Vlada Federacije Bosne i Hercegovine

Nakon Tuzle i Sarajeva, Bosansko-turski rječnik iz 1631. godine, autora Muhameda Hevaija Uskufija predstavljen je i izvan granica Bosne i Hercegovine - u Zagrebu, Republika Hrvatska, saopćeno je iz Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke. Promocija ovog važnog segmenta kulturno-historijskog naslijeđa Bosne i Hercegovine upriličena je u prostorijama Kulturno-informativnog centra Ambasade BiH u Hrvatskoj, a organizatori su bili Ambasada BiH i Bošnjačka nacionalna zajednica za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju.

O Muhamedu Hevai Uskufiji, lingvisti i jednom od najpoznatijih i najznačajnijih među piscima i pjesnicima alhamijado književnosti, govorili su federalni ministar obrazovanja i nauke Damir Mašić, načelnik Općine Tuzla Jasmin Imamović, prof.dr.sc. Ahmet Kasumović, recenzent,  književnik Predrag Matvejević i ambasador BiH u Hrvatskoj Vladimir Raspudić. 

Prijepis najstarijeg južnoslavenskog rječnika štokavskog narječja u Evropi i jednog od najstarijih rječnika na balkanskim prostorima zajednički su izdali Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke i Općina Tuzla. Uskufijin Bosansko-turski rječnik donosi preko 700 autohtonih i autentičnih riječi bosanskog jezika tumačenih turskim jezikom, pisan je u stihovima i posebno je fascinatno vrijeme u kojem je nastajao. Inače, Muhamed Hevai Uskufi bio je intelektualac i pisac, te jedan od najznačajnijih autora u historiji rodne Tuzle i cijele Bosne i Hercegovine, a mnogi naučnici iz oblasti slavistike Evrope i svijeta njegov Bosansko-turski rječnik iz 1631. godine smatraju kapitalnim djelom.

Federalni ministar obrazovanja i nauke Damir Mašić podsjetio je da se radi o Bosansko-turskom rječniku koji je ne samo prvi bosanski rječnik ikada napisan, nego prvi rječnik na štokavskom narječju napisan na prostorima Evrope, te da ta činjenica sama po sebi govori o veličini ovog djela. „Riječ je o dokumentu koji svjedoči o historiji i kontinuitetu postojanja bosanskog jezika na prostoru BiH“, kazao je  ministar Mašić.

Načelnik Općine Tuzla Jasmin Imamović ocijenio je kako za bosanski jezik nema važnije knjige od ove. Naglašeno je kako se u Rječniku nalaze isključivo one riječi koje je Hevai kao tridesetogodišnjak, te daleke 1631. čuo, govorio, napisao, a one su i danas  poslije 380 godina adaptirane u bosanskom jeziku.

”U Rječniku Tuzlak Hevai svoj maternji i jezik svih Bosanaca i Hercegovaca nedvojbeno i dosljedno naziva bosanskim jezikom. Upoređujući ga sa latinskim, govori koliko je bosanski jezik vrijedan, bogat i bitan, te osim općih patriotskih razloga, pokazuje da je Hevai znao koliko je pogodan da se njime kaže sve što se misli i osjeća“, naglasio je prof.Kasumović.

Inače, reprint-izdanje Bosansko-turskog rječnika iz 1631. godine napravljeno je prema primjerku koji se čuva u zbirci rukopisa Univerzitetske biblioteke u Uppsali, a njegova promocija u Zagrebu izazvala je veliku pažnju u tamošnjoj javnosti.