regulisane posebnim kantonalnim propisima, a mogu se obavljati kao obrt, fizička osoba, uz zahtjev, podnosi i druge dokaze u skladu s tim propisima.
(5) Ministar pravilnikom propisuje izgled i sadržaj zahtjeva iz stavka (1) ovog članka i izjave iz stavka (3) ovog članka.

 


Članak 12.

 


(Rješenje za obavljanje obrta)

 


(1) Rješenje kojim se odobrava obavljanje obrta nadležno tijelo donosi u roku od sedam dana od dana podnošenja urednog zahtjeva.
(2) Na rješenje iz stavka (1) ovog članka može se izjaviti žalba u roku od osam dana od dana dostavljanja.
(3) Konačno rješenje iz stavka (1) ovog članka nadležno tijelo izdaje kroz Obrtni registar.
(4) Nadležno tijelo je dužno u roku od tri dana od dana upisa u Obrtni registar sva rješenja u vezi s obavljanjem obrta u elektronskom ili pismenom obliku dostaviti: Ministarstvu, nadležnom poreznom tijelu, nadležnim inspekcijskim tijelima, nadležnoj obrtničkoj komori kantona (u daljnjem tekstu: kantonalna komora), nadležnom fondu zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, nadležnoj službi za zapošljavanje, nadležnom carinskom tijelu ukoliko je subjekt upisa registriran za vanjskotrgovinsko poslovanje i Federalnom zavodu za statistiku.
(5) Nadležno tijelo će kroz Obrtni registar prikupiti porezni broj i druge neophodne podatke od nadležnih tijela zavoda i institucija, ako to dozvoljavaju nadležni propisi i u rokovima koje isti propisuju.
(6) Sadržaj, izgled i način vođenja Obrtnog registra, izgled i sadržaj rješenja iz stavka (1) ovog članka i postupak njegovog izdavanja kroz Obrtni registar iz stavka (3) ovog članka ministar propisuje pravilnikom.


Članak 13.

 


(Tvrtka obrta)

 


(1) Tvrtka je ime pod kojim obrt posluje.
(2) Tvrtka sadrži naziv obrta, ime i prezime obrtnika i sjedište obrta, a može sadržavati i posebne oznake.
(3) Tvrtka ne može sadržavati nazive i oznake koje su u suprotnosti s važećim propisima i međunarodnim konvencijama.
(4) Na tvrtku obrta primjenjuju se odredbe propisa vezanih za tvrtku gospodarskih društava, ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.
(5) Ako obrtnik mijenja tvrtku dužan je podnijeti zahtjev za upis promjene podataka nadležnom tijelu, koje o tome u roku od sedam dana od dana podnošenja urednog zahtjeva donosi rješenje i vrši upis u Obrtni registar.
(6) Izgled i sadržaj rješenja i postupak upisa promjene podataka iz stavka (5) ovog članka, propisuje se pravilnikom iz članka 12. stavak (6) ovog Zakona.

 


Članak 14.

 


(Sjedište obrta)

 


(1) Sjedište obrta je mjesto u kojem se obrt obavlja.
(2) Ako se obrt obavlja na više mjesta, obrtnik određuje sjedište.
(3) Ako obrtnik mijenja sjedište obrta, dužan je podnijeti zahtjev za upis promjene podataka nadležnom tijelu na čijem području će se nalaziti novo sjedište, koji o tome u roku od sedam dana od dana podnošenja urednog zahtjeva donosi rješenje i vrši upis u Obrtni registar.
(4) Ako će obrtnik u novom sjedištu obavljati djelatnost za koju su propisani minimalni uvjeti, obrtnik je, uz zahtjev iz stavka (3) ovog članka, dužan podnijeti ovjerenu pisanu izjavu kojom potvrđuje ispunjenost tih uvjeta.
(5) Ako se novo sjedište nalazi na području drugog nadležnog tijela, obrtnik je obvezan uz zahtjev iz stavka (3) ovog članka priložiti rješenje kojim je odobreno obavljanje obrta, odnosno posljednja promjena sjedišta obrta.
(6) Nadležno tijelo,koje je donijelo rješenje o promjeni sjedišta obrta, dužno je u roku od tri dana od dana upisa promjene podataka u Obrtni registar, dostaviti rješenje nadležnom tijelu na čijem području je prethodno bilo sjedište obrta.
(7) Izgled i sadržaj rješenja i postupak upisa promjene podataka iz stavka (3) ovog članka propisuje se pravilnikom iz članka 12. stavak (6) ovog Zakona.

 


Odjeljak C. - Zajedničko obavljanje obrta


Članak 15.

 


(Uvjeti za zajedničko obavljanje obrta)

 


(1) Obrtničku djelatnost može zajednički obavljati više fizičkih osoba, a najviše deset.
(2) Fizičke osobe mogu zajednički obavljati obrt ako ispunjavaju opće uvjete, te da najmanje jedna osoba ispunjava posebne uvjete za obavljanje obrta.
(3) Fizička osoba može obavljati više zajedničkih obrta.
(4) Obrt iz stavka (1) ovog članka posluje pod zajedničkom tvrtkom.

 


Članak 16.

 


(Međusobni odnosi u zajedničkom obavljanju obrta)

 


(1) Međusobni odnosi i odgovornosti osoba koje zajednički obavljaju obrt uređuju se pisanim ugovorom koji ugovorne strane dostavljaju nadležnom tijelu prilikom osnivanja obrta.
(2) Na ugovor iz stavka (1) ovog članka primjenjuju se propisi koji reguliraju obligacijske odnose.
(3) Odredbe ovoga Zakona, koje se odnose na obavljanje obrta u slučaju kada obrt obavlja jedna fizička osoba, odgovarajuće se primjenjuju i na obrt koji zajednički obavlja više fizičkih osoba.
(4) Zajedničko obavljanje obrta prestaje kada se broj osnivača svede na jednog i u tom slučaju može se izvršiti preregistracija u samostalno obavljanje obrta.

 


Odjeljak D. - Poslovanje obrta

 


Članak 17.

 


(Početak rada)

 


(1) Obrtnik je dužan otpočeti s obavljanjem djelatnosti najkasnije u roku od 30 dana od dana osnivanja obrta.
(2) Od dana konačnosti rješenja iz članka 12. stavak (3) ovog Zakona obrtniku počinju teći prava i obveze u skladu s ovim Zakonom i drugim propisima.
(3) Ako su za obavljanje obrta propisani minimalni uvjeti, nadležno inspekcijsko tijelo, najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema rješenja iz članka 12. stavak (3) Zakona, u redovitom inspekcijskom pregledu utvrđuje ispunjenost minimalnih uvjeta.
(4) Za štetu prouzročenu trećim osobama, izazvanu davanjem neistinite izjave o ispunjenosti minimalnih uvjeta iz članka 11. stavak (3) ovog Zakona, obrtnik odgovara cjelokupnom svojom imovinom.
(5) Za štetu prouzročenu trećim osobama izazvanu davanjem neistinite izjave o ispunjenosti uvjeta, dvoje ili više fizičkih osoba, koje zajednički obavljaju obrt, odgovaraju cjelokupnom svojom imovinom.

 


Članak 18.

 


(Djelatnosti obuhvaćene rješenjem)

 


(1) Obrtnik može obavljati samo one obrte koji su obuhvaćeni rješenjem kojim se odobrava obavljanje obrta.
(2) Ako djelatnost za koju se traži osnivanje obrta nije predviđena važećim propisima, nadležno tijelo odlučuje o upisu bliže određujuće djelatnosti i njenu pripadnost postojećim djelatnostima, u skladu s važećom klasifikacijom djelatnosti i svrstava je u najbliže područje, oblast, granu i razred.
(3) Obrtnik može obavljati obrt u vanjskotrgovinskom poslovanju, u skladu s propisima kojima se uređuje vanjskotrgovinska politika.
(4) Osim obrta iz stavka (1) ovog članka, obrtnik može obavljati i druge djelatnosti koje služe obavljanju djelatnosti, koje su obuhvaćene rješenjem ili se uobičajeno obavljaju uz djelatnosti obuhvaćene rješenjem kojim se odobrava obavljanje obrta.

 


Članak 19.

 


(Prodaja proizvoda)

 


(1) Obrtnici promet svojih proizvoda mogu obavljati u sjedištu obrta i u izdvojenom poslovnom prostoru.
(2) Izuzetno, obrtnici mogu promet svojih proizvoda obavljati i van prostora iz stavka (1) ovog članka, kada je po prirodi same djelatnosti takvo prometovanje moguće ili uobičajeno.

 


Članak 20.

 


(Izdvojeni prostori)

 


(1) Obrt se kao osnovno ili dodatno zanimanje može obavljati u više izdvojenih prostora koji se nalaze u sjedištu ili izvan sjedišta obrta i koji moraju udovoljavati minimalnim uvjetima.
(2) Pod izdvojenim prostorom u smislu ovog Zakona podrazumijeva se jedan ili više međusobno odvojenih prostora u kojima se obavlja obrt ili koji služi za obavljanje obrta, a nalazi se u sjedištu ili izvan sjedišta obrta.
(3) U jednom ili više izdvojenih prostora obrtnik može obavljati djelatnosti različite od pretežne djelatnosti i drugih djelatnosti koje obavlja u sjedištu, ako ispunjava uvjete za njihovo obavljanje.

 


Članak 21.

 


(Uvjeti za obavljanje obrta u izdvojenom prostoru)

 


(1) Za obavljanje obrta u izdvojenom prostoru, obrtnik je dužan podnijeti zahtjev za upis nadležnom tijelu na čijem području se nalazi izdvojeni prostor.
(2) Nadležno tijelo iz stavka (1) ovog članka, u roku od sedam dana od dana podnošenja urednog zahtjeva, izdaje rješenje o obavljanju obrta u izdvojenom prostoru i obavještava nadležno tijelo prema sjedištu obrta radi upisa u Obrtni registar.
(3) Ukoliko se radi o obavljanju djelatnosti koje su regulirane posebnim kantonalnim propisima, nadležno tijelo primjerak rješenja iz stavka (1) ovog članka dostavlja tijelu koje je mjesno nadležno u skladu s tim propisom.
(4) Izgled i sadržaj rješenja i postupak upisa iz stavka (2) ovog članka, propisuje se pravilnikom iz članka 12. stavak (6) ovog Zakona.

 


Članak 22.

 


(Obavljanje obrta putem voditelja obrta)

 


(1) Obrtnik može obrt voditi sam ili putem voditelja obrta.
(2) Obrtnik je dužan u svakom izdvojenom prostoru imenovati voditelja obrta.
(3) Voditelj obrta je u radnom odnosu kod obrtnika i ispunjava opće i posebne uvjete potrebne za obavljanje obrta.
(4) Voditelj obrta vodi obrt u ime i za račun obrtnika.
(5) Voditelj obrta odgovoran je za rad obrta u skladu sa ovim Zakonom.
(6) Za obavljanje obrta putem voditelja obrta, obrtnik je dužan podnijeti zahtjev za upis nadležnom tijelu na čijem području se nalazi sjedište obrta.
(7) Nadležno tijelo, u roku od sedam dana od dana podnošenja urednog zahtjeva, donosi rješenje kojim se odobrava obavljanje obrta putem voditelja obrta, o čemu se vrši upis u Obrtni registar.
(8) Izgled i sadržaj rješenja i postupak upisa iz stavka (7) ovog članka, propisuje se pravilnikom iz članka 12. stavak (6) ovog Zakona.


Članak 23.

 


(Članovi zajedničkog kućanstva)

 


(1) Članovi zajedničkog kućanstva mogu u obavljanju obrta pomagati obrtniku bez zasnivanja radnog odnosa na način da rade u njegovom prisustvu.
(2) Članovima zajedničkog domaćinstva, u smislu ovog Zakona, smatraju se:
a) supružnici,
b) djeca,
c) roditelji,
d) usvojenici i usvojitelji,
e) pastorčad i osobe koje je obrtnik dužan izdržavati.
(3) Međusobna prava, obveze i odgovornosti obrtnika i osoba koje zapošljava uređuju se ugovorom o radu, koji se zaključuje u skladu sa Zakonom o radu, kolektivnim ugovorom i drugim propisima kojima se uređuju radni odnosi.

 


Članak 24.

 


(Odgovornost obrtnika)

 


(1) Obrtnik odgovara za zakonitost obavljanja obrta i za zakonitost rada radnika koje zapošljava.
(2) Za obveze koje nastanu u obavljanju obrta, obrtnik odgovara cjelokupnom svojom imovinom.

 


Članak 25.

 


(Ovrha nad imovinom obrtnika)

 


(1) Ovrha radi ostvarenja novčanog potraživanja od obrtnika kao ovršenika, ne može se provesti nad onim stvarima i pravima na kojima se protiv njega ne bi mogla provesti kad ne bi obavljao gospodarsku djelatnost, te na onim stvarima i pravima koja su nužna za obavljanje njegove gospodarske djelatnosti, ako mu je ona osnovni izvor sredstava za život.
(2) Ovrha radi ostvarenja novčanog potraživanja od obrtnika kao ovršenika ne može se provesti na nekretnini u kojoj ovršenik stanuje u obujmu nužnom za zadovoljavanje osnovnih stambenih potreba ovršenika i osobe koje je po zakonu dužan izdržavati.
(3) Ako je povjeritelj na temelju dragovoljnog pravnog posla s obrtnikom stekao na nekretninama iz stavka (2) ovog članka založno ili slično pravo radi osiguranja potraživanja, čije prisilno ostvarenje na tom predmetu traži, obrtnik kao ovršenik ne može se protiviti takvoj ovrsi pozivajući se na razloge iz stavka (2) ovog članka.

 


Članak 26.

 


(Dužnosti obrtnika i radnika u obavljanju obrta)

 


Obrtnik i radnik zaposlen kod obrtnika, dužan je:
a) istaknuti tvrtku na ulazu u sjedište obrta i izdvojene prostore u kojima se obavlja obrt,
b) na vidnom mjestu istaknuti rješenje kojim se odobrava obavljanje obrta,
c) odobrenu djelatnost obavljati kvalitetno u skladu sa zakonima, propisima, dobrim poslovnim običajima i poslovnim moralom,
d) na vidnom mjestu istaknuti cjenik proizvoda, odnosno usluga na način dostupan kupcima, odnosno korisnicima usluga i pridržavati ih se,
e) na vidnom mjestu istaknuti radno vrijeme i pridržavati ga se,
f) kupcu, odnosno korisniku usluga, izdati račun o prodanoj robi, odnosno izvršenim uslugama,
g) jamčiti kvalitetu proizvoda, odnosno usluga i otkloniti nedostatke ili nadoknaditi pričinjenu štetu kupcu proizvoda, odnosno korisniku usluga, u skladu s važećim propisima i standardima,
h) voditi uredno evidenciju ručno ili elektronski o obavljanju djelatnosti u skladu s posebnim kantonalnim zakonom i drugim propisima iz oblasti poreza, financija i financijskog poslovanja,
i) provoditi propisane mjere zaštite na radu i zaštite okoliša koje se odnose na obavljanje registrirane djelatnosti.

 


Članak 27.

 


(Prijenos obrta)

 


Obrt se može prenijeti na drugu osobu samo pod uvjetima propisanim ovim Zakonom.

 


Članak 28.

 


(Prijenos obrta u slučaju smrti obrtnika)

 


(1) Nakon smrti obrtnika obrt se može prenijeti na njegove nasljednike, osim u slučaju kada je posebnim kantonalnim propisom za određene djelatnosti predviđeno ispunjavanje uvjeta vezanih za ličnost obrtnika.
(2) Osobe iz stavka (1) ovog članka mogu nastaviti voditi obrt putem voditelja obrta.


Članak 29.

 


(Obavljanje obrta nakon smrti obrtnika do prijenosa obrta)

 


(1) Nakon smrti obrtnika, supružnik, djeca i ostali nasljednici mogu nastaviti voditi obrt do prijenosa obrta, putem privremenog radnika koji mora ispunjavati opće i posebne uvjete potrebne za obavljanje obrta.
(2) Zahtjev za izdavanje rješenja, kojim se odobrava nastavak vođenja obrta putem privremenog radnika, podnosi se nadležnom tijelu u roku od 60 dana od dana smrti obrtnika.
(3) Nadležno tijelo, u roku od sedam dana od dana podnošenja urednog zahtjeva, donosi rješenje kojim se odobrava nastavak vođenja obrta putem privremenog radnika, o čemu se vrši upis u Obrtni registar.
(4) Privremeni radnik dužan je voditi obrt pažnjom dobrog gospodarstvenika za račun nasljednika umrlog obrtnika.
(5) Ako privremeni radnik postupi suprotno odredbama ovog Zakona, za štetu nastalu takvim djelovanjem odgovara u skladu s odredbama propisa kojim se reguliraju obligacijski odnosi.
(6) Izgled i sadržaj rješenja i postupak upisa iz stavka (3) ovog članka, propisuje se pravilnikom iz članka 12. stavak (6) ovog Zakona.

 


Članak 30.

 


(Uvjeti za prijenos obrta nakon smrti obrtnika)

 


(1) Ako nasljednici žele prenijeti obrt na sebe nakon smrti obrtnika, te nastaviti obavljati obrt putem voditelja obrta, dužni su podnijeti zahtjev nadležnom tijelu u roku od 30 dana od dana okončanja ostavinskog postupka.
(2) Uz zahtjev iz stavka (1) ovog članka prilaže se:
a) izvod iz matične knjige umrlih za preminulog obrtnika,
b) pravomoćno rješenje o nasljeđivanju,
c) ime i prezime voditelja obrta i dokaz da ispunjava opće i posebne uvjete potrebne za obavljanje obrta,
d) izjavu nasljednika o suglasnosti vođenja obrta putem voditelja obrta.
(3) Nadležno tijelo, u roku od sedam dana od dana podnošenja urednog zahtjeva, donosi rješenje kojim se odobrava nastavak obavljanja obrta putem voditelja obrta, o čemu se vrši upis u Obrtni registar.
(4) Izgled i sadržaj rješenja i postupak upisa iz stavka (3) ovog članka, propisuje se pravilnikom iz članka 12. stavak (6) ovog Zakona.

 


Članak 31.

 


(Prijenos obrta u slučaju gubitka poslovne sposobnosti obrtnika i ostvarivanja prava na mirovinu)

 


(1) U slučaju djelimičnog ili potpunog gubitka poslovne sposobnosti ili ostvarivanjem prava na mirovinu obrtnika, obrt se može prenijeti na njegovog supružnika ili na djecu, osim u slučaju kada je posebnim propisom za određene djelatnosti propisano ispunjavanje uvjeta vezanih za ličnost obrtnika.
(2) Ukoliko obrtnik nema supružnika, odnosno djecu, obrt se može prenijeti na njegove roditelje, odnosno braću i sestre.
(3) Osobe iz stavka (1) i (2) ovog članka mogu nastaviti obavljanje obrta putem voditelja obrta.

 


Članak 32.

 


(Uvjeti za prijenos obrta u slučaju gubitka poslovne sposobnosti obrtnika ili ostvarivanja prava na mirovinu)

 


(1) Osobe iz članka 31. st. (1) i (2) ovog Zakona koja žele prenijeti obrt na sebe nakon djelimičnog ili potpunog gubitka poslovne sposobnosti obrtnika, te nastaviti voditi obrt putem voditelja obrta, dužni su podnijeti zahtjev nadležnom tijelu u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti sudske odluke o oduzimanju poslovne sposobnosti ili 30 dana od konačnosti rješenja kojim se ostvaruje pravo na mirovinu.
(2) Uz zahtjev iz stavka (1) ovog članka prilaže se:
a) pravomoćna sudska odluka o oduzimanju poslovne sposobnosti obrtnika ili konačno rješenje kojim se ostvaruje pravo na mirovinu,
b) ime i prezime voditelja obrta, kao i dokaz da ispunjava opće i posebne uvjete za obavljanje obrta.
(3) Nadležno tijelo, u roku od sedam dana od dana podnošenja urednog zahtjeva, donosi rješenje kojim se odobrava nastavak obavljanja obrta putem voditelja obrta, o čemu se vrši upis u Obrtni registar.
(4) Izgled i sadržaj rješenja i postupak upisa iz stavka (3) ovog članka, propisuje se pravilnikom iz članka 12. stavak (6) ovog Zakona.

 


Članak 33.

 


(Rokovi za prijenos obrta)

 


Ako osobe, koje vrše prijenos obrta uslijed smrti, gubitka poslovne sposobnosti ili ostvarivanja prava na mirovinu obrtnika, u propisanom roku ne podnesu zahtjev za prijenos obrta, gube pravo na prijenos i nastavak vođenja obrta, a obrt prestaje po sili zakona.

 


Članak 34.

 


(Raspored radnog vremena)

 


(1) Raspored minimalnog dnevnog i tjednog radnog vremena obrtnika kao i minimalno radno vrijeme obrtnika u dane državnih praznika i neradne dane, za pojedine obrte utvrđuje se propisom općinskog odnosno gradskog vijeća.
(2) Općinsko odnosno gradsko vijeće za pojedine obrte može propisati raspored početka i završetka dnevnog i tjednog radnog vremena.

 


Odjeljak E. - Prestanak obavljanja obrta

 


Članak 35.

 


(Privremeno obustavljanje obavljanja obrta)

 


(1) Obrtnik može privremeno obustaviti obavljanje obrta u trajanju do jedne godine o čemu pisanim putem obavještava nadležno tijelo najkasnije u roku od sedam dana od dana obustave.
(2) Izuzetno, obrtnik može privremeno obustaviti obavljanje obrta u trajanju dužem od jedne godine, a najduže do tri godine u slučaju bolesti ili nastupa više sile.
(3) Izuzetno, obrtnik može privremeno obustaviti obavljanje obrta u trajanju do tri godine kada koristi porodiljski dopust do navršene treće godine života djeteta.
(4) Privremeno obustavljanje obavljanja obrta utvrđuje rješenjem nadležno tijelo.
(5) Za vrijeme trajanja privremene obustave obavljanja obrta, obrtnik ne smije obavljati obrt.
(6) Za vrijeme privremene obustave obavljanja obrta obrtniku prestaju teći prava i obveze vezane za poslovanje obrta u skladu s ovim Zakonom i drugim propisima.
(7) O ponovnom početku obavljanja obrta, obrtnik je dužan pisanim putem obavijestiti nadležno tijelo, najkasnije u roku od osam dana prije isteka trajanja privremene obustave obrta.
(8) Nadležno tijelo o privremenoj obustavi, odnosno o ponovnom početku obavljanja obrta, obavještava nadležna tijela iz članka 12. stavak (4) ovog Zakona.

 


Članak 36.

 


(Prestanak obavljanja obrta odjavom)

 


(1) Obrtnik je dužan prije prestanka obavljanja obrta odjavom podnijeti zahtjev nadležnom tijelu za brisanje iz evidencije aktivnih obrta.
(2) Nadležno tijelo, u roku od sedam dana od dana podnošenja urednog zahtjeva, donosi rješenje kojim utvrđuje prestanak obavljanja obrta i vrši brisanje iz evidencije aktivnih obrta.
(3) Prestanak obavljanja obrta utvrđuje se na dan koji je obrtnik naveo u zahtjevu iz stavka (1) ovog članka i ne može se utvrditi na dan koji je nastupio prije dana podnošenja zahtjeva.
(4) Ako u zahtjevu nije naznačen datum prestanka obavljanja obrta, prestanak se utvrđuje danom podnošenja zahtjeva za brisanje obrta.
(5) Izgled i sadržaj rješenja i postupak brisanja iz stavka (2) ovog članka, propisuje se pravilnikom iz članka 12. stavak (6) ovog Zakona.

 


Članak 37.

 


(Prestanak obavljanja obrta po sili zakona)

 


Nadležno tijelo utvrđuje rješenjem prestanak obavljanja obrta po sili zakona ako je ispunjen jedan od uvjeta:
a) obrtnik ne obavlja obrt kao dopunsko zanimanje u skladu sa člankom 7. ovog Zakona,
b) obrtnik ne obavlja obrt kao dodatno zanimanje u skladu sa člankom 8. ovog Zakona,
c) smrću obrtnika, ako se obavljanje obrta ne nastavi od strane nasljednika u skladu sa čl. 29. i 30. ovog Zakona,
d) gubitkom poslovne sposobnosti obrtnika, ako se obavljanje obrta ne nastavi u skladu sa člankom 32. ovog Zakona,
e) obrtnik ne započne obavljati obrt u roku od 30 dana od dana konačnosti rješenja kojim se odobrava obavljanje obrta u skladu sa člankom 17. stavak (1) ovog Zakona,
f) pravomoćnom odlukom obrtniku je izrečena zaštitna mjera zabrane obavljanja obrta za vrijeme dok ta mjera traje,
g) obrtnik, suprotno odredbi članka 35. stavak (1) ovog Zakona, obustavi obavljanje obrta u trajanju dužem od jedne godine, odnosno suprotno odredbama članka 35. st. (2) i (3), obustavi obavljanje obrta u trajanju dužem od tri godine,
h) danom stupanja na izdržavanje kazne, ako obrtnik bude pravomoćnom presudom osuđen na kaznu zatvora u trajanju dužem od šest mjeseci, a nije zaposlio voditelja obrta u skladu sa člankom 22. ovog Zakona,
i) obrtnik ne ispunjava uvjete iz čl. 5., 6. i 10. ovog Zakona,
j) obrtnik nije uskladio poslovanje u roku iz članka 82. stavak (1) ovog Zakona,
k) nadležno tijelo utvrdilo je da je obrtniku izdano rješenje, kojim se odobrava obavljanje obrta, na osnovu lažnih isprava,
l) na temelju zahtjeva Porezne uprave Federacije BiH, kada se utvrdi da obrtnik, koji nije privremeno obustavio obavljanje obrta, duže od šest mjeseci ne ostvaruje prihod niti rashod od obrta, nakon što Porezna uprava Federacije BiH provjeri i utvrdi razloge neostvarivanja prihoda,
m) na temelju zahtjeva Porezne uprave Federacije BiH, kada se utvrdi da obrtnik, u posljednjih šest mjeseci odnosno duže od šest mjeseci, ne obračunava i ne plaća porezne obveze.

 


POGLAVLJE III - OBAVLJANJE SRODNIH DJELATNOSTI, DOMAĆA RADINOST, TRADICIONALNI I STARI ZANATI

 

 

Odjeljak A. - Srodne djelatnosti

 


Članak 38.

 


(Uvjeti za obavljanje, osnivanje, poslovanje i prestanak obavljanja srodne djelatnosti)

 


(1) Fizička osoba može obavljati srodnu djelatnost ako ispunjava opće uvjete i poseban uvjet u pogledu stručne spreme.
(2) Srodne djelatnosti, za čije obavljanje je dovoljno osposobljavanje u trajanju do tri mjeseca i koje nisu regulirane posebnim kantonalnim propisima, mogu obavljati osobe s najmanje završenom osnovnom školom.
(3) Za obavljanje srodnih djelatnosti fizička osoba mora dobiti odobrenje koje izdaje nadležno tijelo i upisuje ga u Obrtni registar.
(4) Sadržaj i oblik rješenja kojim se odobrava obavljanje srodnih djelatnosti i postupak upisa u Obrtni registar, propisuje se pravilnikom iz članka 12. stavak (6) ovog Zakona.
(5) Popis srodnih djelatnosti, koje se mogu obavljati sezonski i uvjete za njihovo obavljanje, propisuje se pravilnikom iz članka 9. stavak (3) ovog Zakona.
(6) Na uvjete za obavljanje srodnih djelatnosti, osnivanje, poslovanje i prestanak obavljanja srodnih djelatnosti, odgovarajuće se primjenjuju odredbe Poglavlja II. ovog Zakona.

 


Odjeljak B. - Domaća radinost

 


Članak 39.

 


(Uvjeti za obavljanje, osnivanje, poslovanje i prestanak obavljanja domaće radinosti)

 


(1) Domaćom radinosti smatraju se određeni obrti i srodne djelatnosti, za čije obavljanje se ne traži odgovarajuća stručna sprema.
(2) Domaća radinost obavlja se samostalno ili uz pomoć članova zajedničkog kućanstva u skladu sa člankom 23. stavak (1).
(3) Ministar pravilnikom propisuje djelatnosti koje se mogu obavljati kao domaća radinost i uvjete za njihovo obavljanje.
(4) Nadležno tijelo rješenjem odobrava obavljanje domaće radinosti i upisuje je u Obrtni registar.
(5) Sadržaj i oblik rješenja, kojim se odobrava obavljanje domaće radinosti i postupak upisa u Obrtni registar, propisuje se pravilnikom iz članka 12. stavak (6) ovog Zakona.
(6) Na uvjete za obavljanje, osnivanje, poslovanje i prestanak obavljanja domaće radinosti, na odgovarajući način se primjenjuju odredbe Poglavlja II. ovog Zakona.

 


Odjeljak C. - Tradicionalni i stari zanati

 


Članak 40.

 


(Popis i očuvanje tradicionalnih i starih zanata)

 


(1) Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada FBiH), na prijedlog ministra i uz prethodno pribavljeno mišljenje jedinica lokalne samouprave, u cilju očuvanja tradicije, donosi uredbu kojom se utvrđuje popis tradicionalnih i starih zanata i uvjeti za njihovo obavljanje.
(2) U cilju očuvanja tradicionalnih i starih zanata i poticanja interesa za njihovo obavljanje Vlada FBiH, vlade kantona i jedinice lokalne samouprave u normativnim aktima koje donose, mogu propisati olakšice i planirati sredstva za financiranje projekata iz ove oblasti.

 


POGLAVLJE IV - OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA OBAVLJANJE OBRTA I SRODNIH DJELATNOSTI

 

 

Odjeljak A. Ustanove za obrazovanje

 


Članak 41.

 


(Ustanove za obrazovanje)

 


Obrazovanje za obavljanje obrta i srodnih djelatnosti za koje se traži odgovarajuća školska sprema vrši se u osnovnim i srednjim školama, visokoškolskim ustanovama i ustanovama za obrazovanje odraslih.

 


Odjeljak B. - Majstorski ispit


Članak 42.

 


(Majstorski ispit)

 


(1) Obrazovanje za obavljanje obrta za koje je majstorski ispit predviđen kao daljnja kvalifikacija izvodi se prema programu koji donosi nadležni kantonalni ministar obrazovanja na prijedlog srednje strukovne škole ili ustanove za obrazovanje odraslih i Obrtničke komore Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Komora).
(2) U izradi prijedloga programa Komora sudjeluje samo u formuliranju praktičnog dijela majstorskog ispita.
(3) Majstorskom ispitu mogu pristupiti osobe koje su završile odgovarajuću srednju strukovnu školu, odnosno odgovarajući javno važeći obrazovni program i imaju najmanje dvije godine radnog iskustva u obrtu za koji žele polagati majstorski ispit, kao i osobe koje nisu završile odgovarajuću srednju školu, ali imaju najmanje pet godina radnog iskustva u obrtu za koji žele polagati majstorski ispit.

 


Članak 43.

 


(Povjerenstvo za polaganje majstorskog ispita)

 


(1) Majstorski ispit polaže se pred povjerenstvom koje osniva srednja strukovna škola verificirana za te poslove, odnosno ustanova za obrazovanje odraslih, u skladu s važećim propisima iz oblasti odgoja i obrazovanja, u suradnji s obrtničkom komorom kantona (u daljnjem tekstu: kantonalna komora).
(2) Povjerenstvo se sastoji od najmanje pet članova, od kojih su najmanje dva člana majstori obrta za koji se polaže majstorski ispit.
(3) Majstore u povjerenstvima za polaganje majstorskog ispita imenuje nadležna kantonalna komora.
(4) Nakon uspješno položenog majstorskog ispita, majstoru se izdaje diploma o majstorskom zvanju.
(5) Srednja strukovna škola, odnosno ustanova za obrazovanje odraslih, koja je osnovala povjerenstvo za polaganje majstorskog ispita, vodi evidenciju o položenim majstorskim ispitima i dužna je dostaviti nadležnoj kantonalnoj komori izvod iz evidencije o položenim majstorskim ispitima u roku od 15 dana od dana održavanja majstorskog ispita.
(6) Ministar pravilnikom propisuje način polaganja majstorskog ispita, te sadržaj i oblik diplome iz stavka (4) ovog članka.

 


Članak 44.


(Troškovi ispita i nadzor nad provedbom ispita)

 


(1) Troškove majstorskog ispita snosi polaznik.
(2) Na prijedlog Komore ministar rješenjem utvrđuje cijenu polaganja majstorskog ispita.
(3) Nadzor nad zakonitošću organiziranja i provedbe majstorskih ispita provodi Ministarstvo i kantonalno ministarstvo nadležno za oblast obrazovanja.

 


POGLAVLJE V - ORGANIZIRANJE OBRTNIKA I OSOBA KOJE OBAVLJAJU SRODNE DJELATNOSTI

 

 

Odjeljak A. Oblici udruživanja i članstvo

 


Članak 45.

 


(Oblici udruživanja)

 


(1) Oblici udruživanja obrtnika i osoba koje obavljaju srodne djelatnosti su:
a) udruženje obrtnika,
b) udruženje osoba koje obavljaju srodne djelatnosti,
c) kantonalna komora,
d) Komora.
(2) Oblici udruživanja iz stavka (1) ovog članka čine jedinstveni sustav organiziranja obrta.

 


Članak 46.

 


(Članstvo)

 


(1) Obrtnici i osobe koje obavljaju srodne djelatnosti danom upisa u Obrtni registar postaju članovi kantonalne komore na čijem području se nalazi njihovo sjedište.
(2) Ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju Komore, u spornim slučajevima određuje koje srodne djelatnosti potpadaju pod oblike udruživanja propisane ovim Zakonom.
(3) Ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju Komore pravilnikom propisuje visinu, način plaćanja i raspodjelu članarine između udruženja obrtnika i udruženja osoba koje obavljaju srodne djelatnosti, kantonalnih komora i Komore.
(4) Članarina iz stavka (3) ovog članka, na mjesečnoj razini, se ne može propisati u iznosu većem od 0,50 % od osnovice za obračun doprinosa za prethodnu godinu koju objavljuje Federalno ministarstvo financija.
(5) Kontrolu naplate članarine vrši nadležno porezno tijelo u skladu s ovlaštenjima utvrđenim poreznim propisima.

 


Odjeljak B. - Udruženja obrtnika

 


Članak 47.

 


(Udruženje obrtnika)

 


(1) Obrtnici, radi unapređivanja, usklađivanja i ostvarivanja zajedničkih interesa na određenom području osnivaju udruženje obrtnika.
(2) Udruženja obrtnika mogu se osnivati na strukovnom načelu.
(3) Za svaki obrt na određenom području može biti osnovano samo jedno udruženje obrtnika ovlašteno da nosi oznaku u vezi s obrtom za koji je osnovano.
(4) Područje iz stavka (2) ovog članka obuhvaća područje jedne ili više jedinica lokalne samouprave na teritoriju jednog kantona.
(5) U spornim slučajevima teritorijalni obuhvat udruženja obrtnika određuje kantonalna komora na čijem području udruženje obrtnika ima sjedište.
(6) Udruženje obrtnika je pravna osoba, koja pravni subjektivitet stječe registracijom u nadležnom kantonalnom tijelu, u skladu s propisima kojima je regulirano osnivanje i rad udruženja i fondacija.

 


Članak 48.

 


(Koordinacija rada udruženja)

 


(1) Koordinaciju rada udruženja obrtnika vrši kantonalna komora na čijem području udruženja obrtnika imaju sjedište.
(2) Koordinacija se odnosi na praćenje ispunjavanja zakonom i statutom propisanih ciljeva udruženja i obavljanje povjerenih zadataka.

 


Članak 49.

 


(Članstvo u udruženju obrtnika)

 


(1) Obrtniku ne može biti uskraćeno pravo učlanjenja u udruženje obrtnika ako ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom i statutom.
(2) Obrtnik koji obavlja više obrta, može se učlaniti u sva udruženja obrtnika osnovana za te obrte.
(3) Članom udruženja obrtnika može postati i pravna osoba s područja udruženja koje obavlja istu ili sličnu djelatnost kao obrt za koji je udruženje obrtnika osnovano.

 


Članak 50.

 


(Statut udruženja)

 


(1) Udruženje obrtnika ima svoj statut kojim su regulirani ciljevi udruženja, teritorijalni obuhvat, tijela upravljanja i njihov sastav, nadležnosti, pravni odnosi njegovih članova i druga pitanja od značaja za njegov rad.
(2) Na sadržaj statuta primjenjuju se odredbe ovog Zakona i propisa koji reguliraju rad udruženja i fondacija.
(3) Kantonalna komora na čijem teritoriju udruženje obrtnika ima sjedište, daje suglasnost na statut udruženja.

 


Članak 51.

 


(Raspolaganje imovinom)

 


O raspolaganju imovinom udruženja obrtnika, a naročito o stjecanju, otuđivanju ili stvarnom zaduživanju osnovne imovine, otuđivanju predmeta koji imaju povijesnu, znanstvenu ili umjetničku vrijednost, odobravanju podizanja kredita i investiranju imovine udruženja obrtnika, odlučuje skupština udruženja uz suglasnost kantonalne komore na čijem području udruženje ima registrirano sjedište.

 


Članak 52.

 


(Fond uzajamne pomoći)

 


(1) Udruženje obrtnika može formirati fond uzajamne pomoći, čiji rad se uređuje posebnim općim aktom.
(2) Suglasnost na opći akt iz stavka (1) ovog članka daje kantonalna komora na čijem području udruženje obrtnika ima sjedište.
(3) Prihodi i rashodi ovog fonda moraju se voditi na odvojenom računu i koristiti se u propisane svrhe odvojeno od ostalih sredstava udruženja obrtnika.

 


Članak 53.

 


(Prestanak rada udruženja)

 


Kantonalna komora kod nadležnog kantonalnog tijela pokreće postupak za prestanak rada udruženja obrtnika ako:
a) je ugrožen zajednički interes obrtnika zbog nezakonitog postupanja tijela upravljanja,
b) djeluje na način koji je u suprotnosti sa zakonom ili statutom,
c) je ugroženo ispunjavanje zakonom i statutom propisanih ciljeva zbog značajnog smanjenja broja članova.

 


Odjeljak C. - Udruženje osoba koje obavljaju srodne djelatnosti

 


Članak 54.

 


(Udruženje osoba koje obavljaju srodne djelatnosti)

 


Na udruženja osoba koje obavljaju srodne djelatnosti odgovarajuće se primjenjuju odredbe Odjeljka B., Poglavlja V. ovog Zakona.

 


Odjeljak D. – Kantonalne komore

 


Članak 55.

 


(Kantonalne komore)

 


(1) Kantonalne komore osnivaju se u cilju zastupanja interesa svih obrtnika i osoba koje obavljaju srodne djelatnosti na području jednog kantona.
(2) Kantonalna komora je pravna osoba, koja pravni subjektivitet stječe registracijom kod nadležnog suda.
(3) Obrtnici i osobe koje obavljaju srodne djelatnosti na području kantona danom upisa u Obrtni registar postaju članovi kantonalne komore.
(4) Članom kantonalne komore mogu postati i gospodarska društva, kao i druge pravne osobe osnovane u skladu s važećim propisima.

 


Članak 56.

 


(Statut kantonalne komore)

 


(1) Skupština kantonalne komore donosi statut kojim se utvrđuju ciljevi, organizacija i način djelovanja kantonalne komore, tijela upravljanja i njihov sastav, vodeći računa o nacionalnoj zastupljenosti, nadležnostima, pravnim odnosima članova, kao i druga pitanja od značaja za rad kantonalne komore, u skladu s odredbama ovog Zakona i općim aktima Komore.
(2) Suglasnost na statut kantonalne komore daje Komora.
(3) Statut se objavljuje na službenoj mrežnoj stranici kantonalne komore.

 


Članak 57.

 


(Sastav skupštine kantonalne komore)

 


(1) Skupština se sastoji od izabranih članova.
(2) Statutom se propisuje ukupan broj članova skupštine i broj članova koji dolaze iz pojedinih udruženja koja se nalaze na teritoriju kantonalne komore, vodeći računa o gospodarskim specifičnostima i značaju pojedinih djelatnosti.
(3) Ministar pravilnikom propisuje način provedbe izbornog postupka u kantonalnim komorama i Komori.

 


Članak 58.

 


(Sud časti kantonalne komore)

 


(1) U okviru kantonalne komore djeluje sud časti.
(2) Sud časti vodi postupke i odlučuje o povredama poslovnih običaja, ugovora, tržišnih pravila, povredama statuta i drugih akata kantonalne komore.
(3) O žalbama protiv odluka suda časti kantonalne komore rješava Sud časti Komore.
(4) Statutom i drugim općim aktima kantonalne komore utvrđuje se organizacija, sastav, način izbora, mjere koje može izreći, postupak i druga pitanja od značaja za rad suda časti kantonalne komore.


Članak 59.

 


(Transparentnost)

 


Odluke kantonalne komore o utvrđivanju proračuna, uključujući plan raspodjele, odobravanju izdataka koji nisu predviđeni proračunom, ovlaštenjima za podizanje kredita i stvarnim opterećenjima nepokretne imovine, donošenju propisa o raspolaganju proračunom, blagajnom i računom, kontroli i prihvataćanju završnog godišnjeg računa, izboru neovisne institucije koja treba izvršiti kontrolu završnog godišnjeg računa, te stjecanju i prodaji nepokretne imovine, objavljuju se na službenoj mrežnoj stranici kantonalne komore.

 


Članak 60.

 


(Koordiniranje rada kantonalnih komora)

 


(1) Komora koordinira radom kantonalnih komora.
(2) Koordinacija se odnosi na praćenje zakonitosti rada, donošenje akata i njihovu primjenu.

 


Članak 61.

 


(Primjena odgovarajućih odredaba)

 


Na kantonalne komore odgovarajuće se primjenjuju odredbe Poglavlja V. ovog Zakona kojima se regulira uspostavljanje fonda uzajamne pomoći, ciljevi, statut i tijela upravljanja Komore, te primjena načela ravnopravnosti spolova.

 


Odjeljak D. - Komora

 

 


Članak 62.

 


(Komora)

 


(1) Komora je samostalna, stručno-poslovna organizacija obrtnika i osoba koje obavljaju srodne djelatnosti, koja se osniva radi usklađivanja i zastupanja zajedničkih interesa članova Komore, a kojoj je ovim Zakonom povjereno vršenje javnih ovlaštenja.
(2) Komora predstavlja i zastupa obrtnike i osobe koje obavljaju srodne djelatnosti u zemlji i inozemstvu.
(3) Komora je pravna osoba, koja pravni subjektivitet stječe registracijom kod nadležnog suda.
(4) Rad Komore je javan.

 


Članak 63.

 


(Članstvo u Komori)

 


(1) Obrtnici i osobe koja obavljaju srodne djelatnosti na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine, u skladu s ovim Zakonom, članovi su Komore putem kantonalnih komora.
(2) Članom Komore mogu postati i gospodarska društva, kao i druge pravne osobe osnovane u skladu s važećim propisima.
(3) Evidencija članova Komore je javna knjiga na temelju koje se izdaju odgovarajuća uvjerenja, koja imaju snagu javne isprave.

 


Članak 64.

 


(Ciljevi Komore)

 


Komora ima sljedeće ciljeve:
a) unapređuje obrt i srodne djelatnosti,
b) razvija kantonalne komore u okviru poslova i zadataka utvrđenih ovim Zakonom i Statutom Komore,
c) zastupa interese svojih članova pred tijelima federalne vlasti i tijelima federalne državne uprave,
d) daje primjedbe i prijedloge tijelima federalne vlasti i tijelima federalne državne uprave pri donošenju propisa od interesa za svoje članove,
e) obavlja poslove iz područja obrazovanja i osposobljavanja za potrebe obrtništva propisane ovim Zakonom,
f) vodi evidenciju članova Komore,
g) vodi evidenciju kantonalnih komora,
h) potiče, koordinira, pomaže i prati provedbu osnovnih programskih zadataka u udruženjima i kantonalnim komorama,
i) donosi propis o izbornoj proceduri u udruženjima obrtnika i udruženjima osoba koje obavljaju srodne djelatnosti,
j) procjenjuje mogućnosti i uvjete gospodarskog razvoja od interesa za svoje članove,
k) uspostavlja i razvija poslovne odnose na domaćem i inozemnom tržištu,
l) potiče inovacije postupaka, proizvoda i usluga, kao i razvoj tehnološke infrastrukture,
m) potiče, razvija i štiti dobre poslovne običaje, poslovni moral i zaštitu potrošača,
n) pruža pomoć članovima prilikom osnivanja i obavljanja djelatnosti,
o) razvija informacijski sustav, te informira članove o stručnim, poslovnim i tehnološkim pitanjima i novostima iz djelokruga rada Komore putem časopisa Komore i drugih sredstava informiranja,
p) obavlja i druge poslove utvrđene ovim Zakonom i Statutom.

 


Članak 65.

 


(Statut Komore)

 


(1) Skupština Komore donosi Statut kojim se utvrđuje organizacija i način djelovanja Komore, na koji suglasnost daje Vlada FBiH.
(2) Statut Komore sadrži odredbe o:
a) imenu i sjedištu Komore,
b) pečatu i žigu Komore,
c) javnim ovlastima Komore,
d) broju predstavnika kantonalnih komora u Skupštini Komore,
e) zadacima i poslovima Komore,
f) pravima, obvezama i odgovornostima članova Komore,
g) suradnji s tijelima federalne vlasti i tijelima federalne državne uprave,
h) suradnji s komorama u zemlji i inozemstvu, te međunarodnim organizacijama,
i) izboru upravnih tijela Komore i njihovim ovlastima,
j) strukovnim savjetima Komore,
k) sazivanju Skupštine Komore i njenih tijela,
l) formi rješenja i dokumentiranja odluka Komore i upravnih tijela,
m) izradi srednjoročnog financijskog plana i njegovoj prezentaciji na Skupštini,
n) predlaganju i odobravanju proračuna,
o) izradi, kontroli i prihvaćanju završnog godišnjeg računa i prijenosu ovlasti za kontrolu tog računa na neovisnu instituciju izvan Komore,
p) pretpostavkama i formi izmjene Statuta.
(3) Statut Komore se objavljuje na službenoj mrežnoj stranici Komore.

 

 


Članak 66.

 


(Tijela upravljanja)


Tijela upravljanja u Komori su:
a) Skupština,
b) Upravni odbor,
c) Nadzorni odbor,
d) predsjednik i potpredsjednik.

 


Članak 67.

 


(Skupština Komore)

 


(1) Skupština Komore donosi:
a) Statut i izmjene i dopune Statuta,
b) poslovnik o radu Skupštine,
c) program rada i proračun, uključujući plan raspodjele, odobravanje izdataka koji nisu predviđeni proračunom, ovlasti za podizanje kredita i stvarna opterećenja nepokretne imovine,
d) Odluku o visini i raspodjeli članarine u skladu sa propisom iz članka 46. stavak (3) ovog Zakona,
e) propise o raspolaganju proračunom, blagajnom i računom,
f) Propis o stjecanju i prodaji nepokretne imovine,
g) odluku o raspisivanju i provedbi izbora predstavnika Komore,
h) pravilnik o organizaciji, sastavu, načinu izbora i nadležnosti Suda časti, te o postupku i mjerama koje on može izreći,
i) pravila o dobrim poslovnim običajima za određena zanimanja,
j) ostale akte koji nisu u nadležnosti upravnih tijela Komore.
(2) Skupština Komore utvrđuje:
a) jedinstvenu politiku financiranja ukupnog komorskog sustava,
b) koja neovisna institucija treba izvršiti kontrolu završnog godišnjeg računa.
(3) Skupština Komore prihvaća završni godišnji račun i izvještaj o radu.
(4) Skupština Komore usklađuje rad i razvoj kantonalnih komora.
(5) Skupština Komore imenuje i razrješava:
a) Ppredsjednika i potpredsjednike Komore,
b) Upravni odbor, Nadzorni odbor i druga radna tijela Skupštine.
(6) Odluke donesene u skladu sa stavkom (1) točke a), c), e) i f) objavljuju se na službenoj mrežnoj stranici Komore.

 


Članak 68.

 


(Sastav Skupštine Komore)

 


(1) Skupštinu Komore čine izabrani članovi.
(2) Statutom Skupštine se propisuje broj članova Skupštine i njihova raspodjela na kantonalne komore.
(3) Pri raspodjeli će se voditi računa o gospodarskim specifičnostima i gospodarskom značaju pojedinih djelatnosti, kao i o ravnopravnoj zastupljenosti kantona u odnosu na broj članova kantonalne komore.

 


Članak 69.

 


(Upravni odbor)

 


Upravni odbor Komore:
a) provodi odluke i zaključke Skupštine,
b) utvrđuje prijedlog Statuta i drugih akata koje donosi Skupština,
c) predlaže odluke i stavove te daje mišljenje o pitanjima o kojima raspravlja Skupština,
d) obavlja i druge poslove propisane Statutom i ovim Zakonom.

 


Članak 70.

 


(Nadzorni odbor)

 


Nadzorni odbor Komore nadzire provedbu Statuta i drugih općih akata Komore, materijalno-financijsko poslovanje i raspolaganje sredstvima, te obavlja i druge poslove predviđene Statutom.

 


Članak 71.

 


(Predsjednik i potpredsjednici Komore)

 


(1) Komora ima predsjednika i dva potpredsjednika Skupštine i predsjednika i dva potpredsjednika Komore koji se imenuju na period od četiri godine.
(2) Predsjednik i potpredsjednici iz stavka (1) ovog članka biraju se iz reda različitih konstitutivnih naroda i te funkcije mogu obavljati u najviše dva mandata.
(3) Predsjednik i potpredsjednici vrše svoje funkcije u međusobnoj koordinaciji.
(4) Predsjednik Komore predstavlja i zastupa Komoru.


Članak 72.

 


(Sud časti)

 


(1) Pri Komori se osniva i djeluje Sud časti.
(2) Sud časti odlučuje o povredama dobrih običaja u obavljanju djelatnosti, neizvršavanju obveza članova, povredama Statuta i drugih akata Komore.

 


Članak 73.

 


(Ravnopravnost spolova)

 


Prilikom imenovanja članova tijela upravljanja, povjerenstava i drugih tijela u svim oblicima udruživanja koja proizlaze iz ovog Zakona, ravnopravno su zastupljena oba spola.

 


POGLAVLJE VI – UPRAVNI NADZOR

 

 

Odjeljak A. - Upravni nadzor

 


Članak 74.

 


(Upravni nadzor)

 


Upravni nadzor nad provedbom ovog Zakona i propisa donesenih na temelju ovog Zakona vrši Ministarstvo.

 


Odjeljak B. - Inspekcijski nadzor

 


Članak 75.

 


(Inspekcijski nadzor)


(1) Inspekcijske poslove u provedbi ovog Zakona i propisa donesenih na temelju ovog Zakona vrše nadležne inspekcije u skladu s propisima iz oblasti inspekcijskog nadzora.
(2) Svi akti koje donesu nadležne inspekcije dostavljaju se nadležnom tijelu radi kontrole i utvrđivanja prestanka rada po sili zakona.

 


Članak 76.

 


(Obavljanje djelatnosti bez odobrenja)

 


(1) Ako se obrt ili srodna djelatnost obavlja bez odobrenja za njihovo obavljanje, odnosno ako se djelatnost obavlja suprotno rješenju kojim se odobrava obavljanje obrta ili srodne djelatnosti, nadležna inspekcija donosi rješenje o zabrani obavljanja obrta odnosno srodne djelatnosti i zabranjuje uporabu uređaja i opreme kojima se obavlja obrt ili srodna djelatnost.
(2) U slučajevima iz stavka (1) ovog članka žalba protiv rješenja ne odgađa njegovo izvršenje.

 


Članak 77.

 


(Neispunjavanje minimalnih uvjeta)

 


(1) Ako prostor i oprema obrtnika ili osobe koja obavlja srodnu djelatnost ne udovoljava propisanim uvjetima, navedenim u izjavi o ispunjenosti uvjeta, nadležna inspekcija donosi rješenje kojim se određuje rok, ne duži od 15 dana, u kojem se nedostatci moraju otkloniti.
(2) Ako se nedostatci iz stavka (1) ovog članka ne otklone u ostavljenom roku, nadležna inspekcija kaznit će prekršitelja minimalnom kaznom iz članka 78. stavak (1), točka l) ovog Zakona i donijet će rješenje kojim će odrediti novi rok u kojem se nedostatci moraju otkloniti.
(3) Ako obrtnik ili osoba koja obavlja srodnu djelatnost ne ispoštuje rok iz stavka (2) ovog članka, nadležna inspekcija donosi rješenje o zabrani obavljanja određene djelatnosti, o zatvaranju prostora, odnosno o zabrani uporabe uređaja i opreme.
(4) U slučaju povrede sanitarno-zdravstvenih i tehničkih uvjeta zbog kojih mogu nastati teže posljedice po zdravlje i život ljudi, nadležna inspekcija donosi rješenje kojim se odmah zabranjuje obavljanje te djelatnosti dok se utvrđeni nedostatci ne otklone.
(5) U slučajevima iz st.(3) i (4) ovog članka žalba protiv rješenja ne odgađa njegovo izvršenje.

 


POGLAVLJE VII - PREKRŠAJNE ODREDBE

 

 

Odjeljak A. Prekršaji osoba koje obavljaju obrt i srodnu djelatnost


Članak 78.

 


(Prekršaj obrtnika, osobe koja obavlja srodnu djelatnost, voditelja i privremenog radnika)

 


(1) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM kaznit će se obrtnik ili osoba koja obavlja srodnu djelatnost ako:
a) ne obavlja obrt ili srodnu djelatnost kao dopunsko zanimanje isključivo svojim radom (članak 7.),
b) obrt ili srodnu djelatnost obavlja sezonski u vremenu u kojem nije registriran za sezonsko obavljanje djelatnosti (članak 9. stavak (1)),
c) ne istakne tvrtku pod kojom obrt ili srodna djelatnost posluje (članak 26. stavak (1), točka a)),
d) ne izloži na vidnom mjestu rješenje kojim se odobrava obavljanje obrta ili srodne djelatnosti (članak 26. stavak (1) točka b)),
e) odobrenu djelatnost ne obavlja kvalitetno u skladu sa zakonima, propisima, dobrim poslovnim običajima i poslovnim moralom (članak 26. stavak (1) točka c)),
f) na vidnom mjestu ne istakne cjenik svojih proizvoda, odnosno usluga na način dostupan kupcima, odnosno korisnicima usluga i istih se ne pridržava (članak 26. stavak (1) točka d)),
g) na vidnom mjestu ne istakne radno vrijeme i istog se ne pridržava (članak 26. stavak (1) točka e)),
h) kupcu, odnosno korisniku usluga, ne izda račun o prodanoj robi, odnosno izvršenim uslugama (članak 26. stavak (1) točka f)),
i) ne jamči kvalitetu proizvoda, odnosno usluga i ne otkloni nedostatke ili ne nadoknadi učinjenu štetu kupcu proizvoda, odnosno korisniku usluga u skladu s važećim propisima i standardima (članak 26. stavak (1) točka g)),
j) ne vodi urednu evidenciju o obavljanju djelatnosti u skladu sa zakonom i drugim propisima iz oblasti poreza, financija i financijskog poslovanja (članak 26. stavak (1) točka h)),
k) ne provodi propisane mjere zaštite na radu i zaštite okoliša koje se odnose na obavljanje registrirane djelatnosti (članak 26. stavak (1) točka i)),
l) u određenom roku ne otkloni nedostatke utvrđene od nadležne inspekcije koji se odnose na navode izjave iz članka 11. stavak (3) ovog Zakona (članak 77. stavak (2)).
(2) Za prekršaj iz stavka (1) ovog članka kaznit će se voditelj obrta, voditelj srodne djelatnosti ili privremeni radnik novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.000,00 KM (članak 22. stavak (5) i članak 26.).

 


Članak 79.

 


(Prekršaj obrtnika i osobe koja obavlja srodnu djelatnost)

 


(1) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 4.000,00 KM kaznit će se za prekršaj obrtnik ili osoba koja obavlja srodnu djelatnost ako:
a) koristi rad drugih osoba s kojima nije zaključio ugovor o radu (članak 2. stavak (1) točka b)),
b) obavlja obrt ili srodnu djelatnost kao dodatno zanimanje bez voditelja obrta (članak 8.),
c) obavlja djelatnost u vanjskotrgovinskom poslovanju bez odobrenja nadležnog tijela (članak 11. stavak (2) i članak 12.),
d) ne podnese zahtjev za promjenu naziva i oznake obrta ili srodne djelatnosti (članak 13. stavak (5)),
e) ne podnese zahtjev za promjenu sjedišta obrta ili srodne djelatnosti (članak 14. stavak (3)),
f) obavlja djelatnosti koje nisu obuhvaćena rješenjem (članak 18. stavak (1)),
g) obavlja djelatnost protivno propisima kojima se uređuje vanjskotrgovinska politika (članak 18. stavak (3)),
h) obavlja obrt ili srodnu djelatnost u izdvojenom prostoru bez rješenja nadležnog tijela (članak 21. stavak (2)),
i) obavlja obrt ili srodnu djelatnost u izdvojenom prostoru bez voditelja obrta (članak 22. stavak (2)),
j) obavlja obrt ili srodnu djelatnost putem voditelja obrta bez rješenja nadležnog tijela (članak 22. stavak (7)),
k) obavlja obrt ili srodnu djelatnost za vrijeme privremene obustave obavljanja obrta (članak 35. stavak (5)),
l) ne obavijesti nadležno tijelo, u propisanom roku, o ponovnom početku obavljanja obrta ili srodne djelatnosti (članak 35. stavak (7)).
(2) Za ponovljene prekršaje iz stavka (1) ovog članka obrtniku, odnosno osobi koja obavlja srodnu djelatnost, izreći će se zaštitna mjera zabrane obavljanja obrta, odnosno srodne djelatnosti u trajanju od tri do šest mjeseci.

 


Članak 80.

 


(Prekršaj osobe koja nema osnovan obrt ili srodnu djelatnost)

 


(1) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 4.000,00 KM kaznit će se za prekršaj fizička osoba koje obavlja obrt ili srodnu djelatnost bez rješenja nadležnog tijela kojim se odobrava obavljanje obrta odnosno srodne djelatnosti (članak 12. stavak (1)).
(2) Za prekršaj iz stavka (1) ovog članka izreći će se zaštitna mjera oduzimanja uređaja, proizvoda i opreme kojima je prekršaj izvršen, te oduzimanje nezakonito ostvarene dobiti.

 


Odjeljak B. - Prekršaji službene osobe

 


Članak 81.

 


(Prekršaj odgovorne osobe u nadležnom tijelu)


Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba u nadležnom tijelu ako:
a) u propisanom roku ne donese rješenje kojim se odobrava obavljanje obrta ili srodnih djelatnosti iz članka 12. stavak (1) ovog Zakona, odnosno ne izvrši upis rješenja u Obrtni registar (članak 12. stavak (3)),
b) u propisanom roku ne donese rješenje o promjeni podataka u vezi s obavljanjem obrta ili srodnih djelatnosti, odnosno ne izvrši upis rješenja u Obrtni registar (čl. 13. st. (5), čl. 14. st. (3), čl. 21 st. (2), čl. 22. st. (7), čl. 29. st. (3), čl. 30. st. (3), čl. 32. st. (3), čl. 36. st. (2)),
c) u propisanom roku ne dostavi sva rješenja u vezi s obavljanjem obrta nadležnim tijelima (članak 12. stavak (4)),
d) po službenoj dužnosti ne obavijesti obrtnika ili osobu koja obavlja srodnu djelatnost o obvezi i rokovima usklađivanja poslovanja i potrebnoj dokumentaciji za usklađivanje poslovanja (članak 82. stavak (2)).

 


POGLAVLJE VIII - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

 

 

Odjeljak A. Prijelazne odredbe

 


Članak 82.

 


(Obveza usklađivanja poslovanja)

 


(1) Obrtnici i osobe koje obavljaju srodne djelatnosti, a kojima je obavljanje djelatnosti odobreno prema ranijim propisima, uskladit će svoje poslovanje s odredbama ovog Zakona u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
(2) Nadležno tijelo prema sjedištu obrta ili srodne djelatnosti po službenoj dužnosti obavješćuje obrtnike i osobe koje obavljaju srodne djelatnosti o obvezi i rokovima usklađivanja poslovanja s ovim Zakonom, kao i o potrebnoj dokumentaciji za usklađivanje.
(3) Obrtnici i osobe koje obavljaju srodne djelatnosti, koji su prema prijašnjim propisima osnovali radnju, mogu nastaviti s poslovanjem i ako ne ispunjavaju uvjete iz članka 6. stavak (1) ovog Zakona.
(4) Obrtnici i osobe koje obavljaju srodne djelatnosti, koji su prema prijašnjim propisima osnovali radnju putem radnika, mogu nastaviti sa poslovanjem, ako i dalje imaju radnika u skladu sa odredbama ovog Zakona.
(5) Obrtnici i osobe koje obavljaju srodne djelatnosti, koji su prema prijašnjim propisima stekli odgovarajuću stručnu spremu, mogu obavljati obrte ili srodne djelatnosti utvrđene ovim Zakonom ako im je do dana stupanja na snagu ovog Zakona odobreno obavljanje djelatnosti.
(6) Obrtnicima koji su majstorski ispit položili u skladu s propisima koji su važili do dana stupanja na snagu ovog Zakona, isti se priznaje u cijelosti.


Članak 83.

 


(Započeti postupci)

 


Postupci započeti po propisima koji su važili do dana stupanja na snagu ovog Zakona okončat će se po tim propisima.

 


Članak 84.

 


(Obveza donošenja Uredbe)

 


Vlada FBiH će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona donijeti Uredbu o tradicionalnim i starim zanatima (članak 40. stavak (1)).

 


Članak 85.

 


(Obveza donošenja podzakonskih akata)

 


(1) Ministar će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona donijeti pravilnike o primjeni Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima u Federaciji BiH kojima će regulirati:
a) popis obrta koji se mogu obavljati pod uvjetima propisanim ovim Zakonom (članak 4. stavak (4)),
b) popis djelatnosti koje se mogu obavljati sezonski (članak 9. stavak (3)),
c) popis djelatnosti koje se mogu obavljati u stambenim prostorijama, odnosno izvan poslovnih i stambenih prostorija (članak 10. stavak (1)),
d) minimalne tehničke i druge uvjete u pogledu uređenja i opreme poslovnog prostora (članak 10. stavak (4)),
e) izgled i sadržaj zahtjeva za osnivanje obrta i izjave o ispunjenosti uvjeta (članak 11. stavak (5)),
f) sadržaj, izgled i način vođenja Obrtnog registra, sadržaj i izgled rješenja kojim se odobrava obavljanje obrta i postupak upisa u Obrtni registar (članak 12. stavak (6)),
g) popis djelatnosti koje se mogu obavljati kao domaća radinost i uvjete za njihovo obavljanje (članak 39. stavak (3)),
h) način polaganja majstorskog ispita, te sadržaj i oblik diplome o majstorskom zvanju (članak 43. stavak (6)),
i) obvezu plaćanja, visinu i način raspodjele članarine između udruženja obrtnika i udruženja osoba koje obavljaju srodne djelatnosti, kantonalnih komora i Komore (članak 46. stavak (3)),
j) provedbu izbornog postupka u kantonalnim komorama i Komori (članak 57. stavak (3)).
(2) Ministar će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona donijeti rješenje o cijeni polaganja majstorskog ispita (članak 44. stavak (2)).
(3) Kantonalni ministri obrazovanja u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona donose program polaganja majstorskog ispita (članak 42. stavak (1)).
(4) Komora, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona donosi pravilnik o načinu provođenja izborne procedure u udruženjima obrtnika i udruženjima osoba koje obavljaju srodne djelatnosti (članak 64. stavak (1) točka i)).

 


Članak 86.

 


(Primjena ranijih propisa)

 


Do donošenja podzakonskih akata na temelju ovog Zakona primjenjuju se podzakonski akti doneseni na temelju Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima ("Službene novine Federacije BiH", br. 35/09 i 42/11), ako nisu u suprotnosti s ovim Zakonom.

 


Članak 87.

 


(Prestanak važenja)

 


Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o obrtu i srodnim djelatnostima ("Službene novine Federacije BiH", br. 35/09 i 42/11).

 


Odjeljak B. Završne odredbe

 


Članak 88.

 


(Stupanje na snagu)

 


Ovaj Zakon stupa na snagu osmog (8) dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH".
Odredbe članka 11. st. (1) i (5) i članka 12. stavak (3) počet će se primjenjivati u roku od šest (6) mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

 

Predsjedatelj
Zastupničkog doma
Parlamenta Federacije BiH

 


Mirsad Zaimović

 


Predsjedatelj
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH

 


Tomislav Martinović